Autor Tema: Pčelarenje Rodnom Vojom  (Pročitano 1380249 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #30 poslato: Januar 15, 2011, 16:58:25 »
Hvala kolega Vukiću na savetu.

Svi ramovi su izvlačeni u toku prošle godine tj.od proleća pa do jeseni.
Neznam tačno gde su najstariji  ramovi, jer sam u toku sezone neke menjao tj.dodavao drugim društvima.

Inače,dodavao sam u jesen dosta gustog sirupa i očekivao sam da će pčele same premestiti med gde im je najbolje.
Ovu pojavu nisam svuda tražio,već sam slučajno primetio. Interesantno je što mi se čini da nisu u drugom (mednom)nastavku nigde popunili do donje letvice,već na svim ramovima ima podjednako medna kapa.
Nisam siguran,već predpostavljam, da nije u pitanu možda slabije društvo,pa nije imalo snage i vremena da sve to dovedu u potreban položaj.

Neznam kako bi to sada da prebacujem ramove.Bilo bi možda najbolje da prebacim u istom društvu a u njemu nemam baš meda do donje letvice da bi bilo odmah iznad klubeta ako se i sada nalazi u plodišnom nastavku pri vrhu tj. na satonoši.Ovo su sada predpostavke,jer ja neznam sada trenutno kakvo je stanje sa leglom ( nisam gledao gde se nalazi i dali ga uopšte bilo).Možda su se u međuvremenu dok je bilo malo toplije i preselile negde bliže medu.
Nekako se plašim sada da otvaram i pretražujem gde ima pogodnih ramova,da bi dao ovom društvu.
Možda kada bolje otopli.
Predpostavljam i nadam se da će nekako da prežive dok malo otopli.
Ko zna kako je i u ostalim društvima,kako rekoh,ovo sam slućajno primetio,pa sam se zabrinuo.
Meda sigurno imaju dosta,samo je pitanje kako su ga rasporedile.

Puno pozdrava. 

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #31 poslato: Januar 15, 2011, 17:50:21 »
Kolega Pavel, neznam koliko imaš iskustva. Situacija koju sam opisao da društvo i pored meda strada, jer ne napušta leglo je na sreću veoma retka pojava iz razloga što u određenim intervalima naiđu topliji dana, kakv je sada slučaj, pa pčele uspeju da primaknu nešto hrane na dohvat. Ako ti nešto znači moje iskustvo od preko 30 godina, ova godina za sada spada u pogodne za zimovae pčelinjih zajednica.
Osim toga ako je tačna Vojina tvrdnja da u RV klube zbog visine rama uvek zahvata dva korpusa, u šta nemam razloga da sumljam, onda nemaš ni najmanje razloga za brigu, jer hrane očigledno imaš dovoljno.
Drago mi je ako je ovo nekome od koristi. Srdačan pozdrav.

Van mreže zoran vrhovski

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 47
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #32 poslato: Januar 15, 2011, 18:43:32 »
Vojo,ako je društvo slabije,a uzimljeno na 3 nastavka pčelinje klube ne zahvaća 3. nastavak iako u njemu ima dosta meda.Zanima me dali je bolje u toplijim danima kakvi su sad zamijeniti mjesta nastavcima,i 2.koji je plodište postaviti na vrh na 3.mjesto radi bolje mikroklime?Med mu iz sada 2. nastavka možemo dodati sa strane,a prazne okvire vratiti na mjesto ovih.
znači zanima me kada bi klube trebalo svakako zahvatiti 3. nastavak,i šta uraditi ako u tom datumu ne zahvaća?
Dali ovo šta sam predložio ili nešto drugo?

pozdrav svima

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #33 poslato: Januar 15, 2011, 21:30:44 »
Najper da se izvinem Pavelu, jer sam tek sada primetio da je od mene izostao odgovor na njegovo pitanje od 10. januara.
Mislim da je kolega Milić dao odličan odgovor i da se ne treba mnogo brinuti. Pčele će u ovo toplo vreme kada su dnevne temperature (van košnice) preko 10 stepeni prebaciti med na mesto gde im odgovara a to je po sredini svog gnezda gde bi po pravilu trebalo biti malo tamnije saće iz kog su se već izlegale mlade pčele.
Samo da definišemo smrtni prostor.
Smrtni prostor je prostor između saća mereno od saća ispod satonoše u donjim ramovima pa do saća u ramovima postavljenim iznad u sledeći gornji nastavak.

