Ja zicim vertikalno i nemam problema kao vi ...Ali koristio sam ove godine hladno valjane osnove od dva proizvodjaca ,kod jednog se je dolazilo do srozavanja a kod drugog ne ..Srozavali su se sveze napunjeni ramovi prepu i meda .Ali ni ovo nije bilo strasno...kao kod voska kojeg sam pre dve godine nabavio u Beceju
S obzirom da se lepo vidi da je vosak nabavljen u Bečeju, očekivao sam i mesta iz kojih se nabavljaju i hladno valjane satne osnove (važilo bi za oba proizviđača). Mislim, nisam ja očekivao: Smatram da razmenjujemo iskustva a ne da ogovaramo prerađivače voska i da svi treba da imaju koristi od diskusije. Tako da sam u skladu sa tim mislio da će biti neke poruke na javnom delu foruma. Meni lično je uglavnom puno stvari jasno (a ipak hvala na uloženom trudu...).
Na slikama (SL 01 i SL 02) je saće, koje je, po mojoj proceni pretrpelo „oštećenja“ koja nazivamo istezanjem saća. Ako postoji snažna „kampanja“, odnosno usmeravanje ka jednom prerađivaču voska (hladno valjane satne osnove) za naše novce (na zvaničnom forumu) tada treba biti iskren: one se ne srozavaju, ali trepe oštećenja (istezanje saća) i oblikovanje ćelija u neke prelazne ćelije. Što će reći, bilo je blizu ali srozalo se nije...stativa...
Ili satne osnove nisu dobre ili je reklama lažna (arče se tuđe pare-mislim na članarinu članova SPOS-a, a to nije lepo). Kako je dotični proizvođač više puta hteo da me „ućutka“ i više puta je izražavao nevericu što imam mozga (odnosno svoje mišljenje i određeni stav), po nekom reciprocitetu bih trebao, verovatno da „udarim“ u kampanju protiv i kažem da je sve to što on radi tandara-mandara i da su i te osnove baš nagrđene i da to od njega nisam očekivao.
Ali to nema smisla. Na slikama se vidi da su ramovi „taze“ izgrađeni, da su lepo opterećeni medom, a znamo da je bilo i jako vruće u prethodnom periodu. Dodatno, košnice nisu bele boje. Pa kad se tome doda i i to da se u ovo doba gubi prilično pčele, naročito ako je paša jaka, dolazimo do toga da ipak ima i
drugih činilaca koji utiču na to da saće ne bude pravilno izgrađeno.
Na sledećim slikama (SL 1-SL 3), može se videti kako izgledaju ramovi koji su u momentu jake preopterećenosti (puni meda) istegnuti tako da se dobiju nepravilne ćelije i „stisnut“ donji deo saća. Kasnije, u dužoj upotrebi ovih ramova u medištima, pčele podebljaju saće, pridodaju mu nešto propolisa, dobro „učvrste“ i dograde vosak oko nosača (žica) i ram je manje podložan kvarenju oblika. I to pod uslovom da ne dođe do većeg osipanja-gubitka pčela. Takođe, nije dobro da je košnica podložna pregrevanju (obojena tamnijim bojama). Čak i u tamnije obojenim košnicama, pčele mogu očuvati praktično sve ramove od istezanja ako društvo ostane snažno i ima mogućnosti da dobro održava temperaturu (dostupnost vode). Pri tome ne smatram da je izvlačenje uvlake na žičanoj podnjači od neke koristi. Baš naprotiv. Gornji deo košnice će i dalje biti jako topao. Odizanje krova u nameri da se košnica „ohladi“ je loša zamisao. Dolazi do gubitka vlage, pčele moraju da donose još više vode, više se iscrpljuju i to utiče na dužinu njihovog života, naročito ako je voda udaljena od pčelinjaka. To mora imati za posledicu i gubitak još nekog broja pčela, što svakako utiče na održavanje povoljnih i neophodnih uslova u košnici.
