Autor Tema: Tiha smena  (Pročitano 34950 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Tiha smena
« poslato: Mart 21, 2013, 21:56:51 »
Kako naterati pčele da vuku matičnjake tihe smene.

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Tiha smena
« Odgovor #1 poslato: Mart 21, 2013, 22:55:39 »
Molim kolege dali neko zna kako gospodin Čorbić natera pčele da vuku matičnjake tihe smene. Evo mog iskustva: posekao sam krila matici, na jednom ramu napravin rupu i posle izvesnog vremena pčele povukle matičnjak. Mislio sam da je problem rešen. Pored tog matičnjaka pčele povukle još čini mi se, koliko se sećam tri matičnjaka i ćorak. Ispred košnice na travi našao sam roj sa starom maticom posečenih krila a u košnici još svi matičnjaci zatvoreni. Posle toga ništa slično nisam radio, ali jedno iskustvo više.

Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Tiha smena
« Odgovor #2 poslato: Mart 22, 2013, 12:57:43 »
   Битно је када си матици подсекао крила. Да ли је у природи имало услова да се изведе замена матица. Ту мислим добра паша и довољно трутова. Овде има пчелара који ти могу дати подробније. савете. Поздрав
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Tiha smena
« Odgovor #3 poslato: Mart 22, 2013, 14:07:35 »
Bilo je to koliko se sećam negde krajem maja. Nisam išao na bagrem, čini mi se da je izmrzo. Bilo je to pre jedno ako ne grešim, sedam ili osam godina. Od onda nisam pokušavao nešto slično. Još da dodam, da sam odabrao društvo preko raznih provera da bude ok, da dalje ne dužim. Paše u mom kraju, kada ne idem u šumu na bagrem ima toliko da se pčele lepo razvijaju. Blizu mi je kanal DTD, a polena ima u izobilju od bagremca. Neznam dali postoji neka caka. Kad sam gledao film o Čorbiću primetio sam da on presađuje matičnjak koji još nije zatvoren i nema baš nešto mnogo pčela u košnici.

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Tiha smena
« Odgovor #4 poslato: Mart 22, 2013, 20:07:26 »
Kolega Živomire, čekam pomoć. Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tiha smena
« Odgovor #5 poslato: Mart 29, 2013, 13:20:47 »
Moguće je lako doći do matičnjaka korišćenjem izolatora. Tu ne mogu reći da je tiha izmena ili rojevi nagon, ali dobiju se dobri matičnjaci. Razlika od dovođenja društva u rojevi nagon je ta što se postupak lako prati i lako se zaustavlja pojava novih matičnjaka.

Na taj način možeš dobiti više matičnjaka u više serija. Ali za razliku od dobijanja matičnjaka presđivanjem, nije toliko precizna „satnica“ tj. starost matičnjaka i ne dobijaš matičnjake kada ti hoćeš. Može se i to pratiti, ali moraš malo više „dosađivati“ društvu pregledom.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Tiha smena
« Odgovor #6 poslato: Mart 29, 2013, 14:04:21 »
Kolega Dragane, što se tiče proizvodnja matica, presađivanjem larvica, iglom ili korišćenjem JENTERA ili NIKOT aparata, to radim. Tehnologiju znam ali ono sa tihom smenom, šta radi q Čorbić, čini mi se jako interesantno. Pa što ne pokušati, moje mišljenje je da se dobijaju kvalitetnije matice. Možda grešim? Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tiha smena
« Odgovor #7 poslato: Mart 29, 2013, 14:39:21 »
Imao sam u vidu početak teme. A nije reč o presađivanju, nego o skučenom prostoru koji primora društvo da odgaja matičnjake u svojim matičnim čaurama. Nema nikakvog dodavanja matičnjaka na odgajanje. Društvo samo započinje odgoj matica.

Zato i kažem da nisam siguran u koju grupaciju matičnjaka spadaju.
Između ostalog i po načinu prekida odgoja matičnjaka, koji se uglavnom lako sredi.

