Provera prisustva matice
U ovom periodu je već
krajnje vreme da se utvrdi
prisustvo matice (i kvalitet). Ovo je u načelu dovoljno.
Koga zanima i ima vremena, može pročitati i neka moja viđenja ovog problema.
Kada se vrši brzi pregled po hladnijem vremenu, kao što je to bilo ovih dana, lako je moguće da se matica povredi ili ramom pritisne i ubije matica. Zato treba pažljivo raditi.
I eventualni propust pri kojem nije utvrđeno kakva je matica u društvu i ima li je uopšte treba što pre rešiti.
Inače,
nije opasno kao što to izgleda, jer su matice uglavnom na saću sa leglom, za razliku od nekih razdoblja u godini, kada su izletnice napolju i pri otvaranju košnice mlade pčele u strahu krenu u „stampedo“ po zidovima košnice ili se hvataju u nekoliko brada na donjim letvicama. Naravno sa njima beži i matica i može biti oštećena nepažnjom ili ispastu u travu sa grupom pčela. vremenom se ovaj pregled uvežba i uglavnom je bezbedan. Prilikom ovog pregleda se inače vidi i
opšte stanje društva.
1) Posmatranjem leta se ne može uvek zaključiti ima li matice i valja li matica uopšte (da li je trutuša).
2) Donošenje zaključka o tome i na osnovu unošenja polena nije pouzdano, pre se može reći nije uvek tačno.
3) Po zvuku koji se osluškuje se takođe ne može sasvim tačno doneti sličan zaključak: ima li matice ili ne i kakva je ona.
4) I postojanje ispravnog, radiličkog legla, ne mora biti isključiva potvrda prisustva matice u košnici.
Ovih dana pčele umereno otklapaju zimske rezerve meda. Ako je veći deo meda kristalisan, na podnjači će biti deo tih odbačenih kristala. Pri prohladnom vremenu kada je izlet pčela slabiji, pčele na punim podnjačama nastavljaju da prerađuju jedan deo kristala meda na podnjači. Jedan deo njih je i blizu leta. Tako da se može steći pogrešan zaključak da je društvo uznemireno i da nema maticu. Nije isključeno ni prikupljanje mrvica voska, koji pčele koriste u izradi poklopaca legla.
Uznemirenost na letu može biti vrlo slaba i kada nema matice, a lažne matice su odavno aktivne i već ima legla. Pčele pokušavaju da zaštite to leglo i da odgaje maticu. Ako je košnica LR tipa i ima dva nastavka, na letu se ne može uočiti skoro ništa. Obično se posmatraju košnice kada dolazi do smanjenja izleta i to u popodnevnom delu dana. Tada se lako uočavaju uznemirena društva. Samo što će prisustvo legla smanjiti tu mogućnost. Jednostavno, toplija zona je u gornjem nastavku i to je jedan od razloga smanjenja izleta uznemirenih pčela.
Postoji i mogućnost da se društvo totalno dezorijentiše i demorališe i da ni laže matice ne započnu leglo. To se može desiti i leti, ali je veća verovatnoća da će se desiti po izimljavanju (opisano u literaturi). Kod takvih bezmataka je karakterističan zvuk osirotelih društava (društava bez matice). To je poznato neprekidno zujanje većeg dela pčela, ali je često potrebno da se društvo „uznemiri“ sa par uobičajenih slabijih udaraca-kuckanja po košnici. Kod ovih društava nema unosa polena i aktivnost na letu je slaba. Po tome se može doneti određeni zaključak.
Prisustvo bilo kakvog legla će navoditi pčele da unose polen. Tako da ne treba dodatno obrazlagati metod „unošenja polena“ na osnovu kojeg se uočava bezmatak. To će biti i slučaj i kod društava gde su lažne matice već zasnovale gnezdo. Takođe, već navedena stavka o prisustvu matice koja je na „izdisaju“ je već navedena. To se može desiti kod oštećenja matice prilikom pregleda, koja može naglo nestati. Dešava se i kod nekih društava gde matica „donosi zaključak“ da je sposobna i uništava započete matičnjake nakon određenog vremena. I onda iznenada nestane ili prestane da obavlja svoje normalne funkcije. Ali ova društva unose polen i naizgled normalno se ponašaju.