Trebalo bi da su pčele u normalnim uslovima postavile med u ramovima po sredini gornjeg nastavka i da su napravile takozvani medni put.
Ako se slučajno desi da je pčelar nekim svojim aktivnostima narušio ovaj prirodan način rada pčelinjih zajednica i ako je doišlo do nepravilnog rasporeda hrane, preporučljivo je da se u vreme kada se mogu otvarati košnice to jest kada je dnevna temperatura iznad 12-13 stepeni kada pčele nisu u klubetu, otvori košnica i da se, ako su pčele raspoređene većinom u donjem nastavku, iz donjeg 
nastavka, ako ima koji pun ram meda prebace puniji ramovi u sredinu gornjeg nastavka upravo kako je rekao kolega Milić. Ako pak nema punih ramova meda u donjem nastavku tada treba punije ramove sa medom iz bilo kog dela gornjeg nastavka prebaciti u sredinu.
To pčele opet da ponovimo uvek urade pravilno i uvek u tamnije ramove po sredini svog gnezda postave med u pravcu kretanja pčelinjeg klubeta.


 
Vojo,ako je društvo slabije,a uzimljeno na 3 nastavka pčelinje klube ne zahvaća 3. nastavak iako u njemu ima dosta meda.Zanima me dali je bolje u toplijim danima kakvi su sad zamijeniti mjesta nastavcima,i 2.koji je plodište postaviti na vrh na 3.mjesto radi bolje mikroklime?Med mu iz sada 2. nastavka možemo dodati sa strane,a prazne okvire vratiti na mjesto ovih.
znači zanima me kada bi klube trebalo svakako zahvatiti 3. nastavak,i šta uraditi ako u tom datumu ne zahvaća?
Dali ovo šta sam predložio ili nešto drugo?

pozdrav svima
Zorane, ako je društvo slabije, tada bi bilo bolje da je klube u trećem nastavku ali pod uslovom da ima dovoljno meda iznad postavljenog klubeta.
Obzirom ja je još uvek januar mesec i da može doći do velikih zahlađenja ja ti ne bih preporučio zamenu nastavaka. Radije bih ovu operaciju ostavio za početak marta meseca ili neki nailazak toplijeg vremena. Ali i to pod uslovom da u tom periodu leglo nije zahvatilo i gornji treći nastavak.

Pozdrav svima.....

 
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #34 poslato: Januar 16, 2011, 13:01:05 »
Hvala kolega Vukić i kolega Vojo na objašnjenju.

Što se tiče iskustva,moram priznati da mi je skromno,pogotovu sa RV.

Znate kako se kaže da u "strahu su velike oči," pa što iz neiskustva sa ovim tipom košnica,to iz slabog iskustva sa LR dolazi do zabrinutosti.

Puno pozdrava svima.

