Miodraže, niko ne osporava ulogu trutova. Sporna je brojnost (nepotrebno velika brojnost, a do nje može doći sa lošim saćem sa puno trutovskih ćelija). Nepotrbna brojnost može ugroziti društvo, zbog preteranog trošenja hrane, a potom će društvo izdvojiti veliki broj trutova, tako da nema ni njihove uloge u grejanju legla ni povoljnom uticaju na opšte stanje društva. Čak, naprotiv, budu i težak teret, sa kojim se radilice muče dok ih nasilno izbacuju iz košnice.
Po literaturi trutovi troše tri puta više hrane. Kada je godina slična ovoj, to može biti vrlo opasno (preterano veliki broj trutova).
Rano odgajanje trutova može biti odraz nekih nedostataka u društvu i ono ne gaji trutove pre uobičajenog vremena da otkloni te nedostatke, nego da bi menjalo maticu ili se rojilo. Da bi do toga došlo mora se obaviti sparivnje matice. Rani odgoj trutova nastaje i kada je saće istegnuto, a ćelije odgovaraju odgoju trutova (istegnute ćelije mogu biti takve da ne odgovaraju trutovskom leglu, odnosno da su preterano istegnute – nekada i tu matica zaleže i gaje se trutovi). Pisao sam o ovome ili u temi
Ponašanje pčela...Nadam se da ne treba ponovo da pišem isto u smislu zašto mislim da pčele odgajaju trutove prerano. Tu bi bio deo odgovora na tvoju dilemu.
Ako imaš trutovske ćelije na saću koje remete stanje u košnici sa gledišta održavanja legla (temperatura, vlaga...) pčele nagonski osvajaju taj prostor leglom. To rade zato što, takođe nagonski ne skladište polen u trutovske ćelije praktično nikada, a med izuzetno (ako je prejaka paša). To rade zbog toga što teže odgajanju radiličkog legla i tu im je potrebna hrana. Trutove odgajaju kada su spremne za razmnožavanje, a ne da upotpune stanje u društvu. Lako je to uočiti. Najnepovoljnije vreme za pčelinju zajednicu je izimljavanje. Zašto nema trtovskog legla kada se pojavi prvo leglo, ako su trutovi toliko neophodni i povoljni za opšte stanje društva. Znači da nisu neophodni dok ne dođe vreme za to.
Jako društvo nije jako zato što ima trutove, već je postiglo snagu društva (i pojedinačnih pčela) do te mere da teži razmožavanju i tada gaju trutove.
Ne treba zaboraviti da je trutovsko leglo umnoživač varoe, jer se više plodnih jedinki dobije iz trutovskog legla i o ovome se vodi računa.
Znači, da trutovi nisu uzrok „belih krvnih zrnaca“ u društvu, kako kažeš, nego posledica (posledica dostignute snage i sposobnosti zajednice). Trutova će biti u tolikom broju koji je srazmeran broju trtovskih ćelija na saću. Ako ih je baš mnogo u društvu, a to je nesrazmerno broju ćelija, postoje razlozi za to. može biti u toku sparivanje matice i tada društvu prilazi puno trutova iz drugih društava. Može ih biti u većem broju i kada je rojenje, ali tu ne mogu tvrditi da li je to odgajeno u košnici koja se roji ili su se neki pridružili društvu.
Nedostatak trutova ne dovodi do nikakvih bolesti. Uspevao sam da imam društva, praktično bez trutovskog legla i nije bilo nikakvih problema sa njima. I nisu pčele grizle saće i gradile trutovske ćelije. Tako da ne znam odakle ljudima razmišljanje u tom pravcu – ovu osobinu kod pčela ja nisam zapazio. Mislim da imaš neke pogrešne stavove i bilo bi dobro da kažeš na osnovu čijih posmatranja si došao do nekih zaključaka.
O jakim i slabim društvima možemo u nekoj drugoj temi, ali samo jako društvo odgaja trutove, ako je u društvu sve u redu. Ako ih slabo odgaja, to je vrsta prinude saćem ili drugim uslovima.
Da li je trut isključivo značajaniji za nasledne osobine? Ne mogu vrlo precizno odgovoriti na ovo pitanje, ali tokom 30 godina rada oko matica, znam da je u najvećoj matica odgovarala spoljnim osobinama truta. Ako je trut izrazito crn, matice su mi „tigraste“ sa izrazito crnim i tamno žutim prstenovima. Njihovo leglo je praktično sa sivim pčelama. Ako koristim maticu iz društva gde su trutovi žuti ili braon, većina legla je te boje. Ovo se vidi u dugom broju naraštaja. Kasnije može doći do promena, ali su promene obično kod žutih pčela i javlja se povećani broj sivih, ali preovlađuju žute.
I meni se desila ista situacija,u februaru sam nasao maticnjake lazne,spajao sam,i tu zavrsava prica. Sasvim sigurno je da mnogo toga u staroj literaturi se treba uzeti sa rezervom,i da tada nije moglo raditi i skenirati u drustvu sa pcelama,danas je sve to mnogo lakse.
Blagoje, „skeniranje“ društva je moguće i bez mnogih tehničkih dostignuća (prvenstveno je reč o zimskim uslovima, ali neki pečlari nauče od nekoga da ne ometa društvo ni u toku sezone, pa zarede ATL (kugu). Ali, poznato ti je da postoji izraziti stav da treba ostaviti društva na miru tokom cele zime i pmogužiti im mir (ja sam napisao da to ne sme biti „apsolutni mir“ – odnosno stradanje društva ili još gore pojava bolesti koja je opasnija od uginuća par košnica). Mnogi i nisu prišli košnici zimi osim kada stavljaju pogaču i čak i tada nisu posmatrali pčele da bi nešto zapažali. Bitno je bilo zalepiti pogaču i to je to. Mnogi od tih pišu o lečenju pčela (s tim što ja ne znam šta je to) sipanju i „piškanju“ hemikalija i slično. Ja imam bar dvadesetogodišnje iskustvo sa radom u zimskim uslovima i nikada nisam video da mi je društvo kojem sam pomaga i po vrlo hladnom vremenu imalo bilo kakve probleme kasnije. u stvari bilo je suprotno - vrlo dobro je napredovalo, jer znam na koji način sam sredio košnicu i da to pčelama odgovara.