Ono što pčelar može uraditi i pri najbržem pregledu je pomeranje grupe ramova u centru gnezda. Za to je dobro imati situaciju sa bar jednim uklonjenim ramom. Tako se vidi kvalitet legla i na osnovu njega zaključi da društvo ima ili nema maticu, da je matica prisutna, da nije trutuša, da normalno obavlja svoje funkcije (posmatra se opšte ponašanje pčela, način zujanja, pojačana agresivnost i sl.). Samo u izuzetnoj situaciji se pregleda leglo, ako je vreme hladnije, a to isto važi i za toplo vreme. Ne treba „brojati“ ramove sa leglom ili tražiti bez razloga maticu. Može se i dobro je, ako vreme dozvoljava, proveriti normalno širenje legla. Ako je leglo na samo jednom ramu i sa malom površinom u odnosu na sve dobre postojeće uslove, matica nije ispravana. Ova kontrola se postiže takođe bez vađenja ramova, pomeranjem grupe ramova, ali na drugoj strani gnezda.
Ramovi se vraćaju na svoje mesto oprezno.
Kod eventalnog postojanja bezmataka i potrebe
spajanja sa drugim društvom, obratiti pažnju na zdravstveno stanje pčela (prvi zaključak se može doneti na osnovu agresivnosti-živahnosti društava), postojanju isflekanih ramova (što ne mora značiti da je društvo već obolelo, ali treba biti oprezan).
Patiti na mogućnost da pripojene pčele ne izazovu pokolj među pčelama LINK OPISAO SAM OVO, paziti na društva u kojima već ima legla ili neispravnog trutovskog legla. Kada ima neispravnog trutovskog legal (od lažnih matica), pčele će biti velikom večinom i dalje vezane za to leglo. Takođe će trošiti raspoloživa sredstva (ili hranu unetu iz prirode ili svoj telesni sastav). Ovde je uvek potrebna naknadna intervencija, a ona je inače očekivana jer treba ukloniti trutovsko leglo. Ovo je potrebno ako pčelar nije u mogućnosti da pripremi spajanje (uklanjanje legla) i to je uglavnom slučaj kod LR košnica.
Ako se spaja društvo koje ima legla a zaključeno je na osnovu nepostojanja jaja ili mladog legla da nema maticu, treba obratiti pažnju da ona moda nije prisutna u košnici, ali je prestala da nosi. Prisustvo matičnjaka ne mora značiti da nema matice. Obično se to zaključuje po zujanju pčela. i ovo takođe nije najpouzdanije. Ako je ta matica prestala da nosi pre par dana i pčelar sasvim slučajno pregleda to društvo, ponašanje pčela je uobičajeno. Već pri dužem periodu nedostatka mladog legla, zujanje društva će biti slično onom koje nema maticu iako je ona prisutna. Međutim, ima i olakšavajuća okolnost, takva društva se relativno bezbedno spajaju (nema pokolja sa pčelama kojima se pridodaju), čak i ako je matica sa njima (princip tihe izmene). Naravno opreznost nije suvišna.
Obratiti pažnju, ako je već vršen pregled, na eventualno prisustvo ispravnog trutovskog legla. Sada ne bi trebalo biti ni jedne ćelije trutovskog legla, jer je za to rano. Ako ga ima, ta društvo se sprema za tihu smenu i pitanje je trenutka kada će nestati matica u njemu. Inače, društva koja rano izvrše tihu maticu, u najvećem broju slučajeva ponovo vrše tihu smenu i to relativno brzo (može biti ponovne smene još krajem voćne paše). Moje objašnjenje ove pojave je potreba za genetskom raznovrsnošću i težnja pčela da izbegnu sparivanje u bliskoj rodbinskoj vezi. Mislim da nema govora o tome da su te pčele „genetski“ sklone tihoj izmeni matica. Bar ja nisam mogao do sada da dođem do takvog zaključka, jer pčele „kažu“ da to nije tako, odnosno, pri postojanju ogromnog broja trutova iz više košnica na širem prostoru, kasnijih letnjih ponovljenih smena matice nije bilo.
PS Tekst je nabrzinu pisan i može biti nejasnoća i nelogičnosti. Ako ih ima molio bih da ukažete na njih (mislim ako je neko imao strpljenja da uopšte čita
).