Врло је битно за почетнике који читају прилоге у овој теми а планирају да у перспективи живе од пчеларства да схвате да су за професионалне селеће пчеларе приноси меда од око 100 кила по кошници и сезони сасвим нормална ствар и не представљају нарочит успех.
Рецимо, после другог светског рата у Србији (конкретно у Војводини, где су увек и били наши најбољи пчелари) су селећи пчелари (нпр. Никола Мојић, Михаљ Урбан и други) такође остваривали овакве приносе (100-200кг по кошници и сезони и то делом чак са мање од 100 кошница) и то са АЖ-кошницама или чак са тзв. клештаркама. Замислите само колико је пчеларство односно технике пчеларења од тада напредовало па закључите сами. Болести пчела су иначе увек постојале па је противаргумент да тада није било варое безначајан, тим пре што се вароа данас успешно сузбија.
Uz dužno poštovanje kolega Bukovcu,ovi podatci su već decenijama krajne neadekvatni,zbog nepovoljnih pašnih uslova,klimatskih promena,i td. Lično nisam seleći pčelar,mada sam 3 godine selio oko 10tak društava u našem regionu Timočke krajine pa imam i lično iskustvo,uz iskustva par prijatelja koji jesu seleći pčelari sa po 30tak selećih društava.
Takođe sam radio u PSSS Zaječar u vrlo medonosnom regionu Sokobanje,Rtnja i td. Prinosi selećih pčelara iz tog regiona su sa nekadašnjih uobičajenih 50tak kg po društvu podatci iz vremena pre 15tak do 20 godina opali zadnjih desetak godina na od 0 kg,kao prošle godine ili 2008 godine,pa do uobičajenih 15 do 20 kg po društvu.Ovo su tačni podatci,za reon gde nema suncokretove paše i releventni su za period zdnjih 15tak godina.
U sezonama kada se mogu uhvatiti 2 dobre bagremove paše,a to je bilo 2005 i 2009 godine bilo je u proseku te godine 40 do 50 kg po boljem društvu,slabija su donela 20tak kg.
Što se tiče stacionarnog pčelarenja u dobrim godinama,a zadnje 2 su bile totalna katastrofa i bez vrcanja,uobičajeno je oko 20 kg po društvu,ali dobra godina je realno 1 od 4 do 5 godina,a obično je i 1 do 2 godine od tih 5 bez ikakvog vrcanja u stacionarnom pčelarenju.To je realnost,bar za Timočku krajinu.Verujem da kolege iz Banata ili Bačke,Srema na suncokretu često izvuku 2otak do 30tak kg,ali izvuku koliko znam i totalna trovanja pčelinjaka,a poneko i zapaljena vozila i izgorela društva sa košnicama.Kod nas srećom već 20tak godina nema medonosnog suncokreta,pa nema ni tovanja,ali ni prinosa.Eventualno medljika,jer je livada zbog suvih leta sve redja pojava.
Tako da podatci od 100 do 200 kg jesu davna prošlost a zadnjih 20tak godina su čist SF.
Što se tiče rojeva,kod nas nije moguće i jare i pare...tj ako se ide na medarenje,treba uglavnom zaboraviti razrojavanje za tu sezonu,jer se tako oslabe društva koja se ne mog više oporaviti za tu sezonu,a diskutabilno je i kako će dočekati narednu godinu i bagremovu pašu.Ako se ide na rojeve i odtavlja im se sav med jer mora tako,onda se mogu izvući 2 do 3 roja po jačem društvu,a da društvo ostane dovoljno jako i za narednu godinu.No ni ovo se ne može raditi svake godine,već se mora od 5 godina računati da bar 2 godine neće biti ni rojeva ni meda,ovo se odnosi na naš region i stacionarno pčelarenje uobičajenim pološkama,DB i LR košnicama.Ovo se odnosi na današnje vreme i releventno je za zadnjih 10tak do 15tak godina za naš region.
Sve ovo odgovorno tvrdim kao agronom i čovek naklonjen i istini i profesionalnosti čiji je bitan deo tačnost informacija. Inače tačno je da se do kupaca za rojeve ne dolazi svake godine,tako da čak i kada imate dobre rojeve u jednoj sezoni,ne znači da ćete ih i prodati.