Pčelinja paša > Medonosno bilje
HELJDA - ELJDA
sava mitic:
Količine snega koje mi trenutno imamo u našem okruženju nisu vredne pažnje količinama koje je
kolega zabeležion svojim viveo zapisom
Pozdrav iz Aleksinca
aca peric:
Pozdrav svima imam jako dobra iskustva sa heldom.2005 godina i 2006 su mi narocito bile dobre.Heljda medi dugo,prakticno 25 do 30 dana tihe pase,uz dosta polena,ali je dobro sto i kasnije stalno ima novih cvetova,nesto polena i nesto unosa.Medi tokom prepodneva ujutro,do 11 ili 12 h,barem na mojim parcelama na nadmorskoj oko 450 MNM.Mozda je drugacije na Zlataru,na 1000 mnm.Med odlican,tamnobraon,kristalise,ima nesto i gorcine,ali je svojom aromom i snagom izuzetan.Traznja odlicna,cena 5E.bez problema.
2008 nisam nista vrcao sa 2,5 ha niti sam ista poznjeo,seme,oranje,setva,cist gubitak oko 400e,jakih,ali mi je bas ona spasila drustva jer to sto su na njoj uradile je bilo sve u toj teskoj godini.Posto je bagrem bio 0 te godine,doneo sam ispravnu odluku i sve ostavio pcelama,nisam uzeo ni gram.Ali zato zahvaljujuci heljdi su sve opstale,cak i rojevi,mada sam njih tokom jula morao dobro prihranit sa sirupom secera uz dodatak zalfije.
Moj savet,ko ima mogucnosti vredi da seje heljdu ili da seli na nju.Ali znam iskustvo pre 7,8 godina da je jedan kolega imao masovan pomor pcela na heljdi,jer je pcele ojadio,racunajuci na siguran prinos heljde,a udarila kisa,hladno u cvetu,pa suv vetar,a on nije kontrolisao,covek parkirao i dosao 20tak dana kasnije,i zatekao masovan pomor usred leta,crkavanje od gladi uzrok.
Heljdi jako smeta suv vetar,zaboravite na nektar ako se to desi...
Ćirković Radiša:
Aco brate
Ja sejao prosle godine heljdu na 60 ari i lose prosao
Sejem na 400 m nadmorske ali je trava pokrila i jedva sam
kombajnom pokupio.
Nije medila jer je bilo dosta kise.
Kako spasiti heljdu od korova. Moze li neki herbicid i slicno.
Molim za pomoc
Vojo Brstina:
Rado bih pomogao ali ništa ne znam oko heljde. Valjda će se javiti neko ko ima više iskustva.
Neko mi je pričao da slabije medi u vojvođanskoj ravnici nego na planinama.
Pozdrav svima......
aca peric:
Pozdrav Radisa,nazalost heljda je jako osetljiva na korove,ali i na hemikalije.Zato je dobra priprema zemljista sustina.Poorati u pravom momentu,najbolje u letnjim mesecima tanko da se koren korova sprzi,pa ujesen sto kasnije duboko oranje.U prolece takodje onda potanjirati,vlaciti i sejati sto ranije,ali ne prerano,zemlja mora biti vlazna i topla.U Timockoj krajini na 400 mnm gde su mi parcele i pcelinjak taj optimalni rok je uglavnom izmedju 25 aprila i 5 maja.Jako je vazno da u prvih mesec dana heljda poraste 1 m,znaci nakon setve treba joj brza kisa ili polivanje i to u 2 navrata barem.U tom slucaju kada je u prvih mesec dana postigla 1 m,ne brinite za korove,a unos nektara je prilicno pouzdan,pod uslovom da ne dune suv vetar,ili da zahladni.Ali obicno je jun topao mesec,pa uz jos po koju junsku kisu,tu je onda i nektar i prinos.
Jako je vazno da se seje na rastojanju ne manje od 20 cm,optimalno 25 cm,da moze da se razgrana.
Gospodin Voja je u pravu,ravnice nisu pogodne za heljdu,njena optimalna nadmorska visina je 1000mnm.Zato kod nas najbolje uspeva na Zlataru,Zlatiboru,gde je jos uvek seju.
Naravno,tamo nije optimalni rok pocetak maja,verujem bar 2,3 nedelje kasnije,jer zemljiste mora biti vlazno,ali i TOPLO,inace je korovi preteknu i uguse.
Veliki pozdrav,Aca
usput,zaboravih da spomenem,moji dobri prinosi na stacionarnom pcelinjaku u 2005 i 2006 godini u velikoj meri su ostvareni ne samo zbog dobrog bagrema,nego i zbog2,5 ha heljde,koja je u te 2 godine imala odlicne uslove i za medenje i za prinos.Bez dosejavanja znacajnih povrsina adekvatnog medonosnog bilja,pogodnog za reon u kome je pcelinjak stacioniran,tesko da se dobri prinosi mogu ostvariti,izuzev ako ima dovoljno bagrema,makar par ha bez selecih pcelara, ili suncokreta,ali u Banatu ili Backoj,kod nas vec skoro 20 godina suncokret uopste ne medi i naravno lipe,koje kod mene nazalost zbog sece odavno nema.
Zato je dosejavanje facelije,heljde,esparzete,kokotca,korijandera,moraca na raspolozivim parcelama nacin da se dodje do bitnih prinosa.Ali treba pre odluke sta sejati dobro ispitati zemljiste i klimatske uslove,sta vredi a sta ne.
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
[*] Prethodna strana
Idi na punu verziju