Bilo je rasprave o letnjem klubetu i mislim da su neke kolege pokazale koliko malo posmatraju pčele (ukočen pogled usmeren samo kako da napakoste Voji
- sećamo se te diskusije, jel’ da...drug „član“
i drug „stvoritelj“ SPOS foruma
vs Voja). Pčele prave omotač za koji uslovno možemo reći da je neki oblik klubeta tj. „kore“ sačinjen od njihovih tela. Mislim da je to drugi „krug“ zaštite staništa, a da je prvi krug takođe kora (sfera) oko gnezda-legla. To se može videti, kad se otvori košnica: pčele odmah popune međuramni prostor u gornjem delu nastavka. Kada se odigne nastavak, vidi se da ih u donjem delu ima puno manje. Takođe, ima ih puno na zidovima i na ramovima do zidova košnice-nastavka. Izgleda da pčele malo bolje „znaju“ fiziku i da znaju da je potrebno neko vreme da voda preuzme višak toplote sa saća i uopšte iz unutrašnjosti košnice. Uz to se može zapaziti da ne oblepljuju mrežu zbega ako imaju poklopnu dasku. Ako nema poklopne daske, oblepe propolisom obode mreže ili samo onaj deo gde je jače strujanje vazduha (gde krov-poklopac ne naleže dobro). Ako krov dobro leži, to lepljenje propolisa je minimalno.
To su samo neki mehanizmi zaštite od pregrevanja, kako ih ja vidim. Ako su zadovoljeni neki uslovi, neće biti velike štete po saće i pri najvećim vrućinama.
Svakako da ima ulogu i način ožičavanja saća. Na SL 6 i SL 7 se vidi kako pčele grade saće u određenom periodu. Kada se pogleda slika 6, naizgled ništa naročito: osnova k’o osnova... Satna osnova na slici je građena negde u razdoblju zahlađenja (19 maja, a negde 14 maja je bilo i snega na planinama npr. Zlatibor oko 10 cm snega). Tu se može videti koliko specifičnost gradnje saća može imati uticaja na čvrstoću celog „sklopa“ koji će nositi med. Pčele mogu tanjiti postojeću satnu osnovu. To se na SL 6 i SL 7 lepo vidi. Kada se pogledaju ćelije oko žica, može se videti da se i odatle uzima materijal (vosak). Može se videti na uvećanim detaljima koliko je dno ćelije tanko i da oko žice nedostaje voska. Tako da može imati uticaja i određen momenat jake paše, kada nema dovoljno pčela koje luče vosak na čvrstoću saća ili uslova za lučenje voska-obilijeg unosa nektara.
Kada je reš o ožičavanju saća, ima uticaja i kakva je žica, što je primetio Dragan (ne ja bre
–Dragan Stantić).
Način izrade rama takođe ima uticaj na ovu pojavu...
Može imati puno uslova koji mogu dovesti do istezanja ili potpunog srozavanja saća sa medom i isto tako ima više uslova koji ovo mogu preduprediti ili svesti na njamanju meru.
Ne može se krivica svaliti samo na prerađivače voska, ako mi nismo preduzeli bar minimum mera da saće ostane pravilno izgrađeno. Moguće je da ima i zloupotreba, ali ja lično nisam primetio na forumima ni jedan materijalni dokaz (analiza voska) osim bla...bla...bla...
da prostite
. Neko omrz’o proizvođača osnova, pa omrz’o i osnove
. Čak i kada sam 1998 odluči da mi osnove više ne izrađuje onaj, nego ovaj, mogu reći da to nije bilo onako kako to često doživljavamo: falsifikuje vosak! To je često neko svojevrsno neobjektivno mišljenje. Vosak za koji sam mislio da ne valja (90 kg voska) je stajao na tavanu 10 godina. Za to vreme je malo potamnio (dobio braonkastu boju), malo ga je napao moljac, ali je zadržao vrlo jak miris VOSKA. I pčele su ga rado prihvatile, kada sam primetio da džabe stoji i postavio u ramove. Bio je jedan paket (oko 5 kg) koji je ostao siv i nije imao nikakav miris. Nekoliko osnova koje sam ubacio u košnice je ostalo netaknuto. Ali to nije ono: sav vosak tog proizvođača osnova nije dobar. I mislim da nikada nisam govorio da vosak nije bio dobar, nego da je proizvođač često bio neozbiljan pri isporuci: znao je da kasni i godinu dana sa isporukom voska!!! da nije vodio računa o naručenim dimenzijama, količini i slično...
Na slikama SL 4 i SL 5 su osnove koje su u košnicu stavljene po najvećim vrućinama. To već pokazuje da je i prostor u košnici zapreminski uvećan, a na ovim ramovima se ne vide ni najmanji tragovi istezanja. Bez obzira što se radi o poluramovima, može se zaključiti da je društvo bilo jako, i da je sa lakoćom održavalo povoljne uslove u košnici. Isto je bilo i sa LR osnovama. Ali se kod nekih, koje su bile preteške moglo videti blago srozavanje uz same žice (armirano saće), jer su ramovi bili prepuni meda. To je ono što obično nazivam „zavesama“, ali je to gubljenje oblika ćelija minimalno.