Autor Tema: TRUT, ZNAČAJNI ČLAN PČELINJEG DRUŠTVA  (Pročitano 38399 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: TRUT, ZNAČAJNI ČLAN PČELINJEG DRUŠTVA
« Odgovor #60 poslato: Decembar 25, 2014, 14:48:08 »
Kako god bilo,sa jednim stavom se moramo slozimo,trutovi su bitan lanac u pcelinju zajednicu,ali samo i iskljucivo kada pcelinja zajednica ima razvoj ili zeli da produzi vrstu!
Sve ostale situacije su prinudom ili vanrednom stanju prouzrokovane i mogu se reci i svrstati ih u nesvakidasnj/vanredne.
Ako bi bilo drigacije odgajali bi trutove uvek a ne samo u sam vrhunac razvoja pcelinje zajednice!
Evo zamislimo sledece
avgust mesec,kod mene vec uveliko izbacivanje trutova,sve zajednice jos u JULU prestaju da gaje trutove!

1.Zato sto je kalendar rojenja zavrsio
2.Zato sto pc.zajednice se polako spremaju za zimu gde je svaki gram hrane mnogo bitan i ne rasipa se tako lako,a trutovi samo trose nista ne donose.

Ovako ja mislim,mozda gresim ovo je samo moje misljenje.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: TRUT, ZNAČAJNI ČLAN PČELINJEG DRUŠTVA
« Odgovor #61 poslato: Decembar 25, 2014, 18:22:10 »
Miodraže, niko ne osporava ulogu trutova. Sporna je brojnost (nepotrebno velika brojnost, a do nje može doći sa lošim saćem sa puno trutovskih ćelija). Nepotrbna brojnost može ugroziti društvo, zbog preteranog trošenja hrane, a potom će društvo izdvojiti veliki broj trutova, tako da nema ni njihove uloge u grejanju legla ni povoljnom uticaju na opšte stanje društva. Čak, naprotiv, budu i težak teret, sa kojim se radilice muče dok ih nasilno izbacuju iz košnice.

Po literaturi trutovi troše tri puta više hrane. Kada je godina slična ovoj, to može biti vrlo opasno (preterano veliki broj trutova).

Rano odgajanje trutova može biti odraz nekih nedostataka u društvu i ono ne gaji trutove pre uobičajenog vremena da otkloni te nedostatke, nego da bi menjalo maticu ili se rojilo. Da bi do toga došlo mora se obaviti sparivnje matice. Rani odgoj trutova nastaje i kada je saće istegnuto, a ćelije odgovaraju odgoju trutova (istegnute ćelije mogu biti takve da ne odgovaraju trutovskom leglu, odnosno da su preterano istegnute – nekada i tu matica zaleže i gaje se trutovi). Pisao sam o ovome ili u temi Ponašanje pčela...Nadam se da ne treba ponovo da pišem isto u smislu zašto mislim da pčele odgajaju trutove prerano. Tu bi bio deo odgovora na tvoju dilemu.

Ako imaš trutovske ćelije na saću koje remete stanje u košnici sa gledišta održavanja legla (temperatura, vlaga...) pčele nagonski osvajaju taj prostor leglom. To rade zato što, takođe nagonski ne skladište polen u trutovske ćelije praktično nikada, a med izuzetno (ako je prejaka paša). To rade zbog toga što teže odgajanju radiličkog legla i tu im je potrebna hrana. Trutove odgajaju kada su spremne za razmnožavanje, a ne da upotpune stanje u društvu. Lako je to uočiti. Najnepovoljnije vreme za pčelinju zajednicu je izimljavanje. Zašto nema trtovskog legla kada se pojavi prvo leglo, ako su trutovi toliko neophodni i povoljni za opšte stanje društva. Znači da nisu neophodni dok ne dođe vreme za to.


Jako društvo nije jako zato što ima trutove, već je postiglo snagu društva (i pojedinačnih pčela) do te mere da teži razmožavanju i tada gaju trutove.

Ne treba zaboraviti da je trutovsko leglo umnoživač varoe, jer se više plodnih jedinki dobije iz trutovskog legla i o ovome se vodi računa.

