Autor Tema: Pčelarenje sa pomoćnim društvima  (Pročitano 20570 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« poslato: Decembar 18, 2017, 08:56:54 »
Na mom terenu bagrem je jedina ozbiljna paša a tako je i za većinu pčelara južno od Save. Međutim to je veoma nestabilna paša koja traje kratko  a pada u vreme kada pčele nisu dostigle gornju granicu razvoja. Dovijamo se na razne načine da ih što bolje razvijemo neki pogačama neko sirupom pa manipulacija ramovima. Ja lično nisam zadovoljan tim tehnikama jer po nekad znaju da izazovu kontra efekat što rezultira slabim prinosima. Zaključio sam da je najpouzdanije imati pomoćna društva. Pomoćna društva možda i nisu potrebna svake godine ali to nije problem jer mogu poslužiti kao proizvodna. Pitanje je za ili protiv?
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #1 poslato: Decembar 18, 2017, 09:59:56 »
Po meni pomocna drustva su veoma korisna na pcelinjaku, jer uvek nam treba ram viska za pojacavanje drustva, rojeva, formiranje oplodnjaka, cuvanje rezervnih matice itd...Takodje na pcelinjaku uvek imamo proizvodna drustva i pomocna hteli mi to ili ne drustva nikada nisu iste jacine...


Ukratko ZA
Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #2 poslato: Decembar 18, 2017, 10:10:56 »
Miroslave slično je i kod mene što se tiče paše.

Ako sam dobro primjetio mnogi pčelari u takvim uslovima u rano proljeće dijele društva prema snazi na radna i pomoćna pa pred pašu radna društva pojačavaju iz pomoćnih kako bi povećali prinose.

To naravno zahtjeva dosta dodatne opreme, ulaganja, rada i truda jer pomoćna društva zahtjevaju pažnju i troše vrijeme i resurse a na kraju direktno ne učestvuju u paši. Samim tim se umanjuje ekonomska efikasnost kompletnog pčelinjaka ali ako je to sigurniji način da se ostvare bolji prinosi i prihodi svakako je ovaj način pčelarenja vrijedan pažnje.

U smislu smanjenja troškova opreme za formiranje pomoćnih društava možda oni moji nukleusi od stirodura nisu loša solucija jer je ulaganje u materijalu minimalno.

Ako bi se u periodu jun-jul formirali rojevi koji bi se zazimili u šestoramnim nukleusima na proljeće bi se takve zajednice vjerovatno brzo razvijale i iz njih bi se radna društva mogla pred pašu pojačati. Nakon završene paše ako je bagrem jedina ozbiljna paša iz radnih društava se mogu nazad uzeti okviri kako bi se formirali rojevi za prodaju a time i suzbilo prirodno rojenje radnih društava.
U nukleusima nakon toga ponovo formirati rojeve za narednu sezonu.

Ovo je samo neko moje "naglas" razmišljanje pa ga treba uzeti sa rezervom.  :)

Pozdrav svima...

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #3 poslato: Decembar 18, 2017, 12:45:29 »
Пчеларење са помоћним друштвима некако се може прихватити код ЛР, ДБ и осталих дугорамних кошница са лошим распоредом хране али код РВ и ЕВ кошница не може никако.
У РВ и ЕВ кошницама због изузетно повољне брзине развоја код просечно зазимљених заједница још на 10-15 дана пре почетка багремове паше јавља се вишак пчела и легла који служе за појачавање евентуално слабијих заједница или формирање нових ројева.

Поздрав драгим пријатељима...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #4 poslato: Decembar 18, 2017, 13:37:16 »
Mogu reci da se ne slazem sa time da kod RV nisu potrebna pomocna drustva,  jer prolecni razvoj i njegova brzina zavise od mnogo faktora a kao glavni je unos polena nektara sve vise se srecemo sa losim godinama gde za vreme vocne pase dodje do izmrzavanja voca ( kod mene ove godine je kasni mraz odneo i dzanariku i jabuku tako da nisam imao prolecnu razvojnu pasu) ili uslede veoma hladni periodi sa kisom ( mislim da je 2014 god bila takva da je mesec dana bukvalno svaki dan bilo hladno i kisovito) a finansijska situacija kod mnogih pcelara u prolecnom periodu je toliko losa da vecina nebude u mogucstvu da prihranjuje i samim tim drustva ne uspeju da dostignu svoj maksimum tako da tada pojacavanjem leglom iz pomocnih zajednica povecavamo sanse za iskoriscenje pase..

 takodje situacija kod mene je da se moj pcelinjak nalazi na lokaciji drugog bagrema i samim tim ja nemogu da spremim drustva za prvi bagrem ako zelim da ga iskoristim a koji krece i do 15 dana pre na lokaciji prvog bagrema tako da pomocna drustva opet mogu biti korisna ...