Van mreže Rajko Rajo Vujadinović

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 40
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #35 poslato: Januar 17, 2011, 13:50:44 »
Stacionarno pčelarenje košnicom Rodna Voja na nadmorskoj visini od 900 metara na moj način
Prije nego što se moje pisanje počne baviti naslovljenom temom, jednostavno moram da vam napišem neke stvari iz kojih će te nešto više saznati o meni, i kako sam i zašto počeo da pčelarim i zašto sam počeo da pčelarim košnicom RV.Isto može malo da koristi pčelarima početnicima da ne ponavljaju moje greške kojih nije bilo malo.
 Rođen sam prije 50 godina i stalno živim u Nevesinju u Hercegovini. Mnogi i ne znaju gdje se nalazi,ali to nije bitno, bitno je za nas ovdje da postoji udruženje pčelara Nevesinja i da se i ovdje ozbiljno pčelari i da ima mnogo velikih i uspješnih pčelara.Ovo pišem kako bi znali da mi moje godine ,a i članstvo u udruženju ne dozvoljavaju da napišem nešto što nisam iskusio, isprobao ili saznao od svojih kolega.
Kao mali sam ljeta provodio kod djeda (oca moje majke ) i tu sam se prvi put sreo sa pčelama.Prvi put sam čuo za „ Dadanku“,“Amerikanku“ „Pološku“ i „Dubinu“.Tada nisam znao  šta to znači.Naravno najdraže mi je bilo vađenje meda iako sam ja morao da prenosim okvire od uljanika do kuće u kojoj su vrcani.Kada je djed prestajao da pčelari,zbog starosti, dijelio je košnice svojim unucima.Jedini ja kao najstariji nisam uzeo ni jednu jer me to kao već stasalog momka nije mnogo interesovalo.A baš sada jedini ja ,od svih njih, imam pčele.Znači sve u svoje vrijeme,a moje vrijeme je došlo u ljeto 1992 godine  kada je kod nas bjesnio onaj nesretni rat.Bio sam posrednik u dostavljanju jednog DB nukleusa sa 5 okvira iz moga kraja  šuri u Ljubinje.Rat i neprohodnost puteva mi nisu dozvoljavali da nukleus predam i on je počeo da se razvija kod mene.Komšija Marko ,inače donator nukleusa i moj prvi učitelj,mi je rekao da pčelu moram prebaciti u višu košnicu jer joj je postalo tijesno.Nisam imao drugu pa sam pomoć potražio od velikog kućnog prijatelja i dugogodišnjeg pčelara Đoke Todorovića .On mi je kao uvijek izašao u susret i poklonio neke košnice i jedan točak voska.Tu su bile i one dadanke i amerikanke i jugoslovenke i jedna pološka.Uz pomoć Marka sam pčelu prebacio u 10-ramnu DB i te iste godine iz nastavka izvrcao 17 kg meda Tada sam počeo da čitam sve što se imalo ticalo pčela i pčelarenja i odlučio da svoje dalje pčelarenje nastavim sa 10-ramnom DB košnicom.Napravio sam 7 kompletnih košnica sa jednim  plodištem i jednim medištem,polu nastavke nisam koristio, jer sam mislio da je to malo i da je jeftinije napraviti jednu nego dvije kocke i da je pčelama lakše puniti jednu nego više njih ,a kako budu punile ja ću vrcati i vraćati prazne da opet pune.Takva moja teorija me držala  par i više godina.Tu su se poklopile i neke druge okolnosti.  Moja prva košnica mi se naredne 1993. godine rojila 4 puta i plus starac i eto  pun uljanik.Svi su govorili „Mašala dobre pčele,a ja se šepurim i verem po jasnju ,trenslama, bodem u džanarikama kako bi dokučio roj i smjestio ga gdje treba. Da se zakačila na nebo ja bi se peo da je skinem.Jednom mi je i život visio o koncu kada su me ostavili na dvojnim merdevinama visokim 5m, kada se dio pčela otkinuo i pao  po ljudima koji su držali i merdevine i mene.Te godine kako je i normalno,mada ja tada nisam znao zašto,meda nije bilo,jedva nešto za razvući po kući preko zime.Ali zato 1994 je bila i ostala za pamćenje.Med je prosto curio iz košnica.Komšija Marko je govorio da se to kod nas dešava jednom u 100 godina,a ja sam mislio da imam najbilju košnicu na svijetu.Godine su počele polako da prolaze, iskustvo je raslo, počeo sam da primjenjujem i neke tehnike pčelarenja jer sam uvidio da ja nisam najpametniji i da moram dosta da učim i radim.Tretmane protiv varoe sam isključivo radio zadimljavanjem na bazi amitraza i stavljanjem štapića ponovo na istoj bazi.Smrtnost u toku zimskog perioda je bila kostantna, iako sam pogačice stavljao na vrijeme.Nisam znao zbog čega ,samo sam znao da nije od gladi. Zbog zaposlenosti u firmi ,a i činjenice da mi u pčelinjaku ne pomaže niko od porodice,jer se boje uboda pčela,broj košnica mi je rijetko kad prešao brojku dvadeset.Što sam više znao sve sam više bio nezadovoljniji prinosima, iako sam znao da je u mom kraju gdje nema bagrema,i gdje je livada glavna,i u većini slučajeva jedina paša, teško i ostvariti  neke značajnije prinose.Sad su mi okviri odjednom izgledali veliki onako polu prazni.Počeo sam da pravim polunastavke, ako ništa drugo med će brže sazrijevati i lakše ću da ih skidam i pregledam.Javio se problem zato što su pčele počele da vezuju okvire polunastavaka za satonoše  plodišta,a i prinosi isti.Odlučio sam da nešto promjenim dok još mogu i dok mi promjene neće napraviti veću štetu.Lakše je promjeniti 20 nego 50,100 i više košnica.Ja sam se odlučio na taj korak poslije 13 godina sa pčelama,što znači kada sam 2005 godine počeo sa RV košnicom nisam bio totalni početnik i sad nakon 6 godina sa njima imam neku svoju tehniku rada u pomenutim uslovima.