 To je metod sličan onom koji se promoviše kao pouzdan način dobijanja matičnjaka razdvajanjem legla do zidova košnice, s tim da sredina bude popunjena punim ramovima. Koliko je to pouzdan način, govori i prelazak matice preko pčelinje brade u gornji nastavak i to mi se povremeno događa. Izolator to ne dopušta.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Tiha smena
« Odgovor #8 poslato: Mart 29, 2013, 15:18:42 »
Dragane sada sam te razumeo. Mogu ti reći, iz mog iskustva, pčele su čudo. Svake godine ti prirede nekakvo iznenađenje. Meni se bar dešavalo. Jedne godine uradiš neku radnju bez problema a već iduće godine to pravilo ne važi. Zato ih i toliko volim kao i pčelarstvo. Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tiha smena
« Odgovor #9 poslato: Mart 29, 2013, 16:53:08 »
Dobro, tačno je da ja preporučujem presađivanje (ili neki sličan način), koji omogućava pčelaru da pripremi posao i odredi vreme kada će to obaviti. Znači, da upravlja poslom i vrši procene i pripreme.

Ali ne bih da zvučim kao neke kolege, koje su se uhvatile za jedno što su naučili (npr. ram sa medom na satonoše i nema više opcija :) ). Postoji više načina dobijanja matičnjaka i ovo može biti jedan od tih.

Kada se napravi izolator, to je društvo više. Uz to može se dobiti i nešto matičnjaka, samo je potrebno da se i ovde savlada rad sa njima, u smislu da pčelar već predpostvi kada može imati matičnjake i prema tome odredi svoje poslove.

Ja radim sa 10 izolatora i znam kada će biti matičnjaka u njima. Samo što su oni meni smetnja i ne samo oni nego i stupanje društva u stanje odgajanja matičnjaka. Može se desiti da izgubim izolator, ako zakasnim sa sređivanjem i novim rasporedom ramova.

Što se tiče Čorbićevog metoda, ja lično nisam zainteresovan i ne vidim neku praktičnu prednost toga.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Tiha smena
« Odgovor #10 poslato: Mart 29, 2013, 18:05:15 »
Dragane, ja proizvodim matice samo za svoje potrebe a Čorbićeva metoda mi izgledala interesantna, ali ne više matica u jednom društvu. Nego on spominje matičnjake tihe smene, e sad dali su to baš ti matičnjaci ili su rojevi, jer čini mi se a to ponavljam opet, on presađuje matičnjak koji još nije zatvoren. Ja sam pisao na forumu, neznam dali si pročitao, ali meni posle zatvaranja matičnjaka, za dan dva izašao roj i eto razočaranja a sve sam mislio da sam uspeo. Pozdrav kolega. Ko te razume može mnogo da shvati ali ponavljam, mora da te razume. Ako grešim prihvatam kritike.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tiha smena
« Odgovor #11 poslato: Mart 29, 2013, 20:06:52 »
Ko te razume može mnogo da shvati ali ponavljam, mora da te razume. Ako grešim prihvatam kritike.

Slažem se :D. Sve što je nejasno možemo razjasniti. I ja prihvatam kritike.

Šta treba da drugačije napišem, odnosno objasnim.

Inače, roj je mogao da izađe sa maticom baš zbog tihe izmene. Pisao sam o tome i to mi se dešavalo. Jednostavno, društvo je u takvom stanju (jako dobro hranjene pčele) i na neki način „pomešaju“ rojevi nagon i tihu izmenu. To se može desiti i kada mlada matica pri tihoj izmeni izlazi na oplodnju. Obično nije veliki roj. Po broju matičnjaka i količini pčela koja ostane u društvu se može zaključiti da se društvo nije izrojilo na onaj pravi način sa odlaskom jakog roja i nastavkom rojevog nagona.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Tiha smena
« Odgovor #12 poslato: Mart 29, 2013, 20:40:58 »
Ako može malo detaljnije kako dobiti matičnjake pomoću izolatora. Ili je to možda negde i napisano.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Tiha smena
« Odgovor #13 poslato: Mart 29, 2013, 20:43:12 »
I meni se dešavalo da matica izađe na oplodnju a pčele, otprilike malo manje nego rukometna lopta(toliki je roj) izađu za njom. E sad zašto? Po meni to je priroda i vekovna prirodna selekcija. Sad mi nešto pade na pamet, u vezi naslova knjige " Gospodar pčela". Po meni gospodar je pčela a pčelar je sluga. Šta ti misliš, dali sam u pravu? Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tiha smena
« Odgovor #14 poslato: Mart 29, 2013, 21:23:11 »
Pri korišćenju izolatora, u odeljku gde je ograničena matica, stavljaju se dva rama sa poklopljenim leglom i prazan ram u sredinu. Nešto tamniji ram, ali ne previše staro saće. Interes pčelara je da matica zanosi krupnija jaja i da pčelaru bude poznata starost legla (u satima). I to je sve. Dalje je potrebno vreme i uslovi da dođe do zanošenja matičnjaka. Može se koristiti dodatna lesonitna pregrada, da se ubraza postupak.

