Autor Tema: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi  (Pročitano 68078 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Brkic Sasa

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 48
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Novaci
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #15 poslato: Maj 26, 2015, 05:43:52 »
Ne bih se slozio da se bas sve vrati prve godine. Ja sam svoja prva 4 drustva kupio avgusta 2013, spremio ih za zimu zazimio. 2014-te nije bilo meda ni gram, selio sam i na drugi bagrem ali sam kosnice vratio lakse nego sto  su bile kad sam ih odneo na pasu. Tako da opet secer za opstanak. Sto se rojenja tice od 4 drustva sam napravio 2 nova roja tako da i tu kiks. Dobit i zarada postoje u pcelarstvu ali sve zavisi od vremenskih uslova. Pozdrav svima...

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #16 poslato: Maj 26, 2015, 07:29:36 »
U mom postu nisam potencirao stvaranje konkurencije kao lose vec da ta racunica o prodaji rojeva ne pije vodu...

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #17 poslato: Maj 26, 2015, 08:49:27 »
Moj kolega i prijatelj Đole nabavio 12 rojeva 2013 da bi proširio 2014 na 50. Ovog proleća prodao 40 rojeva. Za čudo prodao rojeve čoveku koji ima 150 košnica. Što ih je taj kupio nemam pojma...
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #18 poslato: Maj 26, 2015, 09:46:05 »
Врло је битно за почетнике који читају прилоге у овој теми а планирају да у перспективи живе од пчеларства да схвате да су за професионалне селеће пчеларе приноси меда од око 100 кила по кошници и сезони сасвим нормална ствар и не представљају нарочит успех.

Рецимо, после другог светског рата у Србији (конкретно у Војводини, где су увек и били наши најбољи пчелари) су селећи пчелари (нпр. Никола Мојић, Михаљ Урбан и други) такође остваривали овакве приносе (100-200кг по кошници и сезони и то делом чак са мање од 100 кошница) и то са АЖ-кошницама или чак са тзв. клештаркама. Замислите само колико је пчеларство односно технике пчеларења од тада напредовало па закључите сами. Болести пчела су иначе увек постојале па је противаргумент да тада није било варое безначајан, тим пре што се вароа данас успешно сузбија.





Uz dužno poštovanje kolega Bukovcu,ovi podatci su već decenijama krajne neadekvatni,zbog nepovoljnih pašnih uslova,klimatskih promena,i td. Lično nisam seleći pčelar,mada sam 3 godine selio oko 10tak društava u našem regionu Timočke krajine pa imam i lično iskustvo,uz iskustva par prijatelja koji jesu seleći pčelari sa po 30tak selećih društava.

Takođe sam radio u PSSS Zaječar u vrlo medonosnom regionu Sokobanje,Rtnja i td. Prinosi selećih pčelara iz tog regiona su sa nekadašnjih uobičajenih 50tak kg po društvu podatci iz vremena pre 15tak do 20 godina opali zadnjih desetak godina na od 0 kg,kao prošle godine ili 2008 godine,pa do uobičajenih 15 do 20 kg po društvu.Ovo su tačni podatci,za reon gde nema suncokretove paše i releventni su za period zdnjih 15tak godina.

U sezonama kada se mogu uhvatiti 2 dobre bagremove paše,a to je bilo 2005 i 2009 godine bilo je u proseku te godine 40 do 50 kg po boljem društvu,slabija su donela 20tak kg.

Što se tiče stacionarnog pčelarenja u dobrim godinama,a zadnje 2 su bile totalna katastrofa i bez vrcanja,uobičajeno je oko 20 kg po društvu,ali dobra godina je realno 1 od 4 do 5 godina,a obično je i 1 do 2 godine od tih 5 bez ikakvog vrcanja u stacionarnom pčelarenju.To je realnost,bar za Timočku krajinu.Verujem da kolege iz Banata ili Bačke,Srema na suncokretu često izvuku 2otak do 30tak kg,ali izvuku koliko znam i totalna trovanja pčelinjaka,a poneko i zapaljena vozila i izgorela društva sa košnicama.Kod nas srećom već 20tak godina nema medonosnog suncokreta,pa nema ni tovanja,ali ni prinosa.Eventualno medljika,jer je livada zbog suvih leta sve redja pojava.

