Autor Tema: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA  (Pročitano 13388 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže zoran lucic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 23
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: todorin do
PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« poslato: Novembar 26, 2016, 23:25:42 »
GLEDAO SAM PREDAVANJE FEHRA MUSTABAŠIĆA"PČELARENJE SA POMOĆNIM ZAJEDNICAMA" PA ME ZANIMA DA LI MOŽE DA SE OVA TEHNOLOGIJA PRIMENI I NA DB KOŠNICE

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #1 poslato: Novembar 27, 2016, 08:29:51 »
Zašto nebi moglo. Pegradiš db 12 na pola i formiraš dva nukleusa kao dva pomoćna društva.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #2 poslato: Novembar 27, 2016, 18:10:12 »
Možda će isečak iz mog predavanja nešto da pomogne:

Dobrivoje Dragović, pčelar iz Čačka
           Uslovi: Stacionarno pčelarenje sa blizu sto društava, računajući na bagremovu i livadsku pašu, a cilj je med i rani rojevi.
           Suština tehnologije je da su po dva društva od 8 ramova zazimljena u jednoj košnici od 16 ramova. U prolećnom razvoju kada prostor postane tesan i preti rojenje, jedna matica sa ramom legla i ramom hrane (prema proceni može i više), povlači se u nukleus, a ostatak se spaja vađenjem pregradne daske. Spajanjem i svođenjem na jednomatično oslobađa se značajna količina mladih pčela koja će odraditi poslove prijema i smeštaja nektara. Prazan prostor se dopunjava satnim osnovama. Društvo sada radi kao jednomatično tokom pašne sezone. Za jesen se postavlja pregrada i dodaju matice iz nukleusa i ponovo zazimljuje sa dve matice. Za vreme sezone se od povučene matice formiraju rani rojevi za prodaju.
           Cilj ovakve tehnologije je dobijanje jakog društva u paši sa velikom količinom pčela i dobijanje ranih rojeva radi brže materijalizacije na tržištu za čim postoji tražnja.
           Cvetko Cakić, pčelar iz Valjeva ( umro prošle godine )
           Uslovi: stacionarno pčelarenje sa oko 100 društava gde može da računa na bagremovu i livadsku pašu, a cilj je med.
           Tehnologija njegovog pčelarenja je dvomatično pčelarenje tokom cele godine u pregrađenoj DB košnici. Matice su sa svojim šestookvirnim društvima odvojene vertikalnom pregradnom daskom sa otvorom veličine 100*100 milimetara koji je zamrežen žičanom mrežom sa okcima 2,5 milimetara. Oba društva tako odvojena zimuju u istoj košnici. U proleće, zbog suženog prostora i brzog razvoja, pčele rano napune košnicu leglom i pčelama. Sredinom marta kada su društva puna legla dodaje plodišno telo bez pregrade. U njega prebaci ramove sa zatvorenim leglom i delimično otvorenim iz oba društva. Na upražnjena mesta posle vađenja ramova sa leglom dodaje satne osnove ili ako ima izgrađeno saće. Matice zadržava u svojim prostorima. Preko plodišta sa pregradom postavlja matičnu rešetku i zatim plodišno telo sa prenetim leglom. Narednih dana matice nastavljaju da nose u novonastalom prostoru. Preneto zatvoreno leglo se leže što daje masu mladih pčela od obe matice. Sa početkom paše iznad matične rešetke, a ispod drugog plodišta dodaje zajedničko polumedište, a prema potrebi nekoliko. Iz polumedišta se cedi med a iz drugog plodišta se dodaje za zimu ili za nove rojeve. Znači dve matice rade zajedno dajući pčele koje učestvuju u paši. Na taj način se obezbeđuje sigurno jako društvo sa mnoštvom mladih pčela koje su jako važne za preradu unetog nektara.


Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #3 poslato: Novembar 27, 2016, 18:29:24 »
Људи са ДБ ЛР ФР и другим кошницама чији су рамови као и плодишта неприлагођени потребама наше КРАЈИНСКЕ расе пчела свашта пробају како би добили повољнију структуру пчела и заједницу која би боље искористила пашу. Ту је пуно посла а резултати са двојним заједницама увек слабији од одвојених једноматичних заједница. Увек ће две одвојене заједнице донети више меда од једне  двоматичне зеједнице. При том ћемо увек имати виши ризик од ројења и много више посла код двоматичних заједница.

На једном предавању у Кикинди пре десетак година искусни пчелар, предавач и писац књиге "Двоматично пчеларење" Милан Матић рече:
"Ја сам књигу написао јер је то интересантно и зато што пчелари воле да читају о великим приносима меда, књигу сам одлично продао али вас молим ко Бога не заносите се тим причама, никада нећете имати резултате са двоматичним друштвима као са одвојеним  једноматичним друштвима а имаћете пуно рада"!


