Autor Tema: Stare autohtone sorte vocaka  (Pročitano 31337 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Stare autohtone sorte vocaka
« poslato: Novembar 27, 2013, 12:48:29 »
           Postovane kolege,                                                                                                                   

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #1 poslato: Novembar 27, 2013, 13:18:09 »
U blizini mog pčelinjaka nalaze se dva stara stabla kruške Arapke. Ja sam pre dve godine uspeo da proizvedem jedan kalem koji je ove godine dao rod (dve kruške). Prošle zime su mi zečevi ogulili dobar deo kore , nadam se da će preživeti. Arapka je kruška koja se peče i tada može da se jede. Ne znam da li može stajanjem da omekša da bi mogla da se jede. Pozdrav

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #2 poslato: Novembar 27, 2013, 13:24:41 »
         Postovane kolege, Prisetite se kada ste poslednji put ubrali neku vocku,sljivu,jabuku ili krusku svejedno,protrljali rukama i u slast pojeli.Bez straha od herbicida,pesticida i ne znam vec kojih otrova.Onu koja je prskana samo kisom.Onu koja nahrani i crva u njoj i nas oko nje.Onu koja u sebi nosi socnost  sve tri Morave,Drine i Timoka.Onu koja nije pravljena u institutima po meri digitrona i veletrgovaca.Onu koja nije klon i nema prefiks americka,sibirska ili kineska.Onu koja je nasa,koja mirise na nasu zemlju i ima nase narodsko ime.Onu cije vam samo ime kaze sa cim i sa kim imate posla. Pocujte samo kako lepo zvuci za jabuku naziv petrovka,kozara,kolacara,zelenika,kantarusa,djula... ili za krusku lubenicarka,loncara,medunak,karamanka,vodenjaja... a tek za sljivu ranka,pozegaca,drenovka,piskavac...  Ta i takva lepota nam izmice iz ruku a sve vise se gubi i iz vida.Siguran sam da ste najlepse slatko ili pekmez pojeli od njih, o najboljoj rakiji da i ne govorim. No,da ne duzim.Okrenimo se malo  vise sebi i svojoj tradiciji.Za pocetak ajmo da vidimo sta je u kom kraju od tih starih sorti preostalo.Razmenimo za sada slike i uspomene, pa onda sto da ne i po neku sadnicu ili kalem.Uveren sa da ce nam svima biti i lakse i bolje. Na slici koju sam postavio je kruska " Arandjelovka " koju sam srecom kupio zajedno sa placem pre vise od 20.godina. Naziv je lokalni jer zri u drugoj polovini jula i pocetkom avgusta oko Arandjelovdana { sv.Arhangel Gavrilo 26.juli ). U vreme cvetanja je prepuna pcela ali je ne manje posecuji i u vreme zrenja narocito kada opada jer je prepuna soka i secera. Kod mene u Radovanju kraj Velika plane ima samo jos 5-6 stabala ove kruske tako da je krajnje vreme  da je iduce godine kalemim da se ne izgubi.Od jedne starine iz sela cije su njive u susedstvu i koji sada ima 89.godina sam cuo da se on jos kao dete igrao pod ovom istom krosnjom i brao plodove sa nje. U zadnjih nekoliko godina su pocele da joj se suse donje grane pa sam prinudjen da svake godine po neku odsecem.Inace pre toga je orezana samo jednom u vreme drugog rata kada ju je grom pogodio.O prskanju ne treba ni da pricam jer osim snega i kise ovu staru damu do danas nista dru go nije pomolovalo.Na prolece kad procveta saljem nove slike. Pozdrav Rakovac.     

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #3 poslato: Novembar 27, 2013, 13:30:33 »
          Greskom sam prilikom otvaranja ove teme poslao samo sliku a tek kasnije tekst poruke.Nadam se da to ne smeta Arandjelovka je dakle na pocetku teme. Izvinite i pozdrav.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #4 poslato: Novembar 27, 2013, 23:14:43 »
Браво колега Горане, лепо је видети да се борите за воће без пестицида и за старе отпорне сорте.

Ево чекам у ред ако буде која садница крушке вишка радо ћу је пресадити овде код мене у Банат.

И ја сам ове године испекао ракију од мојих непрсканих домаћих шљива, и управо (као и скоро свако вече у ово време пред спавање) пијуцкам своју домаћу ракију (по једну-две). Тренутно је домаћа кајсијевача на дневном-вечерњем реду, стара 7 година. А шљивка треба да мало сазри јер је тек пре око месец дана испечена.