Mnogo sam se dvoumio oko RV i Rožeove Alpske.Nešto je prevagnulo za RV,možda stabilnos,možda zato što mi je izgledalo da je lakše i jednostavnije napraviti i što će mi biti lakše moje pčele prevesti u ovaj tip košnice zbog činjenice da mi skraćeno DB plodište postaje prelaz nastavak sa 12 okvira,a i zbog tvrdnje autora da su prinosi veći i rad jednostavniji mada sam odmah znao da to nije isto kod nas i kod njega ,ali da probam ,pa pet i nije tako mnogo i da ne uspijem.
Ovo do sada niste morali da čitate,napisano je tek toliko da se upoznamo.
Nemojte mi zamjeriti na neke riječi koje se ne koriste u savremenom pčelarskom riječniku, kao npr.okvir-ram,uljanik-pčelinjak,merdevine-ljestve itd.
E sad prelazim na naslovnu temu koju počinjem vrcanjem meda.Nemojte da se smijete i kažete otkuda prvo med,kad bi on trebao da dođe na kraju,Jednostavno da bi počeo od početka moram početi sa kraja jer kod nas vrcanje meda je u julu mjesecu ,a to je mjesec kada trebaju da se izvrše konkretne pripreme za zimovanje pčela.O načinu vrcanja meda ne pada mi napamet da pišem jer je tu sve već rečeno.O načinu skidanja medišnih nastavaka isto neću da pišem,jer to neko radi sa bježalicama ,neko bez njih,ali ih svi skinu.Svi koji imaju RV košnicu znaju kako ona izgleda.Moja u to vrijeme ima  matičnu rešetku na prvom nastavku,i iznad nje 2 ili 3 medišta.Prvo medište,odnosno prvi nastavak iznad MR ne skidam.Prosto ga ne diram ,jer nema nikakve potrebe.Tu su pčele napravile poluloptu,bolje reći pravilnu kupolu od meda koja teži odprilike 15-ak kg.Skidam treći i četvrti nastavak,ako ga ima i nosim na vrcanje.Sve što je zrelo za vrcanje izvrcam i pristupim sređivanju nastavka koga ću da vratim kao trećeg na pčelu i koji će kasnije biti prebačen na podnjaču i tu ostati da zimuje.O tome kasnije.Dakle izaberem ljepše okvire i one u kojima je ostalo ne zatvorenog meda i dva okvira sa satnim osnovama i posložim ih ali tako da u sredinu stavim ispravne ramove iz kojih je već izlazilo leglo ,koje sam u proljeće izvlačio gore.Okolo posložim ostale okvire.Satne osnove dodajem iz razloga što je to lakše sada staviti nego u proljeće. Poslije paše pčele takve okvire neće izrađivati ili tek započeti ,ali kad dođe vrijeme i kad im budu potrebni prionuće na posao.Takav nastavak nosim predveče na pčelu sa koje sam ga i skinuo i stavljam kao treći.Tada stavljam i četvrti da ga pčele obližu i malo urede.Njega skidam nakon 3-4 dana i odlažem.Ovako formirana pčela ne doživljava nikakav stres jer prosto ne doživljava gubitak meda ,koji joj se i sada nalazi blizu legla na dohvat i u popriličnoj količini.Nemam nikave potrebe da sipam sirup kako bi pčele prebolile gubitak.Maticu ne puštam iz prvog nastavka.Sada joj je pogotovo dovoljan kada polako počinje da smanjuje leglo,a želim da pčele oko nje nanesu još polena koga još uvijek ima poprilično.Kada sam to obavio ostaje mi borba sa varoom.Čim sam napravio RV košnice i počeo da pčelarim sa njima uvidio sam da  tu nema medišni i plodišni ram.Sve se preklapalo.Nisam mogao da jednostavno skinem medište i da onda pčelu zadimim.Nešto zbog toga,nešto zbog sve više pisanja o štetnosti amitraza odlučio sam da borbu sa varoom nastavim biološkim i prirodnim sredstvima.Nabavljao sam švajcarski lijek Timowar,na bazi timola i stavljao ga na satonoše gornjeg nastavka.Pokazao se izvanrednim.Ove godine nisam na vrijeme nabavio lijek i po prvi put sam pčeie tretirao mravljom kiselinom.Malo me bilo strah jer to radim prvi put i nemam nikakvo iskustvo,a jedni pišu treba 15%,drugi 60%,treći 85%-na.Jedni kažu stradaju neke matice,drugi opet strada mlado leglo.Najradije ne bi,ali nemam kud jer već kasnim.I tretiram dva puta u sedam dana 85%-tnom MK.I nisam zadovoljan kao Timowarom iako mi je samo stradala jedna dvogodišnja matica koju sam uspješno zamijenio.Podnjače su mi klasične sa tom razlikom što mogu da naprijed izvučem kompletno dno i provjerim opadanje.Kada sam varou koliko toliko suzbio do kraja 7-og i početka 8-og mjeseca dolazi vrijeme stimulacije jer kod nas više nema nikakve paše,a potrebna bi bila još koja avgustovska izležena pčela jer su kod nas zime duge i teške i te pčele moraju dugo da žive i odrade veliki posao prije nego umru, i dok još postoji kakav