Situacija da imamo visak ramova sa pcelom i leglom 10-15 dana pred bagrem je san svakog pcelara ali realnost je drugacija mnogo sarenija i moramo biti spremni na najgore..pogotovo mi koji pcelarimo u brdsko planinskim predelima gde zime znaju da potraju ...


Tako da sam misljenja da su pomocna drustva potrebna pri pcelarenju svakim tipom kosnica jer njihovo iskoriscenje je mnogobrojno ne samo u iskoriscenju bagremove pase... a hteli mi ili ne slabija  ili ti pomocna drustva uvek imamo na pcelinjaku i kao sto rece Bojan u prolece drustva se dele po snazi na jaka i slabija a ja bas ta slabija smatram kao pomocna i smatram da  ih mogu  po potrebi koristiti  ako su mi potrebni oplodnjaci, ili leglo za pojacavanje rojeva cak se mnoga pomocna drustva u bagremu ili posle bagrema razviju u jaka drustva ...


Ovo je moje misljenje
Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #5 poslato: Decembar 18, 2017, 13:47:18 »
Пчеларење са помоћним друштвима некако се може прихватити код ЛР, ДБ и осталих дугорамних кошница са лошим распоредом хране али код РВ и ЕВ кошница не може никако.
У РВ и ЕВ кошницама због изузетно повољне брзине развоја код просечно зазимљених заједница још на 10-15 дана пре почетка багремове паше јавља се вишак пчела и легла који служе за појачавање евентуално слабијих заједница или формирање нових ројева.

Поздрав драгим пријатељима...
poštovani Vojo već četri sezone radim bolje rečeno pomažem kolegama koji imaju rodne voje. Vrlo je moguće da nismo još uvek ovladali tehnokom pčelarenja sa ovom košnicom. Ovde bagrem kreće od 3.5-6.5 i da bi društva bila spremna već 20.04 bi trebalo da imaju minimum na 12 ramova legla i tri nastavka puna pčele. To se dešava u oko 25-30% zajednica. Iz sopstvenog iskustva znam da samo mega zajednice mogu lošu godinu prosečnu a prosečnu u dobru. Neka rešenja iz pčelarenja pološkom smo probe radi primenili na rv i u ovoj po mišljenju katastrofalno lošoj godini ta košnica je donela tri puta više nego košnice koje su bile slabije za par ramova legla. Lično smatram što ćemo ove godine proveriti da bi najracionalnije bilo od tri društva napraviti dva. Formiranjem mega društva sa 15+ ramova legla oko 20.04 imamo šansu da u potpunosti iskoristimo bagremovu pašu. Neko će reći odoše na granu ali i taj problem se da rešiti vrlo uspešno.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže zoran drpljanin

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1042
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kula-planinarski dom
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #6 poslato: Decembar 18, 2017, 14:13:44 »
Ja sam ove god imao los razvoj drustava u RV, ali to pripisujem sebi, uzimljeni paketni rojevi, april sa mrazom i snegom, mozda i moje neznanje, ali su sve izasle iz zime i tek polovinom maja su bile razvijene i tada sam ih razrojio i uduplao br..Videcu ove god. kako ide razvoj..Sto se tice Poloski, ja inace radim sa, ajde nazovimo ih, pomocnim drustvima...U 20 - to ramnim , zazimim dva drustva odvojena punom pregradom i 20 dana pred bagrem , vadim maticu sa dva rama legla i hranom i stavljam je u nukleus, maticu ogranicavam i spajam svo preostalo leglo u medistu sa leglom oduzete matice. U avgustu, onaj formirani nukleus, ponovo vracam u kosnicu i tako ih zazimljavam..U velikim dvomaticnim Poloskama su mi svakako dva drustva i dve matice tokom cele sezone...Po meni, moramo imati min. 30 % pomocnih zajednica, da pred pasu ojacamo one srednje jake zajednice ,koje nisu spremne za medobranje.. Jake ce doneti, a one slabe ne vredi pojacavati...

Za suncokret one sve budu jake, ali realno, bolje je 20 kg bagrema, nego kasnije 40 kg suncokreta...

