pošto je u okviru ove teme već bilo diskusije o stanju pčela u klubetu dajem komentar na ovoj temi:
Da razmotrimo reč „klube“. Klube označava stanje u kome se pčele nalaze u zimskom periodu odnosno kada je stanje temperature napolju tako da bi život pčele bio ugrožen. Iz tog razloga se pčele sakupljaju u „klube“ koje ima svoju „koru“ sastavljenu od pčela široku nekoliko centimetara. Kora ima zadatak da štiti izlazak, odnosno gubljenje toplote koja se stvara u klubetu i koja sprečava da se pčele smrznu kao i da sprečava izlazak CO2 koji doprinosi blagoj anesteziji pčela i njene aktivnosti svodi na minimum. U proleće, sa rastom spoljne temperature prestaje potreba za postojanjem klubeta, i javlja se potreba za pojačanom ventilacijom što pčele i čine lepezajući krilima. U letnjem delu godine nema klubeta i povišene koncetraije CO2 u pčelinjem društvu. Nikako ne treba poistovećivati klube kao jednu celinu, sa unutrašnjim prostorom u košnici kao mnogo veću celinu što pčelari često čine. Pčela tokom zime greje klube i održava povišen CO2 u klubetu što znači pčela to može raditi i bez košnice na svakom drugom mestu. Sa značajnijim padom temperature pčele se više zbijaju i nedozvoljavaju da kora ispusta toplotu i CO2. Ako imaju potrebu za ispuštanje CO2 pčele to čine na posebnim otvorima kore klubeta. Vetrovi ( i promaja ) mogu praviti štetu jer se pčele ne mogu protiv toga boriti, gube toplotu i CO2 i zato kad govorimo o košnici govorimo da je važno da u košnici ne bude promaje. U vezi stim Komnen Đinović navodi da se u letnjem periodu provetravanje vrši organizovanom depresijom tj. delatnošću pčela a u zimskom periodu prirodnom depresijom prirodnim kretanjem vazduha zbog različitih temperatura. Znači u zimskom periodu pčele nemogu uticati na kretanje vazduha jer nemaju aktivnost, odnosno one brinu samo za klube dok se u košnici izmena vazduha odigrava po uticaje prirodnih činioca: razlika u temperaturi i slično. Kada krene leglo, pčele podignu temperaturu na 34 do 35 stepeni, i poveća se utrošak hrane znatno je veća potreba za kiseonikom a više nema nikakvog razloga za prisustvom CO2. Tada pčele počinju svojim organizovanim radom da vrše provetravanje kako bi obezbedile dovoljno potrebnog kiseonika i eliminisale nepotreban CO2. Podizanjem temperature do 35 stepeni u delu legla je normalno i potrebno pčeli. Podizanje temperature preko toga, odnosno na 36 za njih veliki znak da se nešto mora činiti jer je to granica koja će njima napraviti štetu. Takvo povećanje temperaturetera pčele da pojačano ventilišu, više donose vodu, prave brade izlazeći iz košnice i teže rojenju, što je vidno primetno od svakog pčelara.
Iz kog razloga pčele zatvaraju propolisom otvore na košnici?
Ima različitih tvrdnji ali razmotrimo neke:
-Tvrdnja da pčele zatvaraju gornja leta i da je to pokazatlj nastupajuće hladne zime… ili zbog toga da ne bi odlazio CO2.. Ako bi bilo tačno da pčele zatvaraju gornje leto iz gore navedenih razloga onda bi pčele masovno ili stoprocentno to radile i mi bi mogli lagano da se u to uverimo tako što bi obišli pčelinjake sa gornjim letima i to videli. Pošto svi znamo da nije tako u prirodi znači da i ta tvrdnja otpada.
-Tvrdnja da pčele zatvaraju otvore koje nemogu da brane odnosno koji su po dimenziji manji od prečnika njenog tela, ili još bolje kroz koji nemogu da prođu (do 4mm) dok ostavljaju otvore većih dimenzija gde mogu da organizuju odbranu. Ovo smo svi imali prilike da vidimo. Pčele masovno zatvaraju mreže u zbegu kroz koje nemogu da se brane da ne bi ušao neprijatelj, ali i rastojanja na poletaljci manjih dimenzija kao i razne pukotine. Obrnuto videli smo da pčele ne zatvaraju leta velikih otvora. Tu sada postoje izuzeci i baš se na njih pčelari pozivaju i pokazuju da su pčele zatvorile obično deo ili pongde i cello leto. O čemu se radi. Ako je ram sa unutrašnje strane loše napravljen tako da je odstojanje od daske (zida ) košnice do rama manje od 4mm pčele će lepiti propolis. To važi i za ram koji je u pravcu otvora gornjeg leta in a tu mestu će pčele popunjavati propolisom izmedju rama i zida košnice a koleteralna šteta zatvaranje otvora leta delimično ili potpuno. Ako je pak gornje leto zatvoreno sundjerom, pčele će sundjer propolisati i odmah se javljaju sa tvrdnjom da to pčele sprečavaju vazdušno strujanje što nije tačno. Tačno je da pčelama sundjer ne odgovara kao materija, strano telo i gde god ga stavite u košnicu, ako je na dohvat pčelama biće propolisan. Imamo i situacija gde pčele žive u panju na kome je otvor od nekoliko centimetara ( recimo 5 -6 ). Pčele sa unutrašnje strane grade saće i kako se saće približava otvoru jer ne trpe prazan prostor tako i otvor zatvaraju propolisom kako bi zaštitili saće od spoljneg neprijatelja. Otvor na kraju ostaje obično u pravcu praznog prostora izmedju dva sata u vidu leta.