Некада сам овде у Н. Милошеву имао стотињак или нешто више стабала разног воћа а сада се то скоро преполовило углавном због сушења неотпорних сорти кајсија.
Од крушака имам свега 2 стабла и ове године хвала Богу оба су родила.
Никада од када су засађена ничим нису прскана као ни остало воће.

Већ око двадесетак година не користим никакве препарате, хербициде, инсектициде, фунгициде  за заштиту воћа и грожђа (разних врста кајсија 4-5 врста, јабука 3 врсте, вишања две врсте, кумоја две врсте,  шљива 7-8 врста, џанарика 4-5 врста и поврћа (парадаиза, паприке, патлиџана, краставаца и другог поврћа) па слободно и  слатко могу да једем све што се произведе у мојој башти.

Сво остало воће и поврће купујем и увек сам у страху као што кажете од тога колико је шта прскано и колико је отрова у оном што купим и што треба па поједемо.

Биће ми задовољство ако и Аранђеловку уврстим у свој непрскани ( и на жалост због великих обавеза доста запостављени) воћњак.

Све најбоље...


Поздрав свима....   
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #5 poslato: Novembar 28, 2013, 09:53:35 »
          Dace Bog Vojo iduce godine se mora kalemiti.Nasao sam ovde u sumi nekoliko stabala divlje kruske a kalemari mi kazu da je to odlicna podloga za kalemljenje. Ako kalemljenje uspe bice koja sadnica i za Vas,sto da ne, ocuvanje ovih starih sorti je jedan od glavnih razloga zbog kojih sam i pokrenuo ovu temu. Inace, Arandjelovka je ove godine dala oko 350.kolograma ploda.Skoro sve je otislo u rakiju ne zato sto ona nije dobra za jelo ,naprotiv izuzetno je slatka i slasna, vec zato sto su grane visoke i nemoguce ju je obrati sa zemlje a ja vise nisam za pentranje po drvecu. Ispekao sam ove godine od nje 23-24 litra rakije od kojih sam 5.litara ukrao i sakrio od sebe u jednom malom hrastovom burencetu u zelji da bar jednom doceka sledeci Arandjelovdan. Rakija je inace dobra,pitka sa blagim mirisom kruske.Ko je probao nije se zalio.Pozdrav Rakovac.

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #6 poslato: Novembar 28, 2013, 16:04:13 »
Jedan sam od onih kojima je kalemljenje hobi. Naravno da se bez njega ne mogu sačuvati i proširiti stare sorte voća.
 Za kalemljenje (zavisi od naćina) je neophodan kalem vosak. Redovno koristim hladan kalem vosak koji sam pravim. Provereno je dobar i može služiti nekoliko godina...
 Pozdrav

Van mreže Mladjen Sljivic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 264
  • Pol: Muškarac
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #7 poslato: Novembar 28, 2013, 19:15:32 »
           Kolega Živojine jel može recept za kalem vosak ako nije tajna.
                        pozdrav sa snježnih Pala.

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #8 poslato: Novembar 28, 2013, 19:55:15 »
           Kolega Živojine jel može recept za kalem vosak ako nije tajna.
                        pozdrav sa snježnih Pala.
Naravno da nije tejna, kolega Mlađo.
 Recept postavljam u prilogu.
Jedino odstupanje, koje činim, je što ne stavljam ni so, a  ni katran, a dodajem neznatno više ulja (zejtina) nego što je u recepturi. Ulja dodajem više da bi vosak bio mekši i na baš niskim temperaturama.
 Naravno da se ne mora napraviti ova količina, jer to bi za nas hobiste bilo dovoljno čak i za 10 godina.
 Ovaj vosak je jako pogodan i prilikom orezivanja voća kada su velike rane na stablu ili kruni. Dugo ostaje tu (sve do zarastanja) bez obzira na atmosferilije...
 Veliki pozdrav iz smrznutog Gornjeg Milanovca
 

Van mreže Mladjen Sljivic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 264
  • Pol: Muškarac
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #9 poslato: Novembar 29, 2013, 18:26:27 »
                                      Hvala kolega Živojine i pozdrav sa Pala.

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #10 poslato: Novembar 30, 2013, 23:42:04 »
Поздрав колегама,ево и ја да напишем нешто јер сам калемар и користим овај калем восак,али не исти као код колеге Живојина!
Ја не знам за уље,користим природни говеѓи лој,ако немате калафонијум ставите смолу од белог бора,и нема потребе да се ставља со или сл
јер пчеле од смоле или калафонијума неќе да узимају калем восак!
поздрав

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #11 poslato: Decembar 01, 2013, 12:17:28 »
Пошто ми је воћарство професија, ред је да и ја напишем коју.

