Košnice Voja

Pčelarske manifestacije => Autorska predavanja članova foruma Košnice Voja => Temu započeo: Moderator.1 Decembar 16, 2010, 20:54:34

Naslov: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Moderator.1 Decembar 16, 2010, 20:54:34
Poštovane kolege,

zahvaljujujemo našem kolegi Gujaničiću na ovoj temi.
Sva autorska prava zadržava autor.
Ovde možemo autoru postavljati pitanja i diskutovati o nevedenoj tematici.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: sava mitic Decembar 16, 2010, 21:17:08
Divni snimci, prelepi pejzaži, tema koja zaslužuje pažnju u svakoj tehnologiji rada sa pčelama i svim tipovima kosnica.
Pozdrav iz Aleksinca

Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Dragan Stantić Decembar 16, 2010, 22:11:50
Sjajno, fotografije prelepe, jel to Sveto slikao? A nadam se i nekoj široj diskusiji kasnije, samo malo da sazri.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 16, 2010, 23:11:26
Sjajno, fotografije prelepe, jel to Sveto slikao? A nadam se i nekoj široj diskusiji kasnije, samo malo da sazri.

Stvarno prelepo. Svaka čast Žiko, krajnje profesionalno urađeo. Fotografije takođe.
 Neka majstorska ruka je sve to uradila e sad koja i ja bih voleo znati.
Odlična prezentacija vlažnosti vazduha, vlage u košnici i uticaja vlage na varou.

Sada je na nama da predlažemo načine smanjenja vlage u košnicama.

Pozdrav svima....
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Decembar 17, 2010, 06:21:16
  Хвала за похвале. Припрему презентације урадили су Свето Стевановић( фотографије и ппоинт), Лазовић Живојин (шеме), Марио Ратанчић(преводи текстова са Руског и налажење података који су нама били недоступни) и моја маленкост прикупила литературу и одржала предавање по захтеву Удужења пчелара у Ужицу.
    Надам се да ће се ова тема , и даље заједнички, разматрати у интересу пчеларства . Поздрав
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Mario Ratancic Decembar 17, 2010, 08:44:54
Kelga Gujaničiću,

mi ostali smo samo malo pomogli sa tehničke strane, ali
ideja, koncepcija, obrada gomile litrature i sve to povezivanje sa praksom
i realnim životom je isključivo na Vama.

Složili smo se da je vlaga u košnici, pored temperature, jedan od ključnih faktora koji direktno
utiču na razvoj mukoza, bakterija, virusa a pogotovo varoe.
Kontrolisanjem vlage i njenim eliminisanjem stvaraju se nepovoljni uslovi za
razvoj bolesti i život nametnika.

Mislim da ćete i Vi i ostali iskusni pčelari imati dosta o ovome da kažete.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Ivan Brndusic Januar 15, 2011, 00:38:25
Zdravo
Vidim temu kojom se i ja bavim ali samostalno , a  prvi put vidim i zelim da pohvalim timski rad.
Imam jedno pitanje.
Da li pcele regulisu vlagu u kosnici?
Brnda
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 15, 2011, 01:46:17
Verovatno je odgovor - da?

Problemi nastaju onda kada se malo društvo nađe u velikom prostoru i ne može da se izbori sa vlagom.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Mario Ratancic Januar 15, 2011, 09:47:22
Zdravo
Vidim temu kojom se i ja bavim ali samostalno , a  prvi put vidim i zelim da pohvalim timski rad.
Imam jedno pitanje.
Da li pcele regulisu vlagu u kosnici?
Brnda

Mislim da je odgovor potvrdan, a Vi ćete reći i Vaša zapažanja.

Određen nivo vlage je potreban tokom razvoja jajašaca, kao i svom drugom
živom svetu koji leže jaja. Jer bez potrebne vlažnosti neće doći do adekvatnog
razvoja potomstva.
Vlagom i isparavanjem vode tokom ljetnih visokih temperatura regulišu mikroklimu unutar košnice (hlade je)
na potrebnih +35C.
Polazim laički, ako su pčele sposobne da regulišu temperaturu unutar košnice, a pri čemu imaju
uticaj na mikroklimu, znači da sa time regulišu i vlagu.

