Uvaženi
... ne vredi, ne može ovako da se razgovara, ne ide mi, smešno je... Idemo ono prosto bez uvažavanja.
Prisustvo i uticaj ugljen dioksida su nesporni i to je decenijama poznato. U zimskim uslovima pčele uspevaju da umesto enzima oksidaze dehidrogenaza bude značajnija. Ugljen dioksid im verovatno pomaže u tome. Nešto drugo je tu takođe bitno. To je da ga ne bude previše, ali takođe mislim da ne treba košnica da bude prepuna ugljen dioksida kao da je pušnica za meso. Onog hladnog talasa 2012 bilo je pojačanog zujanja iz košnica i moj zaključak je da to pčele rade upravo zbog malo više ugljen dioksida (i Ivan Simić je pisao da je primetio ovakvo ponašanje pčela). Danima se ništa nije pomeralo u okolini i brzina vetra je bila 0.
Za razliku od tog ekstrema, imali smo ove godine „pojačanu izmenu vazduha“ u košnicama (kada je duvala ona nezapamćena košava). I izgleda da su pčele sačuvale potrebni ugljen dioksid.
Ako bih hteo da budem veliki stručnjak, ja bih takođe mogao da kažem da se uvlake izvuku 15. septembra a vrate tamo negde 15 februar. Samo što ja to ne mogu raditi jer imam košavske uslove. I pčelinjak mi ispred nosa. Ako neko ima udaljen pčelinjak, a desi se onakva košava i mećava i putevi budu neprohodni, ja ne mogu nikome da kažem da skokne pedesetak kilometara i zatvori podnjače. Zato neću reći ni da ih otvara. Proveravali smo ovakvo zimovanje pre više od 20 godina i poznati su mi rezultati. Ali ipak tako nešto ne radim.
Pčele moraju na neki način da regulišu parametre u košnici. Najbolje je ako to rade u nekim umerenim uslovima pripremljene košnice za zimu. Pisao sam osvom viđenju ovakvih rešenja i ne bih ponovo. Parametri koji se regulišu su temperatura, povoljan bilans gasova (povoljan, ali ne - ekstreman), regulacija vlage...Ako kažem da pčele regulišu vlagu u klubetu (ili gnezdu), ovako „napamet“ imam problem. Jedan naš kolega meri (neprestano meri i ne vidim jasne zaključke) i na osnovu činjenica kaže da pčele ne regulšu vlagu, delovaću neozbiljno, jel’ tako...
I eto, uspeo sam da ne potcenim ničije znanje. Samo, zamisli da si unutar košnice i onda sa poznavanjem osobine vazduha (koji između ostalog u zavisnosti od zagrejanosti ima više ili manje vlage u sebi) biće ti jasnije.
Folija iznad može da se koristi i takođe sam pisao o tome i samo treba znati gde i kako se koristi. Korišćenje folije neki majstori onako paušalno posmatraju i misle da je isto za sve tipove košnica. Jeste, ako npr. LR košnica zimuje u jednom nastavku. Može i kada je sa dva, ali da pčelar bude siguran da će pčele biti najvećim delom u gornjem nastavku (najbolje celo klube) i da leto bude baš poveliko. Ja silom prilika oko pola pčelinjaka držim u „režimu“ folije preko zime. Kupio sam povoljno od mein Bruder-a neke krovove koji su rađeni sa šper-pločom (odvratno i leti i zimi, jer je iznad tog pocinkovani lim). Ali se trudim da klube mora biti u gornjem nastavku u tim košnicama. A to opet malo pravi rizik sa nešto manjim vencima ili mora biti u jednom nastavku, a najbolje je kada podbacim polumedište. Ali tanji venci su opet poželjni.