Аутохтоне сорте воћа благо су које никако не би требало запоставити. Разноликост генетског фонда битна је и због тога што неке старе сорте воћа посједују различите гене отпорности на болести које се јављају у савременом воћарству као и због очувања традиције и оставштине. Ево један примјер, крушка "лубеничарка" отпорна је на Ервинију - бактеријску пламењачу јабучастог воћа која је осамдесетих и деведесетих година десетковала крушкарство Европе. Старији се добро сјећају тада јако популарне сорте крушке пасакрасане или красанке којом су пијаце биле преплављене. Данас је та сорта због своје изразите осјетљивости мјестимично опстала само на окућницама, Ервинија је осушила плантажне засаде. Укрштањем отпорних сорти  као што је нпр. лубеничарка са плантажним сортама могуће је добијање нових отпорних сорти које ће бити прихватљиве тржишту (то није ГМО!).

Да будем јасан, аутохтоне сорте у највећем дијелу немају тржишну конзумну вриједност и због тога је нереално очекивати да би подизањем већих засада могли остварити неку корист. За тако нешто једноставно не постоји тржиште и могућа су велика разочарења.
Али...највећа предност аутохтоних сорти је та што се не третирају хемијски и нису оптерећене остацима пестицида. Често сам се на терену сусретао са питањима типа "да ли да пршћем карамут, ђулабију, тврдуљу, такишу, медницу, илињачу..."?! Зашто? Да ту, усудићу се рећи, једину предност аутохтоног воћа елиминишемо?!
Дакле, старе сорте свакако треба калемити и садити гдје год је то могуће, ради породице, фамилије, пријатеља и пчела свакако. Не дају много али мало и траже.
Ето као мени омиљену стару сорту препоручићу крушку Калачушу или Колачушу, како је ко зове.

Што се тиче калемљења и о томе пар ријечи. Претходних година производио сам садницe углавном за сопствене потребе и мање количине за тржиште. Најједноставнији, најбржи и најбољи начин калемљења је окулирање у августу и за тај начин није потребан никакав калемарски восак. Дио подлоге који се калеми мора бити једногодишњи да би се кора лакше одвајала. Вјерујем да је већини позната та техника калемљења и да немам потребе описивати. Оно што је код мене било различито је да сам умјесто специјалних калемарских гумица за везивање користио прехрамбену пластичну фолију исјечену на ваљчиће дужине 5-7 цм (може се видјети на фотографији). Фолија пропушта кисеоник али задржава биљне сокове и воду па је проценат пријема значајно већи (95% и више). Окулант се изнад пупољка скраћује на прољеће идуће године а на јесен имамо садницу.

Још ћу искористити прилику да поздравим колегу Благоју, доброг пчеларског зналца и доброг човјека  ;) ... само пиши  :) . Са других форума знам да има много шта за  рећи. Поздрав свима.

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #12 poslato: Decembar 01, 2013, 13:24:01 »
Хвала Радоје на поздраву,а врлорадо и ја читам и следим твоје постове и твој рад
у твоју област воќарство и везано уз то врхунски си стручњак немам речи!
поздрав и писаќемо свакако на све теме!

Van mreže Mladjen Sljivic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 264
  • Pol: Muškarac
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #13 poslato: Decembar 01, 2013, 17:55:42 »
               Volio bih a u jedno zamolio kolege, prije svih Radoja i Blagoju za jedan
problem koji mi se javlja kod krušaka.  Radi se o staroj sorti koju u mom kraju
zovu baljača, a neznam neki drugi naziv. Koristi se za rakiju, a nije loša ni za jelo.
Okalemljene su na divlju podlogu prije nekoliko godina, dobro napreduju ali problem
je u tome što samo neke grane cvjetaju. Tako da jedna grana se okiti,pa na nekim nema ništa, pa opet jena ima i tako redom. Primijetio sam da i na nekim starim kruškama se slično dešava a ranije nije bilo tako. Pozdrav sa Pala.

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: Stare autohtone sorte vocaka
« Odgovor #14 poslato: Decembar 01, 2013, 22:25:01 »
Поздрав Младене!
Пре свега,ја не бих знао тај одговор,али мојим неким запажањима речиќу шта мислим.
Овде треба Радоје Киперовиќ са стручног аспекта да да одговор.
Колико година су калемљени/ на коју дивљу подлогу-има неколико дивљих крушака,по мени врло битно
ако раѓају само на по неку грану,онда требаш их кројити/резати по мени боље,све што је водопија не раѓа те године,веќ наредне.
пробај са овим мојим неким саветима док Радоје не да одговор!
поздрав