takav unos polena.Prihranu  u ovom periodu radim standardno,šećernim sirupom 1:1 zato što mislim da im je u ovim sušnim avgustovskim danima voda baš potrebna,dodajem Kas-81 koji pravim već petu godinu.Dodajem ga poslije zalaska sunca jer su pčele zbog njega veoma uznemirene. Stimulativnu prihranu završavam do kraja 8-og mjeseca i tada dodatno izvršim pritisak na maticu tako da uklonim MR ,a gornji nastavak spustim na podnjaču okrenut na hladno,tako da su mi sada dva nastavka na hladno i jedan na toplo. Sada se med nalazi u najgornjem, trećem, ukrštenom nastavku, a matica može da se smjesti u jedan od donja dva koja nisu ukrštena.Ako slučajno zamedi vrijesak,a i to se ponekad desi,pčele polako unoseći nektar potiskuju maticu u donji.Zašto ga stavljam na hladno tačan odgovor ne znam ,ali mogu da vam prenesem svoje činjenice.Prvo spustim ga da bi pčele onaj med u njemu još rasporedile u neke praznine i dodatno stimulisale maticu koja još ne prekida leglo i ono izgleda fino.Drugo spustim ga na hladno iz opet dva razloga,jedan je što su mi se pčele iz tih košnica u proljeće bolje razvijale od onih okrenutih na toplo,a drugi što mislim da tako manje narušavam neku njihovu koncepciju i raspored. I takvu košnicu ostavljam na miru do novembra-decembra i tretiranja varoe kad leglo prestane.Naravno pčelinjak obilazim što više mogu.
Za kasno tretiranje sam tri godine koristio austrijski lijek Bienen Wahl,koji u svom sastavu ima oksalnu,mravlju,limunsku kiselinu i neka eterična ulja.Lijek je zaista dobar,ali je i skup pa sam zadnje tri godine koristio samu oksalnu kiselinu.Rezultati su približni. Sve zavisi o pravovremenom tretmanu. Dobro to već znate , a i nije riječ o borbi protiv varoe nego o jednom od načina pčelarenja sa RV košnicom i zato idemo dalje.Hladni mjeseci u mom kraju, decembar, januar, februar nemaju neko svoje vrijeme rada u pčelinjaku, osim povremenog nadgledanja.Dok sam pčelario sa DB košnicom, uvijek sam u januaru stavljao pogače standard . Bojao sam se da se ,iako je hrane bilo dovoljno, pčelinje klube neće moći, za vrijeme izuzetno hladnih i dugotrajnih dana , prebaciti do nje.Bio sam se usavršio u spravljanju pogačica da su i drugi iste počeli da nabavljaju od mene.Sada to više ne radim. Pogače više ne dodajem,a počeo sam da i druge savjetujem da to ne rade,kao i da nabave košnice RV gdje odgovorno tvrdim pogača u januaru i februaru nije potrebna,bez ikakve bojazni da pčele neće iskoristiti hranu koja je u košnici, pod uslovom da niste zavlačili nož više nego što treba.Bolje je sebe ostaviti bez kapi meda, nego da pčeli zafali  ta kap.
Dakle ja se u tim mjesecima pripremam za proljeće kao i svi  ostali pčelari.
Početkom marta, iznimni su slučajevi kad se to može raditi krajem februara,ako i tada vrijeme dozvoli vršim pregled, skidajući treći medišni nastavak. Samim tim otprilike ocjenim težinu i pogledom zavirim u drugi nastavak. Ako je brojnost pčela i težina nastavka zadovoljavajuća vraćam nastavak dodatno ih ne uznemiravajući. Ako primjetim da nešto nije u redu , ako je nastavak olakšao ili se smanjila naočigled brojnost pčela povlačim par okvira da ustanovim da li društvo ima maticu. Ako je matica prisutna dodajem jedan okvir sa medom iz rezerve ne tražeći druge uzroke.Ako ustanovim da nema matice med ne dodajem već čekam prvi povoljan dan da to društvo spojim sa nekim drugim i tada ponovo provjerim da mi nije šta promaklo. Ništa više ne radim jer je za nas još rano počinjati sa nekom stimulacionom prihranm pošto baba Marta zna da dobro udari štapom. Bolje je pustiti pčele da se same razvijaju ( hrane imaju,unose polen sa lijeske i nekih vijesnika proleća stimulišući,ali polako, maticu da zaliježe sve više ne udaljavajući se od klubeta ).
Stimulativnu prihranu počinjem početkom aprila, ali ne sa šećernim sirupom,već sa medom bilo razblaženim ,bilo kristalisanim koga stavljam u tanke vrećice za zamrzivač koje izbockam ekserom da bi ga pčele lakše izgrizle i uzele med bez bojazni da će icuriti. Ako sipam razblažen med ,a to radim u nešto slabijim društvima,obavezno dodajem KAS-81. Ne koristim šećernim sirup jer me strah da ga pčele ne odlože i on tako dođe u med. Od polovine aprila cvjeta džanarika i drijen. Tada prestajem sa stimulativnom prihranom jer se unos nektara osjetno povećava. Društva detaljnije pregledam.Ovo je vrijeme za potpunu smjenu zimskih pčela. Matica je već zalegla 5 – 7 okvira. U nekim društvima je prešla i u treći nastavak, u nekim je ostala u drugom , ali ni u  jednom nije u ovo vrijeme u prvom nastavku.  