Autor Tema: Pretraživanje internet sadržaja  (Pročitano 3603 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Pretraživanje internet sadržaja
« poslato: Februar 20, 2014, 05:01:04 »
Iako vam je, verovatno, većina stvari iz ove poruke poznata, možda je ova tema mesto gde mogu da se sažmu tehnike prikupljanja podataka sa interneta i sa jezika koje ne poznajemo.

Koji god pretraživač da koristite, najlakše je doći do sajtova na ruskom pišući zahteve za pretraživanje na našoj ćirilici (na Guglu). Ruski sajtovi su interesantni zbog obilja literature koju je moguće naći (na ovom forumu je link prema biblioteci od skoro 700 megabajta knjiga sa pčelarskim temama). Jedna od karakteristika tih knjiga je da su skenirane i sačuvane u dežavi formatu (naziv.djvu). Za njihovo čitanje vam je poreban DjVuReader https://www.cuminas.jp/en/downloads/download/?pid=1 koji se može preuzeti klikom na polje Submit.

Pretraživanje na ostalim jezicima se može aktivirati pišući ključne pojmove (naravno) latinicom u prozor pretraživača. Neki pretraživači automatski nude prevođenje na jezik koji ste izabrali za svoj pretraživač.
Koristim Iron (http://www.srware.net/en/software_srware_iron_download.php, preuzimanje klikom na Download) jer zadovoljava moje potrebe (suštinski je isti kao Chrome sa nešto poboljšanom zaštitom privatnosti) i podešen je za pretraživanje na engleskom. Kada "nabasam" na stranicu koja je pisana na nekom drugom jeziku (čak vrlo egzotičnim za nas kao što su kineski, korejski ili japanski) u vrhu strane dobijem ponudu za prevod na engleski ali mogu izabrati bilo koji. Neko vreme je nudio i prevod stranica pisanih na našem jeziku ali se to (srećom) može isključiti.

Ako ste izabrali da jezik bude srpski, može se dogoditi da traženi prevod bude tako rogobatno preveden da je skoro nečitljiv. Na sreću nema tako puno stranica tog tipa. Većina prevoda na srpski je čitljiva. Muka im je oko našeg "viška" padeža i rodova kao i reda reči u rečenici ali vitalna informacija koja nas interesuje je čitljiva uz malo pažnje. Razlog za lošije prevode na srpski je razvoj mašinskih (računarskih, automatskih) prevodilaca koji još uvek nemaju potrebnu "snagu" za prevođenje ali na tome se radi i rezultati su svakog dana sve bolji. Za sada su najbolji prevodioci sa engleskog i na engleski svih ostalih jezika ali će se situacija poboljšati.

Za prevod pojedinih pojmova, pojmova u sklopu rečenice, sa srpskog i na srpski može se koristiti https://translate.google.rs/?hl=en&tab=wT#en/sr/. U samom linku je instrukcija za prevod sa engleskog na srpski, ali možete izabrati bilo koju drugu kombinaciju. Ovaj način se može upotrebiti i za prevođenje tekstova koji se nalaze u dokumentima drugog tipa, recimo u pdf formatu (portable data format) što omogućava čitanje stručnih radova i onima koji ne vladaju jezikom na kojem je dokument pisan. Ako se dogodi da ne možete da odgonetnete o kom jeziku se radi, možete aktivirati opciju za automatsku detekciju i dobiti prevod. Kada se jezik navede ili se automatski detektuje, u donjem uglu se pojavljuje ikona tastature koja omogućava unošenje specijalnih znakova koje, moguće, nemate na vašoj tastaturi. To olakšava unošenje teksta na, recimo, ruskom i nemačkom, pa i francuskom. Direktnom upisivanju morate pribeći ako je tekst dat kao skenirani dokument (znači, slika).

Događa se da pretraživanjem na drugim jezicima pronađete veoma interesantna mesta. Karakterisično je za francuze, nemce i italijane (i neke druge, ruse recimo) da najradije koriste svoj jezik suprotstavljajući se dominaciji engleskog. Na engleski su im prevedeni samo komercijalni sajtovi. Posle nekog vremena korišćenja sajtova na drugim jezicima, hteli ne hteli, usvojite niz izraza iz oblasti koja vas interesuje (pčelarstvo) što vam značajno pomaže oko procene hoćete li se upustiti u "čitanje" uz pomoć prevodioca ili preći na sledeći link. Veliki broj interesantnih sajtova pišu ljudi koji i ne znaju drugi jezik osim maternjeg ali su im tekstovi odlični i puni informacija.

Digitalni pčelar