Znači, da trutovi nisu uzrok „belih krvnih zrnaca“ u društvu, kako kažeš, nego posledica (posledica dostignute snage i sposobnosti zajednice). Trutova će biti u tolikom broju koji je srazmeran broju trtovskih ćelija na saću. Ako ih je baš mnogo u društvu, a to je nesrazmerno broju ćelija, postoje razlozi za to. može biti u toku sparivanje matice i tada društvu prilazi puno trutova iz drugih društava. Može ih biti u većem broju i kada je rojenje, ali tu ne mogu tvrditi da li je to odgajeno u košnici koja se roji ili su se neki pridružili društvu.

Nedostatak trutova ne dovodi do nikakvih bolesti. Uspevao sam da imam društva, praktično bez trutovskog legla i nije bilo nikakvih problema sa njima. I nisu pčele grizle saće i gradile trutovske ćelije. Tako da ne znam odakle ljudima razmišljanje u tom pravcu – ovu osobinu kod pčela ja nisam zapazio. Mislim da imaš neke pogrešne stavove i bilo bi dobro da kažeš na osnovu čijih posmatranja si došao do nekih zaključaka.


O jakim i slabim društvima možemo u nekoj drugoj temi, ali samo jako društvo odgaja trutove, ako je u društvu sve u redu. Ako ih slabo odgaja, to je vrsta prinude saćem ili drugim uslovima.

Da li je trut  isključivo značajaniji za nasledne osobine? Ne mogu vrlo precizno odgovoriti na ovo pitanje, ali tokom 30 godina rada oko matica, znam da je u najvećoj matica odgovarala spoljnim osobinama truta. Ako je trut izrazito crn, matice su mi „tigraste“ sa izrazito crnim  i tamno žutim prstenovima. Njihovo leglo je praktično sa sivim pčelama. Ako koristim maticu iz društva gde su trutovi žuti ili braon, većina legla je te boje. Ovo se vidi u dugom broju naraštaja. Kasnije može doći do promena, ali su promene obično kod žutih pčela i javlja se povećani broj sivih, ali preovlađuju žute.

I meni se desila ista situacija,u februaru sam nasao maticnjake lazne,spajao sam,i tu zavrsava prica. Sasvim sigurno je da mnogo toga u staroj literaturi se treba uzeti sa rezervom,i da tada nije moglo raditi i skenirati u drustvu sa pcelama,danas je sve to mnogo lakse.

Blagoje, „skeniranje“ društva je moguće i bez mnogih tehničkih dostignuća (prvenstveno je reč o zimskim uslovima, ali neki pečlari nauče od nekoga da ne ometa društvo ni u toku sezone, pa zarede ATL (kugu). Ali, poznato ti je da postoji izraziti stav da treba ostaviti društva na miru tokom cele zime i pmogužiti im mir (ja sam napisao da to ne sme biti „apsolutni mir“ – odnosno stradanje društva ili još gore pojava bolesti koja je opasnija od uginuća par košnica). Mnogi i nisu prišli košnici zimi osim kada stavljaju pogaču i čak i tada nisu posmatrali pčele da bi nešto zapažali. Bitno je bilo zalepiti pogaču i to je to. Mnogi od tih pišu o lečenju pčela (s tim što ja ne znam šta je to) sipanju i „piškanju“ hemikalija i slično. Ja imam bar dvadesetogodišnje iskustvo sa radom u zimskim uslovima i nikada nisam video da mi je društvo kojem sam pomaga i po vrlo hladnom vremenu imalo bilo kakve probleme kasnije. u stvari bilo je suprotno - vrlo dobro je napredovalo, jer znam na koji način sam sredio košnicu i da to pčelama odgovara.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: TRUT, ZNAČAJNI ČLAN PČELINJEG DRUŠTVA
« Odgovor #62 poslato: Decembar 25, 2014, 20:28:11 »
Blagoje, „skeniranje“ društva je moguće i bez mnogih tehničkih dostignuća (prvenstveno je reč o zimskim uslovima, ali neki pečlari nauče od nekoga da ne ometa društvo ni u toku sezone, pa zarede ATL (kugu). Ali, poznato ti je da postoji izraziti stav da treba ostaviti društva na miru tokom cele zime i pmogužiti im mir (ja sam napisao da to ne sme biti „apsolutni mir“ – odnosno stradanje društva ili još gore pojava bolesti koja je opasnija od uginuća par košnica). Mnogi i nisu prišli košnici zimi osim kada stavljaju pogaču i čak i tada nisu posmatrali pčele da bi nešto zapažali. Bitno je bilo zalepiti pogaču i to je to. Mnogi od tih pišu o lečenju pčela (s tim što ja ne znam šta je to) sipanju i „piškanju“ hemikalija i slično. Ja imam bar dvadesetogodišnje iskustvo sa radom u zimskim uslovima i nikada nisam video da mi je društvo kojem sam pomaga i po vrlo hladnom vremenu imalo bilo kakve probleme kasnije. u stvari bilo je suprotno - vrlo dobro je napredovalo, jer znam na koji način sam sredio košnicu i da to pčelama odgovara.