Tako da podatci od 100 do 200 kg jesu davna prošlost a zadnjih 20tak godina su čist SF.

Što se tiče rojeva,kod nas nije moguće i jare i pare...tj ako se ide na medarenje,treba uglavnom zaboraviti razrojavanje za tu sezonu,jer se tako oslabe društva koja se ne mog više oporaviti za tu sezonu,a diskutabilno je i kako će dočekati narednu godinu i bagremovu pašu.Ako se ide na rojeve i odtavlja im se sav med jer mora tako,onda se mogu izvući 2 do 3 roja po jačem društvu,a da društvo ostane dovoljno jako i za narednu godinu.No ni ovo se ne može raditi svake godine,već se mora od 5 godina računati da bar 2 godine neće biti ni rojeva ni meda,ovo se odnosi na naš region i stacionarno pčelarenje uobičajenim pološkama,DB i LR košnicama.Ovo se odnosi na današnje vreme i releventno je za zadnjih 10tak do 15tak godina za naš region.

Sve ovo odgovorno tvrdim kao agronom i čovek naklonjen i istini i profesionalnosti čiji je bitan deo tačnost informacija. Inače tačno je da se do kupaca za rojeve ne dolazi svake godine,tako da čak i kada imate dobre rojeve u jednoj sezoni,ne znači da ćete ih i prodati.




« Poslednja izmena: Maj 26, 2015, 09:59:36 od strane Moderator 3 »

Van mreže Bojan Belinsan

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 34
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: kikinda
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #19 poslato: Maj 26, 2015, 10:02:51 »
Mozda zato sto nema 150 drustava da ih sve napuni...
Mozda mu pcelice nisu bas najbolje prezimele.
Ima primera da su pcelinja drustva desetkovana tokom zime.

Nemam iskustva u pcelarenju, ali imam nesto iskustva sa pcelarima.
Mislim da se digitron ne moze uzimati zdravo za gotovo. Puno je faktora koji uticu na krajnju cifru. Na mnoge faktore se ne moze uticati.
Klimom ne mozes upravljati. Nju ne mozes predvideti. A ona se menja iz godine u godinu.
Znanje se ne moze steci za par godina rada. Neophodno je dugogodisnje iskustvo.
Citajuci postove kolege Bukovca, covek stekne utisak da je pcelarstvo matematika. Sa tim se ne bih slozio. U poljoprivredi 2+2 cesto ne bude 4. Uglavnom ispadne 3, a tek ponekada dogura do 5.

Van mreže Branko Radovanović

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 41
  • Pol: Muškarac
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #20 poslato: Maj 26, 2015, 11:15:15 »
Za čudo prodao rojeve čoveku koji ima 150 košnica. Što ih je taj kupio nemam pojma...
Pčelinjak sa malom nepažnjom može vrlo lako da se izgubi a posle treba 4-5 godina da se ponovo izgradi. Najlakše se i gube veliki pčelinjaci jer da bi  150 košnica detaljno odradio treba nekoliko dana a život ko život ima i drugih zanimanja a ne samo pčele i tu nastane problem.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #21 poslato: Maj 26, 2015, 11:30:11 »
Svaki pocetnik pa i ja dosta brine o pcelama Miroslave ko sa zenama - prve dve tri godine med i mleko posle vecinu uhvati kolotecina - pa taj pocetnik sve po zakonu a ovaj sto ima 150aj da odradim samo da bih ofrafio. Da kupujem rojeve kupio bih kod nekog ko pcelari bas ko tsj pocetnik- sve. skoro novo odrzavano utegnuto - a dta sam video kod sarijh pcelara to samo motkom da diras....

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #22 poslato: Maj 26, 2015, 12:05:58 »

Uz dužno poštovanje kolega Bukovcu,ovi podatci su već decenijama krajne neadekvatni,zbog nepovoljnih pašnih uslova,klimatskih promena,i td. Lično nisam seleći pčelar,mada sam 3 godine selio oko 10tak društava u našem regionu Timočke krajine pa imam i lično iskustvo,uz iskustva par prijatelja koji jesu seleći pčelari sa po 30tak selećih društava.

Takođe sam radio u PSSS Zaječar u vrlo medonosnom regionu Sokobanje,Rtnja i td. Prinosi selećih pčelara iz tog regiona su sa nekadašnjih uobičajenih 50tak kg po društvu podatci iz vremena pre 15tak do 20 godina opali zadnjih desetak godina na od 0 kg,kao prošle godine ili 2008 godine,pa do uobičajenih 15 do 20 kg po društvu.Ovo su tačni podatci,za reon gde nema suncokretove paše i releventni su za period zdnjih 15tak godina.

U sezonama kada se mogu uhvatiti 2 dobre bagremove paše,a to je bilo 2005 i 2009 godine bilo je u proseku te godine 40 do 50 kg po boljem društvu,slabija su donela 20tak kg.

Što se tiče stacionarnog pčelarenja u dobrim godinama,a zadnje 2 su bile totalna katastrofa i bez vrcanja,uobičajeno je oko 20 kg po društvu,ali dobra godina je realno 1 od 4 do 5 godina,a obično je i 1 do 2 godine od tih 5 bez ikakvog vrcanja u stacionarnom pčelarenju.To je realnost,bar za Timočku krajinu.Verujem da kolege iz Banata ili Bačke,Srema na suncokretu često izvuku 2otak do 30tak kg,ali izvuku koliko znam i totalna trovanja pčelinjaka,a poneko i zapaljena vozila i izgorela društva sa košnicama.Kod nas srećom već 20tak godina nema medonosnog suncokreta,pa nema ni tovanja,ali ni prinosa.Eventualno medljika,jer je livada zbog suvih leta sve redja pojava.

Tako da podatci od 100 do 200 kg jesu davna prošlost a zadnjih 20tak godina su čist SF.

Što se tiče rojeva,kod nas nije moguće i jare i pare...tj ako se ide na medarenje,treba uglavnom zaboraviti razrojavanje za tu sezonu,jer se tako oslabe društva koja se ne mog više oporaviti za tu sezonu,a diskutabilno je i kako će dočekati narednu godinu i bagremovu pašu.Ako se ide na rojeve i odtavlja im se sav med jer mora tako,onda se mogu izvući 2 do 3 roja po jačem društvu,a da društvo ostane dovoljno jako i za narednu godinu.No ni ovo se ne može raditi svake godine,već se mora od 5 godina računati da bar 2 godine neće biti ni rojeva ni meda,ovo se odnosi na naš region i stacionarno pčelarenje uobičajenim pološkama,DB i LR košnicama.Ovo se odnosi na današnje vreme i releventno je za zadnjih 10tak do 15tak godina za naš region.

Sve ovo odgovorno tvrdim kao agronom i čovek naklonjen i istini i profesionalnosti čiji je bitan deo tačnost informacija. Inače tačno je da se do kupaca za rojeve ne dolazi svake godine,tako da čak i kada imate dobre rojeve u jednoj sezoni,ne znači da ćete ih i prodati.






Da kolega. Slažem se najvećim dijelom napisanog.
Činjenica je da agrarna ekonomika nikada nije kategorisala pčelarstvo kao visokoakumulativnu granu poljoprivrede.
Čak šta više. Sav promet koji se ostvari kroz  pčelinje proizvode je zanemarljiv prema koristi koje pčele čine kroz oprašivanje poljoprivrednih kultura.
Prava je istina da najveći broj naših pčelara ima drugo stalno zanimanje (ili su penzioneri) i da se pčelinjaci, kada naiđu izuzetno loše godine kao što je prošla, finansiraju iz drugih izvora. Takođe je istina da je jedan značajan broj profesionalnih pčelara kreditno zadužen i da muku muči da vrati kredite.
Bez obzira na sve probleme, pčelarstvom se ipak vrijedi i isplati baviti ali bez prevelikih očekivanja u startu. Par loših godina eliminiše one željne brze i lake zarade. Ostanu pčelari i medari. Medari i u lošoj godini imaju te "uobičajene" prinose 50-100 kg po košnici jer ako bagrem i ne medi, mede hranilice.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #23 poslato: Maj 26, 2015, 12:25:38 »
Neću se uključivati u raspravu, samo ću reći ono što je ovdje kod mene i oko mene činjenica, a izuzeću sebe u potpunosti.

Imam priličan broj kolega pčelara. Navest ću samo neke od njih koji bi svoja društva dali pod kiriju za 5-7 kg meda godišnje, a onu razliku od 90 ili 190 kg neka uzme onaj koji uzme pčele pod kiriju.
Prvi kolega ima 150 LR društava i tradiciju pčelarstva u porodici više no li ja imam godina, a profesionalac je. Drugi ima isto oko 150 društava, ali LR i DB 12, i on je profesionalac, ali ima i pčelarsku prodavnicu koja ga spašava. Treći ima 80-ak LR društava, stalno zaposlenje i seli pčele. Ima ih još, ali dosta su i ova trojica, koju smijem i bez njihovog znanja ovdje pod punim imenom i prezimenom spomenuti. To je moj prilog ovoj temi. Onaj prvi je spomenuo davanje pčela pod kiriju u razgovoru sa mnom, a baš povodom priče o velikim prinosima. Onaj drugi seli pčele na razne lokacije. Onaj treći, koji je zaposlen, nedavno mi veli: "Ma, Eso, željna me i žena i djeca!", i tu je opsovao pčele i pčelarstvo.

Evo je šesti dan kako kiša zaliva bagrem. Sjećam se kad je i gore bilo: 16 dana zaredom kiša. O sirupiranju neću.

Pozdrav, svako dobro!

Nikola Bukovac

  • Gost
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #24 poslato: Maj 26, 2015, 12:41:58 »


Што се већине (не свих) писаца на ову тему тиче, они судећи по коментарима тврде увек исто : Пчеларство је дно дна и најгора грана пољопривреде а јадни и сироти пчелари константно послују у минусу и углавном су гладни а у најбољем случају једу сваке преступне године.

Чак се говори о томе да је исплативије бити чобан неко пчелар...Шта рећи а не заплакати.

За наш мали пашалук генерално важи мото : Не веруј ником ништа, пробај сам.

« Poslednja izmena: Maj 26, 2015, 16:35:58 od strane Moderator 3 »

Van mreže Brkic Sasa

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 48
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Novaci
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #25 poslato: Maj 26, 2015, 13:21:23 »
Ja kad sam kupio prva drustva samo sam razmisljao o tome kako da kupim 100 i vise drustava i da mi pcelarstvo bude glavni posao ali posle prosle godine sam resio da postepeno  sirim pcelinjak ali jos po neki izvor prihoda mora da postoji. U mom kraju poznajem jednog pcelara koji ima 140 drustava, radi kao da je pocetnik sve po ps-u, i pored toga radi u firmi plus poljoprivredu.  Sve je relativno i ne izvesno tako da u danasnje vreme ne mozemo se osloniti samo na jedno.

Nikola Bukovac

  • Gost
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #26 poslato: Maj 26, 2015, 13:57:42 »
U mom kraju poznajem jednog pcelara koji ima 140 drustava, radi kao da je pocetnik sve po ps-u, i pored toga radi u firmi plus poljoprivredu.

Па то је ствар избора. Тај господин је изабрао да седи на више столица за случај да једна оклизне. А знамо како се седи на две или више столица.

Ја кад кажем "професионални селећи пчелар" онда мислим на пчелара који се, осим што има велики број кошница односно друштава и комплетну опрему а по правилу и више пчелињака, у потпуности посветио свом послу. Такав пчелар не оставља своје пчеле у атарима саме, он тамо ноћи. Таквом пчелару ништа што има везе са његовим пчелама, временским условима и пашним приликама не може да промакне. Такав пчелар је отишао по мед и не враћа се са полупразним кошницама па макар година била и "лоша". Он нема других извора прихода. За таквог пчелара нема лоших година јер он за грешке не криви природу већ јединог могућег кривца : Себе. Да ли у тим вашим "лошим" годинама багрем на свим локацијама не цвета односно апсолутно не меди ? Да ли истовремено киша пада у целој Србији и на свим пашним локацијама ? Да ли осим багрема нема друге испаше ? Па ја кад читам неке прилоге добијам утисак као да се Србија налази у сред неке афричке пустиње.

Има ли неко податак о томе колико је пашних терена у Србији процентуално искориштено односно неискориштено ? Тај податак ће вам дати одговор на многа питања па и на она зашто се неко кући врати са 10кг меда а неко са 50 и (много) више.

Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #27 poslato: Maj 26, 2015, 14:51:05 »
Nemoj da brines Nikola nece taj sto sedi na dve tri stolice da prodje lose zivece lepo i imace ispunjeno slobodno vreme i uvek para u dzepu a radi ono sto voli...
takva je klima jedne godine jedna grana poljoprivrede donese zarade sledece druga i tako u krug...

Nema hleba bez motike dragi prijatelji kad na dlanu izadju zuljevi i okupa vas znoj tek tada mozete ocekivati zaradu pre nikako...Mislim da ja nemam u ovoj temi vise sta da pisem jer upravu je kolega Esad ne treba ulaziti u raspravu tako da se povlacim iz teme...
i jos samo nesto:

Moje skromno misljenje da  kada racunamo na digitronu konacan zbir treba podeliti sa 5  i taj racun ocekivati sve sto dobijemo vise od toga je premija ...
Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Van mreže Bojan Belinsan

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 34
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: kikinda
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #28 poslato: Maj 26, 2015, 15:28:29 »
Hmmm, DA. Potpuno je izlizsno raspravljati se na ovu temu. Pogotovu sa nekim ko tudje misljenje shvata kao napad.
Nisam dugo na forumu, ali sam uspeo da steknem utisak da su ljudi ovde veoma prijatni, uzdrzani i spremni da pomognu.
Uvazavanje tudjeg misljenja i postovanje sagovornika je ono cime se ovaj forum moze ponositi.
Ne znam, kolega Bukovac, cemu taj ton u tvojim postovima...nije ceo svet protiv tebe ;)

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #29 poslato: Maj 26, 2015, 16:14:19 »


Таквом пчелару ништа што има везе са његовим пчелама, временским условима и пашним приликама не може да промакне. Такав пчелар је отишао по мед и не враћа се са полупразним кошницама па макар година била и "лоша". Он нема других извора прихода. За таквог пчелара нема лоших година јер он за грешке не криви природу већ јединог могућег кривца : Себе.



Nikola, volio bih pročitati nešto više o tvojim ličnim iskustvima na bagremu i ostalim pašama. Npr. zatim,  kojim košnicama pčelariš i kakve prinose postižeš?! Da li ti lično sakupljaš pčelinji otrov i kome ga plasiraš ako nije tajna?
Pišući u šestom licu "profesionalni pčelari ništa ne prepuštaju slučaju", stiče se dojam da ti možda i nemaš pčele. Oprostićeš ako sam u zabludi.
I da, tvoj gornji citat ...još jednom ćeš oprostiti ali na mašti bi pozavidjela i braća Grim.

Kako već napisa Miloš, ko se dobro oznoji i radi pošteno ne treba se previše brinuti. Rezultat dođe, kad tad.