U selu u kome se nalazi moj pčelinjak nema plantažnih voćnjaka tako da nema ni bojazni od trovanja pčela usljed zaprašivanja. Nastavke još ne diram. Čekam cvjetanje jabuke ,početkom maja mjeseca, kao i cvjetanje maslačka , crnog trna i još nekih biljaka kojih je u maju sve više i više. Samim tim i nektara je sve više i više i pčele ga odlažu u treći nastavak tako da matica mora polako da se spušta prema podnjači da bi polagala jaja. Sada to ona radi u onim okvirima koje smo joj mi odabrali poslije vrcanja meda.Zato je bilo važno da to budu okviri sa pravilno izgrađenim saćem i iz kojih je već izlazilo leglo. Sada i pčele počinju polako da izgrađuju i okvire sa satnim osnovama. Nekada sam u ovo vrijeme sa DB košnicama imao rojeve iako bi na vrijeme stavljao nastavak. Rani roj je dobar roj,ali rojevi nagon remeti naš rad i drastično smanjuje prinos. Sada tih problema nemam. Pčele normalno rade i maksimalno se razvijaju. Građevnjake sada uopšte ne stavljam jer oni po meni koliko koriste toliko i štete. Ako je tretiranje pčela protiv varoe urađeno na vrijeme i kvalitetno za građevnjacima nema nema potrebe. Oni mogu da smanje broj varoe, ali i broj radilica koje bi matica zalegla za to vrijeme.Sama po sebi pojava trutovskog legla pojačava rojidbeni nagon itd.itd. Krajem maja , odnosno na 7 dana pred moju glavnu livadsku pašu prvi put imam ozbiljniji posao i počinjem da sređujem društva i uvodim MR. Priznat će te da od zazimljavanja i nije bilo nekog ozbiljnijeg posla, što nije bio slučaj ranije jer sam morao da stavljam nastavke bojeći se da nisam zakasnio. Sada u šali kažem kad me moje kolege pitaju da li sam stavio nastavke ja im odgovaram još jesenas, a oni se nasmiju misleći da se ja šalim. MR su mi prepravljene LR-ove i uokvirene sa letom na sredini od 10cm. Sada su košnice pune pčela i legla. Ograničavanje matice i raspored okvira u prvom nastavku radim po Vojovoj metodi, tako da tu nema ništa nepoznato. Jedino kao zamjerku ,ako matica nije obilježena,teže je pronalazim nego na okvirima DB košnice. Kao drugi nastavak stavljam onaj nastavak koji mi je zimus bio pun meda i koji nisam dirao ni prilikom vrcanja.Okvire sa leglom ne stavljam u taj nastavak , a ako ih ima vadim ih i na njihovo mjesto stavljam okvire sa medom i dva okvira sa medom i polenom iz drugih nastavaka. Ti okviri ne moraju biti puni već koliko ima, što više to bolje.Samim tim smo već formirali društvo sa plodištem i ¾ punim medištem koje će im ostati za zimu. Znači sada nektar od glavne paše pčelice će da odlažu za nas u treći i četvrti nastavak.Najviše okvira sa leglom stavim  u treći nastavak,a par preostalih sa zatvorenim leglom u četvrti. Time sam dobio to da pčele po instiktu još intezivnije lageruju nektar u četvrti nastavak ( iznad legla ), i dok ga budu punile leglo iz trećeg će skoro izaći i osloboditi im  put prema dolje.Sada su mi sva četiri nastavka ukrštena, sa prvim koji je na hladno. Za nekoliko dana pogledam da u gornjim nastavcima slučajno nema povučen matičnjak što se zna desiti ako je matica udaljena od legla. Ako nađem jednostavno ih pokidam jer to nisu dobri matičnjaci i iz njih ne izlaze kvalitetne matice. Da bi to smanjio sedam dana ne otvaram letu na MR da bi što više pčela komuniciralo sa maticom ulazeći dole i raznoseći njen miris feromona po cijeloj košnici. Pošto je livadska paša duga i traje mjesec i više, u tom perodu pogledam jedamput ili dvaput da kojoj slučajno nije palo na pamet da se roji. Ove godine sam imao samo jedan takav slučaj.Opet ništa ne radim sve do vrcanja. I opet iz početka.
To je ukratko ono kako ja radim i mislim da je dobro. Ovom metodom i pčelarenjem košnicom RV sam postigo sledeće. Moj rad sam sveo na minimum,rojevi nagon i rojenje društava sam sveo na minimum, smrtnost i zimska stradanja sam sveo na minimum, iskorištenost meda i nektara sam doveo na maksimum, dobio sam čist  livadski med i vosak koji u sebi nema primjesa  šećera i amitraza .Ako nekoga interesuju još neke pojedinosti,mada mislim da ostalo kao npr. kad i kako zamijeniti maticu, kada postaviti pojilice ne zavisi mnogo od vrste košnice , ja ću pokušati da dam odgovor, ponavljam samo u ovakvim uslovima jer ja ne znam da pčelarim u bagremovoj i drugim pašama. Ja sam pokušao da iz livade izvučem maksimum.Mislim da sam sa ovom košnicom i ovom metodom uspio.To pokušavam da objasnim kolegama u svom okruženju. Teško ide,ali ima i zainteresovanih koji su se odlučili da naprave par košnica.Nadam se da ću za par godina imati podršku.
Ako je nešto napisano „sbrda-sdola to je zato što je vrijeme pisanja bilo kratko. Osnova je tu i neka svatko izvuče šta mu odgovara. Budućnost moga pčelarenja je sa RV kpšnicom. Zamijenit ću sve košnice i tražiti dozvolu od Voja, Materijalna situacija i dva studenta mi to za sada ne dozvoljavaju.
Veliki pozdrav

Van mreže Novica Ivković

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 27
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #36 poslato: Januar 17, 2011, 19:21:13 »
Komšija, iskreno Ti zahvaljujem na iscrpnom i konkretnom opisu rada sa RV u ovim našim uslovima.
Samo moraš nastaviti još... jer izgleda da Ti ide od ruke i rad i pisanje. Bar da imamo šta čitati i naučiti dok ne otopli,
i dok se ne mogne šta raditi u pčelinjaku.
Srdačan pozdrav iz Bileće

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #37 poslato: Januar 17, 2011, 20:10:11 »
Dragi moj Rajo, najpre želim da ti se zahvalim za ovaj divan tekst neprocenjive vrednosti, kojim si me više nego prijatno iznenadio.
Presrećan sam kada vidim da su pčelari iz mog rodnog kraja zadovoljni rezultatima rada sa RV košnicama.

Nadam se da će i ostali pčelari prepoznati pogodnosti koje RV košnica pruža pčelinjoj zajednici i pčelarima i krenuti tvojim stopama.

Ako poželiš da proširiš pčelinjak sa RV košnicama od mene imaš saglasnost i blagosov i želju za svaki uspeh.

Još jednom Hvala TI za ovaj divan tekst koji će nadam se pomoći mnogim pčelarima koji rade sa RV košnicama.

Pozdrav svima......
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Valon Mustafi

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 259
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija: Tetova, Macedonia, ~500m.n.v.
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #38 poslato: Januar 17, 2011, 20:30:24 »
  Bravo kolega Rajko za ovaj odlican i poucen tekst. ;)

  Pozdrav :)
"If thϵ bϵϵ disappϵars from thϵ surfacϵ of thϵ ϵarth, man would havϵ no morϵ than four yϵars to livϵ." - Albϵrt Ԑinstϵin
Moje predstavljanje

Mario Ratancic

  • Gost
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #39 poslato: Januar 17, 2011, 20:41:13 »
Kolega Rajo, predivan tekst.
Hvala Vam mnogo na vremenu, strpljenju i trudu da nam predstavite
Vaš način rada. Vrlo korisno i poučno.

Puno pozdrava od
Maria

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #40 poslato: Januar 17, 2011, 22:25:03 »
Za nekoliko dana pogledam da u gornjim nastavcima slučajno nema povučen matičnjak što se zna desiti ako je matica udaljena od legla. Ako nađem jednostavno ih pokidam jer to nisu dobri matičnjaci i iz njih ne izlaze kvalitetne matice.

Jeste li imali iskustva sa maticama dobijenim na ovakav način. Zašto su to nekvalitetni matičnjaci i matice

Van mreže Mladjen Sljivic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 264
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #41 poslato: Januar 18, 2011, 00:10:35 »
             Kolega Rajo mnogo dobar tekst, jer malo ima pčelara koji pišu a imaju
iskustva sa RV.Naravno osim Voje. Posebno što se i moj pčelinjak nalazi na istoj nadmorskoj visini. Na forumu sposa dosta je toga napisano, ali se dosta toga nekako zagubilo pošto toga mnogo i osvemu je pisano, pa nije lako pronaći kad
nešto zapne. Ovdje je u tvom tekstu opisana cijela sezona i još u početku teme
pa će biti lakše pronaći.Ako može samo koliki je prosječni prinos poslednjih godina
i koliko varira.Kod mene je od 2004 god. svaka sledeća slabija izuzev 2009. koja
je nešto bila bolja od prethodne. Zato je ova prethodna baš zacrnila.Inače pčelarim sa LR u okolini Pala.Prošle godine sam formirao deset RV i jednu EV, pa
mi je ovaj tekst baš dobro došao i na vrijeme. Pozdrav svima sa Pala.

Van mreže Rajko Rajo Vujadinović

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 40
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #42 poslato: Januar 18, 2011, 07:47:00 »
Drage moje kolege,
Drago mi je što vam se ovaj moj tekst dopao.Hvala vam na dobronamjernim riječima podrške.Posebno hvala Voju za blagoslov.Proširit ću sigurno,jer jednostavno lakoća rada sa RV košnicom prosto mami.Kolega Mlađene,o prinosima ne treba ni pričati.Oni su kod mene udvostručeni i utrostručeni.Burna bagremova paša donese za dva dana koliko tiha livadska za mjesec,pa kad na takvoj paši imate na prošloj godini prinos oko 30- 40kg po društvu,zar treba još nešto.Pozdrav

Uzastopna Poruka: Januar 18, 2011, 14:28:46
P.S. Izvinjavam se kolegi Elvisu postavio je pitanje, a ja nisam odgovorio. Kolega Elvise vi znate da prInudni matičnjaci u principu ne daju dobre i kvalitetne matice,a ovo je vrsta prinudnih matičnjaka. Sada ću vam reći par primjera iz iskustva. Po neki matičnjak bi mi se i dopao i žao bi mi ga bilo uništiti. Pokušao sam da dobijem maticu. U dva slučaja ona se nije izlegla. Jednostavno se larva sasušila,a u trećem je iako na izgled dobra polagala je samo trutovska jaja. Rzmišljajući o tome ja sam onako laički došao do zakljuka da ti matičnjaci su formirani onako iz straha od gubitka matice i iz ( opet kažem možda malo starijih jaja ) , i drugo vjerovatno nisu kvalitetno hranjene zbog prisustva druge matice.Kako bilo da bilo ja vam ih ne bi preporučio, osim ako baš morate. Probajte. Pozdrav
« Poslednja izmena: Januar 18, 2011, 14:28:46 od strane admin »

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #43 poslato: Januar 18, 2011, 10:20:03 »
prošle godine sam dobio iznad matične rešetke takvu maticu. Izuzeteno je krupna. Leglo bez prekida. Ali sam primetio matičnjake tihe smene iako je matica stara mesec dana. Nisu bili zaleženi, ali ih pčele grade. Kao da su nezadovoljne kvalitetom matice

Van mreže Rajko Rajo Vujadinović

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 40
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #44 poslato: Januar 18, 2011, 10:39:00 »
Ma ne znam ,znam samo da se nešto dešava. I ova moja što je bila trutuša mogala je konkurisati za mis. Dugo sam je nosio sa sobom u jednoj kutijici i pokazivao kolegama, djelovali su iznenađeno. Ja se više ne upuštam u takve avanture. Matice pretežno kupujem,samo neke su dobivene tihom zamjenom. Kupovao sam od Radiše Tanaskovića iz Dudovici i izuzetno sam zadovoljan. Pozdrav