Поздрав драгим пријатељима....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #4 poslato: Novembar 27, 2016, 19:36:50 »
Citat
На једном предавању у Кикинди пре десетак година искусни пчелар, предавач и писац књиге "Двоматично пчеларење" Милан Матић рече:
"Ја сам књигу написао јер је то интересантно и зато што пчелари воле да читају о великим приносима меда, књигу сам одлично продао али вас молим ко Бога не заносите се тим причама, никада нећете имати резултате са двоматичним друштвима као са одвојеним  једноматичним друштвима а имаћете пуно рада"!
E zato je pčelarenje u Srbiji tu gde je, a pčelari ( bar oni na početku ) pomalo sluđeni i zbunjeni...  :D

Van mreže zoran lucic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 23
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: todorin do
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #5 poslato: Novembar 27, 2016, 19:41:52 »
Hvala Vam na savetima

Van mreže zoran lucic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 23
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: todorin do
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #6 poslato: Novembar 27, 2016, 19:43:25 »
 :-\

Van mreže zoran drpljanin

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1042
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kula-planinarski dom
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #7 poslato: Novembar 28, 2016, 09:25:54 »
Ja sam spremio jednu 27-mo ramnu polosku za dvomaticno pcelarenje,da probam,matice ce biti u pasi ogranicene na pet ramova bocno,ako ne uspe,imam uvek od nje cetiri nukleusa,teko je konstruisana. Pa cemo probati,inace ide prosirenje  SA RV..

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #8 poslato: Novembar 28, 2016, 10:04:11 »
Ja sam spremio jednu 27-mo ramnu polosku za dvomaticno pcelarenje,da probam,matice ce biti u pasi ogranicene na pet ramova bocno,ako ne uspe,imam uvek od nje cetiri nukleusa,teko je konstruisana. Pa cemo probati,inace ide prosirenje  SA RV..

Možda može ovako sa pološkom- kao Belčić

           Cilj ovakve tehnologije je dobijanje jakog društva u paši sa velikom količinom pčela i dobijanje ranih rojeva radi brže materijalizacije na tržištu za čim postoji tražnja.
           Belčić Josip, pčelar iz Hrvatske, živeo u 20. veku, tehnologija iz njegove knjige ,, Od početnika do naprednog pčelara,,.
           Uslovi: Relativno manji broj društava  (koliko pčelar može da radi na ovaj način), košnice pološke prilagođene za ovu tehnologiju i cilj je što više meda. Polazna osnova su sledeće tvrdnje: ,, Najveći mogući prinos dat će izvanredno jake ili super - zajednice, koje dobivamo spajanjem dveju jakih pčelinjih zajednica tri nedelje pre početka bagremove paše, te kojima ograničavamo leglo na 25% zapremine košnice, dok se 75 % zapremine košnice pretvara u medište. Već samim spajanjem dveju pčelinjih zajednica oslobađa se dobar deo pčela kućnih poslova, grejanja i othranjivanja legla, te postaju sabiračice. Ako se još u određenom roku ograniči leglo oslobađa se još više pčela spomenutih obaveza i sabirna snaga se povećava do neslućenih razmera,,.
           Belčić je pčelario dvomatično u pološkama. U pološci je bilo smešteno dva društva po 10 ramova, što znači ukupno u jednoj pološci 20 ramova. Oba društva su u prednjem srednjem delu imala po jedno leto i po pomoćno leto sa obe strane koja su bila (pomoćna) u većem delu godine zatvoreno. Do 21 dan pred pašu oba društva rade kao dva samostalna društva. Osim pregrade kojom su društva bila odvojena, košnica je imala još dve pokretne pregrade. Pokretne pregrade su mogle da služe kao matična rešetka, kao pregrada sa žičanom mrežom sitnih okaca ili sa leseonitom kao potpuna pregrada. Na 21 dan pred očekivani početak glavne paše, matice ograničavamo pregradom - matičnom rešetkom u krajeve košnica na 5 okvira do pomoćnog leta. U prostorima gde su matice treba dodati izgrađeno saće i satne osnove kako bi matica nastavila da polaže jaja. Pčele će kroz matične rešetke prolaziti kod matica, hraniti ih i pomagati u negovanju lnjgla. Vađenjem srednje pregrade društva se spajaju u jedno dvomatično društvo. U srednjem delu između dve matične rešetke biće smešteno leglo koje će se za narednih 21 dan do početka paše izleći. Prvog dana paše pregrade - matične rešetke se zamenjuju žičanim mrežama. Istovremeno sa postavljanjem žičanih mreža otvaraju se pomoćna leta sa strane. Preko delova košnica gde su matice postavljaju se posebne poklopne daske, a preko središnjeg dela medišta po potrebi. Pčele će fizički biti odvojene od matice, ali će je osećati kroz žičanu mrežu. Izletnice koje su se zatekle u delu kod matice izaći će na novootvoreno leto, ali će se vratiti na leto sa prednje strane u deo košnice koji je žičanim mrežama odvojen od matica. Prvog narednog dana sa početkom paše imaćemo sledeću situaciju: Super jako društvo dobijeno spajanjem dva društva. Sve izletnice i najveći deo mladih pčela nalazi se u središnjem delu košnice bez legla što znači oslobođen poslova oko legla i angažovan samo na sakupljanju i skladištenju meda. Prisustvo matice se oseća kroz žičane mreže, pa je radno raspoloženje neumanjeno. Sigurno nema rojenja jer delovi sa maticama nemaju izletnice da se izroje a središni deo nema matice da izađu sa rojem.
           Kada se paša završi i med iscedi, vraćaju se sve tri pregrade, ali kao potpune pregrade. U košnici imamo četiri dela. Dva dela su sa leglom i maticama sa strana košnice, a dva su sa praznim isceđenim ramovima u sredini košnice. Matice iz spoljnih treba prebaciti u središne delove da nose u prazno saće, a u spoljne delove dodati ranije pripremljene zrele matičnjake. Za desetak dana kada se nove matice spare i pronesu imaćemo četiri društva. Postoji mogućnost da dalje imamo četiri društva, što znači dva preseliti u drugu košnicu. Druga mogućnost je da likvidiramo stare matice i izvadimo pregrade između starih i novih matica i napravimo dva jaka društva sa novim maticama. Pošto se sve ovo dešava najverovatnije posle bagremove paše možemo sve ovo ponoviti za suncokretovu pašu.
           Ostvaren cilj: Jako društvo ( dva društva oslobođena radova oko legla ), dobro radno raspoloženje (oseća se prisustvo matica) i sprečeno rojenje.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #9 poslato: Novembar 28, 2016, 10:16:55 »
i creži za Belčića:

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #10 poslato: Novembar 28, 2016, 10:17:17 »
drugi

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #11 poslato: Novembar 28, 2016, 10:17:40 »
treći

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #12 poslato: Novembar 28, 2016, 10:18:54 »
Treba pravilno izabrati način rada odnosno tehnologiju
           Ako razmatramo generalno faktore koji utiču na prinos meda: paša, vremenski uslovi, jačina društva, mogućnosti košnice i znanje pčelara i razmotrimo u određenoj paši na prinos meda utiče: broj pčela, količina legla, prostor u košnici, izgrađenost saća, prisustvo matice, prisustvo trutova i drugo ( sve to su polazne stvari za raspravu o tehnologiji pčelarenja ).
           Kada se govori o tehnologiji pčelarenja najbolje je prvo definisati reč ,,tehnologija,,. Tehnologija je skup postupaka i radnji koje treba preduzeti radi ostvarivanja određenog cilja. Znači ako imamo postavljeni cilj pčelarenja treba izabrati najpovoljniji skup postupaka i radnji kako bi cilj bio ostvaren ili jednostavno izabrati tehnologiju koja će da da najbolje rezultate u određenim uslovima. Na izbor tehnologije utiču: paša (jedna ili više, stacionarno ili sa seljenjem), broj i tip košnica, znanje sposobnost i raspoloživo vreme pčelara i cilj pčelarenja (hobi, dodatni prihod ili profesija ili med, drugi pčelinji proizvodi, rojevi i matice...).
Znači možemo da kažemo da je za početnike sve ovo zbunjujuće ali da bi u određenim uslovima postigli najbolje rezultate treba pčelariti tehnologijom koja je za te uslove najbolja. Nemože se sa sigurnošću reći radite svi ovako i ovako i to je najbolje. Ako ja radim i nemam puno vremena neću imati tehnologiju kao što radi onaj koji ima vremena na pretek. Ako je cilj posle paše prodaja rojeva onda maticu u paši nećemo ograničavatia i obrnuto. Ako ja imam veća znanja možda ću postići bolje prinose dvomatično jer za to trebaju znanja. Ako pčelarimo na mestima gde rano ide jaka paša onda jedno društvo nemože da se dobro razvije pa se traži pojačavanje, spajanje ili pomoćna društva...Suština da pčelari moraju mnogo da uče i da nauče a onda u skladu sa svojim uslovima i svojim ciljem pčelarenja da izaberu i košnicu i tehnologiju....

Van mreže zoran drpljanin

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1042
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kula-planinarski dom
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #13 poslato: Novembar 28, 2016, 11:12:54 »
Hvala Vam Miljko,upravo mi je Belcic bio vodilja i posto mi je pcelinjak u malinjaku i svakodnevno prisustvo me je navelo da probam ovaj nacin,koji je po meni idealan za vece poloske...Necu imati sortni med ali su tu RV....

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: PČELARENJE POMOĆNIM ZAJEDNICAMA
« Odgovor #14 poslato: Novembar 28, 2016, 16:38:42 »
Rdim po belčiću. Ovsj sistem je idealan za pološke. Sa nastavljačama to ne ide glatko. Miljko je prenro osnove po belčiću mrđutim ima sitnica koje ni sam Belčić nije napisao valjda misleći da se neke stvari podrazumevaju. 21 pre bsgrema je previše i iz iskustva mogu reći da je bolje 14..Drugo u odeljak sa matcom mota se dodati 3 so. Žičana mreža nesme biti duže od tri nedelje jer će se poaviti lažne matice....
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić