Namenski postavljen ram na kojem će pčele odgajati isključivo trutovsko leglo se naziva ramom građevnjakom. Uloga ovakvog rama nije samo u redukciji brojnosti varoe. Moguće je u određenoj meri regulisanje brojnosti trutovskih ćelija na ostalim ramovima. Ali kao i puno ostalih činjenica ovo nije apsolutno uvek moguće, jer je pčela živo biće i teško je predvideti i usmeriti svaku reakciju i ponašanje. Početak izgradnje i odgoja trutovskog legla je i pokazatelj stepena oporavka i razvoja zajednice. Tada se pčele približavaju stanju potpune kondicione spremnosti i razvoja jedinki.
Položaj rama građevnjaka u košnici određuje pčelar. I to je predmet rasprava i diskusija na osnovu različitih iskustava. Mora se ozbiljno uzeti u obzir da i objektivnost zaključka o položaju rama građevnjaka može zavisiti od uslova i i geografskog prostora u kojem se dešava ili proverava, ali i od sezonskih uslova koji mogu bitno uticati na efikasnost po pitanju uklanjanja varoe. Imajući ovo u vidu, ne mogu se koristiti iskustva i saznanja koja su sprovođena u npr. hladnijim klimatskim uslovima kao opšti obrazac za položaj ovog rama.
Ono što se može videti pri istresanju roja u prazan nastavak je da pčele odmah počinju sa gradnjom radiličkog saća (ako se izuzme niz prelaznih ćelija i mogućnost da roj trenutno nema matice). Tek kasnije po obodima saća se grade trutovske ćelije ili na bočnim ramovima, koje će kasnije izgraditi, ako je košnica dovoljne širine. Takođe se mora imati u vidu i to da gustina pčela na ramovima ima uticaja na stepen ivadiranja legla. Odgoj trutovskog legla se dešava u aktivnoj sezoni pri višim spoljnim temperaturama. U toku leta gustina pčela u centralnim delovima se smanjuje pa su periferni delovi košnica naseljeniji pčelom. To je uslovljeno regulacijom parametara u gnezdu. Varoa ne podnosi najbolje visoke temperature i težiće da naseli leglo u nešto hladnijoj zoni. U svakom slučaju varoa će biti daleko brojnija u delovima košnice gde je najviše pčele na leglu (naročito trurovskom).
Moja iskustva pokazuju da je najbolji položaj građevnjaka po bokovim legla. Mogu biti i dva građevnjaka do bočnih zidova košnice ali ne ramovi pune površine. Dovoljna je i 1/3 za trutovsko leglo, pa je moguće koristiti ram polumedišta za ovu namenu. Isecanje se tada može vršiti u dva navrata. Najbolje je omogućiti pčeli da gradi ram i da ga potom matica zaleže postepeno. To će omogućiti privlačenje više generacija varoe. Isecanje se vrši uglavnom u drugoj polovini leta pri tome ne mislim na astronomske podatke), ali treba znati da će tada do odgoja trutovskog legla doći samo ako ima solidne paše ili se pčele prihranjuju. Ne mora svako prihranjivanje dovesti do odgoja trutovskog legla (odnosno izgradnje saća uopšte, a time i trutovskog saća-građevnjaka) i to zavisi od tipa košnice. Kada se građevnjak iseca kasnije treba pratiti stanje unosa, jer će pri smanjenju unosa i gubitku pčela i opštoj redukciji legla, koji je u skladu sa nastalim uslovima, doći do uništavanja trutovskog legla od strane pčela pa izvesna količina varoa prelazi u radiličke ćelije. To znači da je trutovsko leglo svojevrsni amortizer koji koji odvlači varou sa radiličkog legla, ali može biti i generator razvoja varoe ako se sa građevnjakom neoprezno postupa. Ram građevnjak (ako se želi trutovsko leglo) mora biti postavljen u blizinu gnezda tek kada društvo ojača, ineče će biti i radiličkog legla pa to otežava isecanje