U uslovima kada je celokupni izolator dobro snabdeven pčelom i hranom, i kada matica zaleže sav raspoloživi prostor (a to se dešava vrlo brzo) dolazi do neke vrste „zajedničkog“ rojevog nagona i tihe smene. Kažem „zajedničkog“ jer matica odjednom prestaje da nosi iako je pčele i dalje hrane i to upućuje na tihu izmenu. Rojevi nagon se može posmatrati sa stanovišta brojnosti pčela, količine i odličnih zaliha hrane i dovoljno legla (snaga društva). Brojnost matičnjaka ukazuje na rojevi nagon: može ih biti 5-6, pa do dvadesetak . Ali nisu svi zaleženi istog dana (broj matičnjaka se povećava srazmerno vremenu sprečenosti matice da zanosi radiličko leglo). Takođe, taj „rojevi“ nagon se može odmah prekinuti ubacivanjem praznog rama pripremljenog za leglo. Matica nastavlja da zanosi leglo, kao da se ništa nije desilo.

Ako se zakasni sa dodavanjem rama, matica se vidno „smanjuje“ i teže se naknadno vraća u prvobitno stanje ponovnog zanošenja legla. Hoće li ići u rojevi nagon ili se čak može desiti da pčele uklone maticu, zavisi od snage i uslova paše. Teže je obuzdavati rojevi nagon ako je ceo izolator bogatiji hranom.

Zašto sam naveo presađivanje? Zato što se kod presađivanja može predvideti posao gotovo „u sat“. Kod ovakvog načina to nije moguće. Tek kada se utvrdi ima li zanesenih matičnjaka, moguće je odrediti kada se mogu pripremati oplodnjaci.

Prednost je u tome što se ne koristi proizvodno društvo. Sledeća prednost je lakše obuzdavanje rojevog nagona. Moguće je odrediti broj matičnjaka koji se mogu lakše koristiti (odsecati sa saća). Pčelar može prebaciti maticu u drugi (veći) deo izolatora ili ramove sa matičnjacima, koji pčele neće uništiti (do sada nikada nisam video da pčele same to urade, već sam ja to morao raditi). Bolje je i sigurnije da se prebace ramovi sa matičnjacima. Još jedna pogodnost je što nije potreban teži fizički napor: radi se samo u jednom nastavku. Sam metod ne mora biti takav da se društvo dovede u stanje izuzetne snage. Po danu kada pčele dobro rade, izvrši se procena brojnosti mladih pčela i može se lesonitnom pregradom dodatno suziti prostor, čime se ubrzava momenat zanošenja matičnjaka. Mogu se dobijati matičnjaci u većem vremenskom intervalu.

Kao i kod metoda dobijanja roja metodom opstanka (takođe uslovno nazvano metodom, jer takav način nisam našao opisan kao metod u pčelarskoj literaturi), potrebno je da se pčelar „uhoda“ u radu sa izolatorom u cilju dobijanja matičnjaka. Meni je to jednostavno, ali kažem, pravi mi nevolje a ne prednosti, upravo zbog tih matičnjaka.




Objašnjenje i predpostavke su moje i pisano je na brzinu. Uslovno sam pisao metod. Ovo nije nikakav metod, već samo na brzino sročeno objašnjenje onoga šta se dešava u radu sa izolatorima i kako se može iskoristiti za dobijanja dobrih matičnjaka.


PS
Mnoge tekstove moram osmisliti na brzinu (u firmi ili ovde kod kuće) i može se desti da ima ponečeg naizgled nelogičnog. Kao i mnogi drugi tekstovi koje sam pisao, i ovde može biti nejasnoća i možemo ponešto razjasniti pitanjima. Ovde nema ništa revolucionarno: samo se koristi skučenost prostora u izolatoru.
« Poslednja izmena: Mart 29, 2013, 21:28:50 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).