Van mreže Ivica Bogdanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 165
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Plažane
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #7 poslato: Decembar 18, 2017, 14:39:23 »
I ja sam isto mišljenja da mi koji nemamo repicu i ako voćna paša omane usled kasnijih mrazeva i kiše, bez pomoćnih zajednica nemamo šta očekivati u bagremu. Sem ako nismo finansijski dovoljno spremni da ih dobro sirupamo radi razvoja. Kod mene nema ni suncokreta, a i livada je oskudna, tako da bih uhvatio bagrem koga ima na pretek, pored dobrih vremenskih prilika, smatram da su i pomoćne zajednice neophodne.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #8 poslato: Decembar 18, 2017, 16:44:24 »
Ево овако,

натерали сте ме да узмем свеску...  :D

Скидам и џемпер са себе већ сам мокар од зноја...  :D

ПЧЕЛИЊАК У ПОЦЕРИНИ: пролеће 2016.год.

20. март. 2016. препрскао све заједнице (79 пч.заједница) Нозевојом.
У кошницама у просеку око 18-20.000 легла а у неким и по 7 рамова легла или око 25.000 легла.
Слабије заједнице тј. ројеви имају по 3-4 рама легла или од 10-12.000 легла.
Мало бољи касни ројеви зазимљени на 6-7 р. пчела имају по око 4.р легла са око 14.000 радиличког легла.
У јачим заједницама већ имамо зрелих трутова.

Пчеле су током зиме потрошиле пуно меда, итд...

Полена у кошницама доста, џанарика завршава са цветањем као и трњина а почела да отвара јабука и крушка...
____________________________________________________---....

Пчелињак у Новом Милошеву 24.03 2016 год.
У кошницама легло у просеку на 3-4 рама укупно око 8-10.000 или око дупло мање него у Шапцу пре 4 дана...

Закључке извуците сами....

Поздрав драгим пријатељима....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #9 poslato: Decembar 18, 2017, 16:59:21 »
Потреба за помоћним друштвима се не доводи у питање ни по једном основу. Разлог је прост, а то су услови који су уобичајено више неповољни него повољни. Уз то, повећање броја кошница (оптерећеност паше) доприноси потреби за врло јаким друштвима.

Потребно је разрадити начин како би се одузимало легло са пчелом и преносило у друштва којима се придодаје легло и пчеле, односно производним друштвима која се ојачавају за одлично искориштавање паше.

Могу се користити друштва која су истој врсти кошнице којом се пчелари или помоћне кошнице са умањеним бројем рамова: обично су то шесторамне кошнице. Ја сам одабрао седморамне. Направљене су тако да имају нешто већи празан простор (празан простор код ЛР кошнице је 12 мм, а код мојих седмица 23 мм).

Потребно је имати матичну решетку и код стандардних кошница и код  шесторамних нуклеуса (Бојан је написао да би користио „шестице“). Разлог за постојање решетке је бржи рад код вађења рамова са пчелом и леглом. Одреде се рамови које користитмо за појачавање, а положај матице се „одређује“ решетком. Тако нема бојазни да ће помоћно друштво остати без матице и рад је далеко бржи. Уосталом, оваква техника се примењује и код одвајања ројева.

Иначе, мислим да је најбоље удвојити друштва и на самом пошетку багремове паше поскидати горња друштва и оставити на пчелињаку, да се враћа излетница у производна друштва.

ПС

Војо, можда могу да се сложим са бројевима које наводиш, али бројеви не лете него пчеле. :)
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #10 poslato: Decembar 18, 2017, 17:53:46 »
Citat
Потребно је имати матичну решетку и код стандардних кошница и код  шесторамних нуклеуса (Бојан је написао да би користио „шестице“). Разлог за постојање решетке је бржи рад код вађења рамова са пчелом и леглом. Одреде се рамови које користитмо за појачавање, а положај матице се „одређује“ решетком. Тако нема бојазни да ће помоћно друштво остати без матице и рад је далеко бржи. Уосталом, оваква техника се примењује и код одвајања ројева.

Šole ovdje vjerovatno misliš na matičnu rešetku za vertikalno pregrađivanje?

Inače ja sam probno napravio "petice" pa me je Goran rakovac savjetovao da je bolje da pravim "šestice" zbog prodaje rojeva jer se obično prodaju na šest ramova. Kako se radi o RV nukleusima vjerovatno je to bolje i zbog ukupnog prostora dostupnog za razvoj zajednice u proljeće.