Шоле,ја сам на многа места по форумима написао да је потпуни мир,понекад и потпуна смрт на пчелињаку!
Скенирање,мислио сам на убацивање камера и разноразна помоќна средства,термо-камера и сл,праќење температуре
у развоју и мировању пчелиње заједнице.Скоро сваки пут раније а доста је то израженије и сада преписивање главна одлика аутора књига о пчеларству!
Не кажем да је све преписано,али половина текстова и научних радњи је сведена на померање резултата горе доле од старог доказа или проматрања.
Интернетом су се многе баријере промениле,па и пчеларство у свету,слажем се да старији пчелари саветују да се не прилази кошницама зими и да је то погрешно!
Ове године тачније сезона 2013/14г кад сам ттретирао ОК у Новембру месецу сам наишао на друштво које се зазимило у доњем телу/наставка ЛР кошнице,и то на потпуно празне рамове
осим неколико ќелија пуних са пергом,све пчеле су малтене биле упикане у ќелије саќа наравно празне,и то је била прва кошница коју сам хтео третирати ОК.
Када сам подиго горње тело,било је пуно меда сигурно 12-15кг,пчеле које нису биле упикане у ќелије су биле веома слабо активне,видео сам и матицу,шта ќу пробаќу да га спасем!
Распалим смедеревац у моју куќу на селу до усијања,унесем друштво у куќу,растопим у 2 дл млаке воде 3-4 кашике меда,и фајталицом рам по рам куќи попрскам пчеле на све рамове
и оне које су пале на подњачу полумртве,и затворим друштву сва лета,и оставим га тако у куќу.Настављам третман ОК,после једног часа,уѓем куќи и зачујем прелепо брујање пчела!
Ето,ако то нисам отварао било би мртво, овог пута ради ОК,али имам неки обичај када сам на пчелињаку,обавезно 2-3 кошнице а по некад на половине пчелињака,отворим само покл.даску и уверим се у стању саме кошнице и друштва,има пуно тога да се прочита и одозго само подизањем поклопне даске,и то препоручујем свима,бар једном или два пут на сва друштва у току зимских,а нарочито јесењих месеци!

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: TRUT, ZNAČAJNI ČLAN PČELINJEG DRUŠTVA
« Odgovor #63 poslato: Decembar 25, 2014, 21:46:06 »
Vrlo je nezgodno pricati a imati u glavi razlicite slike o kojima pricamo - na onom snimku koji je postavio Dragan Djordjevic negde od 7 min i 15 sec pa sledecih minut dva se vidi raspored trutovskog legla koje pcele same odlucuju gde da stave. Deo je bocno po malo, i na primer na celoj strani rama koja je zalegnuta ima desetak trutovskih celija ili su na celom zalegnutom ramu u grupi od mozda 30-50 celija sto nema veze sa ramom gradjevnjakom i time sto pcele rade kad zive samo na SO. Kad im nije data sloboda da grade sace u okviru ramova - da ne bude ono fiksno sace - one ce kad im se doda prazan ram da grade ogromno trutovsko leglo.

Poredjenje trutova s belim krvnim zrncima sam izveo u okviru onoga sto je i receno u Sosocevom postu ali ocigledno nije tako shvaceno - malo belih krvnih zrnaca - bolesno drustvo - normalan broj - sve u redu - preveliki broj - leukemija ne mogu jasnije da kazem. A i Dragan je video koliko malo varoe ima u trutovskom sacu - ovde moram da ubacim ono Vojino o mikroklimi u kosnici u odnosu na ramove DB ili LR i eto podatak da pcele odgajaju matice na 34.5 C - bas cu da probam stavljanje sonde kod mene u plodiste da vidim temp ali sam debelo siguran da je iznad te - to moram i da dokazem.

Medjutim "savremeni" nacin pcelarstva je u sferi prve verzije bez trutova - ne kazem da drustvo zbog toga umire ali ko sto kaze "najpametnija srpska glava" - u dobru je lako dobar biti kad udari ovakva godina onda izlaze sve mane na videlo....

Ja ponovo kazem - mnogo starih pcelara mi je reklo da je to sto hocu da pcelarim na 1000 mnv stacionarno poduhvat bez sanse da se uspe. Ova godina koja je ovakva kakva je meni ne smeta - voleo bih da je sledeca bolja ali ako iz svake kosnice sledece godine dobijem ovoliko meda kao iz te jedne koju nisam razrojavao na 3 nove - meni puna kapa. Svi drugi neka razmisle zasto su imali malo ili nimalo meda - opet - nije bitan samo nacin pcelarenja vec i mikrolokacija ali svaka sledeca godina ce biti ili kao ova ili gora - mozda svaka druga treca bolja.


Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: TRUT, ZNAČAJNI ČLAN PČELINJEG DRUŠTVA
« Odgovor #64 poslato: Decembar 25, 2014, 23:20:53 »
Matice zaležu neoplođena jaja tek u drugoj ili trećoj generaciji legla upravo kada i varoa krene u razvoj.
Uveren sam da se pčele protiv varoe bore na taj način što primoravaju maticu na zaleganje trutovskog legla.
Povećanim brojem trutova zajednica se podstiče na rojenje a time i na prekid legla i podelom ukupnog broja trutova na više rojeva.
Sve je sasvim prirodno, potpuno jasno i očekivano.
Pozdrav svima...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: TRUT, ZNAČAJNI ČLAN PČELINJEG DRUŠTVA
« Odgovor #65 poslato: Decembar 26, 2014, 14:27:01 »
Citat: Dragan Šošić

Ali, poznato ti je da postoji izraziti stav da treba ostaviti društva na miru tokom cele zime i pmogužiti im mir (ja sam napisao da to ne sme biti „apsolutni mir“ – odnosno stradanje društva ili još gore pojava bolesti koja je opasnija od uginuća par košnica). Mnogi i nisu prišli košnici zimi osim kada stavljaju pogaču i čak i tada nisu posmatrali pčele da bi nešto zapažali....

Tako su i mene učili, ali eto neda mi vrag mira pa svakih 15-ak dana odem do pčela malo ih "kvrcnem" i osluhnem, provirim kroz poklopnu dasku na par sekundi. Ovo ne smatram nekim uznemiravanjem pčela, ali zato mirnije spavam

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: TRUT, ZNAČAJNI ČLAN PČELINJEG DRUŠTVA
« Odgovor #66 poslato: Decembar 26, 2014, 18:40:31 »
Matice zaležu neoplođena jaja tek u drugoj ili trećoj generaciji legla upravo kada i varoa krene u razvoj.
Uveren sam da se pčele protiv varoe bore na taj način što primoravaju maticu na zaleganje trutovskog legla.
Povećanim brojem trutova zajednica se podstiče na rojenje a time i na prekid legla i podelom ukupnog broja trutova na više rojeva.
Sve je sasvim prirodno, potpuno jasno i očekivano.
Pozdrav svima...
Можда и раније,али их пчеле поједу (појава код пчела,као канибали),ипак су пчеле господари кошнице,а не матица,али
не у свим ситуацијама,подела одлука је сигурно присутна!