Počeću od kraja tvoje poruke, jer su tu sadržani komentari na neke primere koje sam naveo.
Inače, dobro smo svi, hvala i svima želim dobro.
Zašto ne raspravljati o „naučnom“ dostignuću javno iznetog stava? Ne raspravlja se o karakteru čoveka, pa da mora biti prisutan.
Izneta je tvrdnja da dve matice ne daju više legla od jedne matice. Osporena je mogućnost dvomatičnog pčelerenja na pogrešan način jer se navodno ništa ne postiže sa dve matice. Dvomatično se može uspešno pčelariti, baš zato što se dobijaju izuzetno jaka društva.
Dve matice daju više legla i to si i sam napisao. Svrha dvomatičnog pčelarenja je upravo dobijanje vrlo jakih društava sa ciljem iskorišćenja pčelinjih društava. Meni i jeste cilj što više pčela na suncokretu. Slabija društva koja sam udvojio ne računam u proizvodna društva. Ona se smatraju udvojenim rojevima sa ciljem da tek naredne godine odrade svoj posao (za mene). Ali, oko njih nemam praktično nikakav rad osim što sam ih odselio na pašu. Pretpostavljam da će i kod njih biti viška za vrcanje (po trenutnom stanju).
Ranije sam imao problem kod spajanja dva odvojena društva (gornjeg i donjeg) u dvomatično. To je postupak koji zahteva malo više vremena. Sada i to radim drugačije. Odselim ih razdvojene i na paši (koja je u toku) spajam u dvomatično. Znači, rad sveden na minimum. Složićemo se da se društvo mora povremeno pogledati i ovo je prilika i da se istovremeno izvrši pregled. Ne detaljni, već samo zaključak u kakvom je stanju društvo i ima li matice – ništa više.
Koliko se sećam, baš smo imali raspravu na tu temu i nisi se složio sa potrebom za previše pčela, jer ne seliš. Pa i meni je uživanje kada mi je pčelinjak kod kuće. Ali nije cilj samo uživanje već i ekonomska korist. Za uživanje ostavljam kući oko 20 društava (od kojih je deo nekih slabih rojeva) i oplodnjake. Ali ne donose one meni med, već ja njima (najveći deo). Korist je proizvodnja mleča, ojačavanje nekih slabića do proizvodnih društava za narednu godinu i sigurnost koju imam (iskustvo posle požara na pčelinjaku kada mi je izgorelo 28 društava krcatih medom). A korist je i uživanje u radu oko njih.
Koliko radim oko društava možeš mi verovati ili ne. Na kraju krajeva, mogu skenirati svoju svesku u koju zapisujem podatke. Npr. pčelinjak koji je sin odselio na Rudnik (na drugi bagrem) je bio u rojevom nagonu – svih 50 društava. Ja sam bio protiv seobe, ali je dečko hteo da malo „pčelari“ i pustio sam ga, prihvatajući svu odgovornost za društva iako sam protiv seobe pčelinjaka u rojevom nagonu. Do sada sam pogledao ukupno 4 društva od tog pčelinjaka. Društvo kojem se rojilo meni ispred nosa odmah po doseljavanju, jedno sa sumnjivom maticom i dva, od kojih je jedno bilo u teškom rojevom nagonu pred seobu, a drugo izuzetno jako i bez naznaka da će se rojiti. Ispalo je suprotno: izrojila se ona koja "nije imala nameru da se roji“ a ova druga je imala lep višak meda za vrcanje i stara matica (prošlogodišanja) je „sejala“ leglo kao mašina.
Pčelinjak koji nije seljen tek nisam gledao. Nisam imao vremena, jer je bilo čestih kiša, a posao oko matica je bio vrlo složen, jer je i ta društva trebalo zadržati u stanju da odgajaju dobre matičnjake (društva u stalnom rojevom nagonu a uz to radim u firmi i trebalo je postići sav posao između dva kišna oblaka). Samo nekoliko njih se izrojilo i roj je stavljen na iste košnice. Sada su to dvomatična društva.
Sa dvomatičnim je isti slučaj. Nije mi jasno šta tu ima da se puno gleda. Ako donesu puno meda, uzme im se med i moraju ponovo da rade. Ako su u rojevom nagonu rešava se problem kao i kod jednomatičnih društava – ni više ni manje posla.
Zašto sam naveo dva primera. To je način besciljne rasprave. Slabići nisu proizvodna dvomatična društva, već dva roja (jedan na drugom). Pogrešno je napraviti dvomatično društvo od dva slabića (ili od jake i slabe) jer će ubiti jednu maticu. Isto tako, ako raspravljamo o blizini i daljini paše, ne možemo raspravljati. A koliko se sećam, naša ranija rasprava se na tome završila: na prisustvu i odsustvu paše.