Imam manje iskustva od svih vas koji ste uzeli učešće u temi ali svakako imam pravo na stav i mišljenje a ono je da potreba za pomoćnim društvima ne zavisi toliko od tipa košnice koliko od mnogih drugih faktora a prije svega od vremenskih prilika koje su u proljeće nepredvidive a svaka godina je svoja priča.

Bolje je po meni od nekog kilavog i slabo napredujućeg društva pred pašu uzeti što se može pa pojačati ona jaka da budu još jača i dobiti mega zajednicu koja će napraviti čudo nego se uzdati u to kilavo.
Šta bi tada bilo to kilavo nego pomoćno, nebitno u kakvoj se ambalaži nalazilo a kilavih se nađe u svakoj košnici ma kako se ona zvala.

Ako su već pomoćna društva potrebna bolje ih je imati nego nemati a i proljeće nam evo ide pa ćemo da vidimo šta će da nam donese...


Pozdrav svima...

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #11 poslato: Decembar 18, 2017, 18:22:24 »
Не решетка за вертикално, него за водоравно преграђивање.

Поделиш легло како ти одговара и провераваш где је матица после пар дана. Ако је изнад решетке, ту се врло лако и врло брзо нађе матица и спусти доле. Ако је на свом месту (у првом наставку испод решетке), спреман си да узимаш легло или легло са пратећим  пчелама.


Тако се најефикасније одвајају ројеви. Подигне се легло изнад решетке и не тражи матица у плодишту које је обично крцато пчелом. Када се то уради, само се ваде рамови и тако најбрже одвоји већи број ројева.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #12 poslato: Decembar 18, 2017, 18:30:38 »
Могу да разумем да је потреба за помоћним друштвима у пчеларењу ЛР кошницама оправдана јер пчеле због дужине рамова не могу да брзо изблокирају матицу у багремовој паши и ако се заједнице у ЛР кошницама не појачавају онда је у највећем броју случајева за њих паша изгубљена.
Зато ја стално ( онако пријатељима) причам да ЛР кошнице треба законски забранити за пчеларење у нашим климатским условима!  :D  Треба им пуно посла, помоћних заједница и којешта  а резултати под великим знаком питања..

Наравно код РВ заједница не постоји потреба за стварањем помоћних друштава јер се стварају вишкови пчела још пре багремове паше у просечним заједницама.
међутим чак и неразвијене заједнице у којим је матица ограничена у једном РВ наставку а које улазе у багремову пашу почетком маја месеца могу да брзо изблокирају матице и у просечној багремовој паши да донесу по 2 наставка багремовог меда.

Управо т је огромна разлика како у развоју друштава у РВ кошницама тако и у искоришћавању багремове паше и сви они који немају и ЛР и РВ кошнице у истим условима на свом пчелињаку не знају колика је то огромна разлика.

Из горњег поменутог текста и цитата, тј поруке о стању 2016 гдине на пчелињаку у Шапцу поред изједначавања заједница на пчелињаку опет се створио велики вишак пчела пре баремове паше па сам до 28 априла на том пчелињаку формирао 118 нових ројева.

Значи не можемо упоређивати исувише различите и неупоредиве системе.
не постоји нико ко пчелари и са ЛР и са РВ у истим условима  а да није потврдио далеко бржи развој заједница у РВ кошницама... ИТД...

Поздрав драгим пријатељима...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #13 poslato: Decembar 18, 2017, 18:49:56 »
Imam jedno pitanje za  Voju koliko je izvrcano  bagremovog meda iz tov pcelinjaka gde je izvadjeno 118 roja u aprilu...
Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje sa pomoćnim društvima
« Odgovor #14 poslato: Decembar 18, 2017, 18:57:53 »
Ја сам 2016. изврцао 0 кг багремовог меда. Воја је вероватно изврцао 30 кг (просек по друштву)  :).

Иначе је унос те године био 13 кг и то су све пчеле потрошиле на очување легла. Само што су и тада појачавана друштва имала бар 20 кг уноса.

Штета што их није било пуно и нисам могао да се лудирам да вадим те силне вишкове.


После 5 година почетничког пчеларења сам мојим учитељима саопштио "формулу" просечног пчелињака, а то је "формула" 3,3,3,1.

30% јаких, 30% средњих, 30% слабијих и 10 % екстрема (или прејаких или врло слабих). Углавном се до данашњих дана ништа није променило. Говорим о друштвима након изимљавања.

Да сам имао времена, "преполовио" бих пчелињак. Пола појачао на рачун друге половине и тврдим да би било бар 10 кг за врцање.
« Poslednja izmena: Decembar 18, 2017, 19:23:25 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).