Ivane, molim Vas da me ispravite ako grešim.

S poštovanjem od
Maria
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milic Vukic Januar 15, 2011, 12:17:51
Иване, да ли сте приметили да Жико своје пчелиње заједнице узимљава у 3 до 5 корпуса и да увек па и у време пролећног развоја држи потпуно отворене жичане подњаче? Идеја стварање оптималне микроклиме и влаге у пчелињем друштву. Моје је мишљење, које Жико зна да пчеле у оваквим условима имају више проблема да одрже пре свега повољну микроклиму у пчелињем клубету од пчела у мањем простору и са делимично или потпуно затвореном подњачом (наравно отвореним летом). Вишак влаге по мом убеђењу, које не мора бити исправно, пожељно је одвести преко порозне поклопне даске испод крова који има довољно проветравања.
Наравно све ово говорим на основу сопствених запажања без неке научне потврде.
Комнен Ђиновић је одржавање микроклиме у пчелињем дрштву повезивао са проветравањем у рудницима, Жико са појавама у слободној природи. Мени се чини да је у пчелињем клубету помало специфична ситуација, па ме занима Ваше мишљење биће свима од користи.  Срдачан поздрав
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Mario Ratancic Januar 15, 2011, 13:41:17
Nisam previše stručan, ali koliko mogu da primetim iz direktnog razgovora,
kolega Gujaničić ima dooobro "zadihtovan" krov košnice i nema nikakve ventilacije preko krova.

U takvim slučajevima, košnica se ponaša kao obrnuto postavljena čaša gde se topao vazduh završava pri vrhu
košnice. To su opšti zakoni fizike kretanja gasova. Ovo se može i potvrditi prostim eksperimentom,
dovoljno je uzeti staklenu čašu postaviti je malo više iznad zapaljene sveće, sa otvorom prema
plamenu, da "prihvati" topao vazduh. Ako čašu pomerimo od plamena i prinesemo zapaljenu
cigaretu dim se neće "uvlačiti" do dna čaše jer mu topao vazduh unutra to ne dozvoljava.

Iz literatute se navodi da je, u zimskim uslovima, temperatura sa unutrašnje strane košnice za nekoliko
stepeni veća nego izvana, a tu dolazimo do kondenzacione tačke ili tačke orošavanja, gde se
kaže da je dovoljna koncentracija od 5 grama vodene pare na zapreminu od jednog kubnog metra
pri temperaturi od 0 stepeni celzijusa. Tada se vodena para kondenzuje u vodu.
Medjutim, iz meteorologije znamo da je za stvaranje kapi kiše, pored tačke kondenzacije
potrebno i kondenzaciono jezgro koje je pozitivno naelektrisana čestica.

Zapreminu košnice je vrlo lako izračunati. Količinu slobodnog prostora u odnosu na satne osnove, takođe.
I dolazimo da, u suštini, nema previše slobodnog prostora i da su uslovi za stvaranje kondenzata
vrlo izraženi pogotovo što pčele u prcesu disanja oslobađaju vlagu.

Bilo bi dobro kada bi nam kolega Gujaničić ovde objasnio njegova iskustva.
U svakom slučaju, mislim da ćemo zajedničkim konstruktivnim razmatranjem problema
i isterati višak vlage iz košnice.

Puno pozdrava
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milic Vukic Januar 15, 2011, 15:12:43
Наравно, колега Марио, ценим Ваше знање и ту нема спорног, то су природне законитости. Моји ставови проистичу из тридесетогодишњег учења од пчела.
Трудим се да њима створим услове који им погодују, а оне ми врате кроз приносе меда.
Ја имам обичај да кажем да пчеле могу да истрпе много више глупости него што смо ми пчелари способни да смислимо. Наравно ту не искључујем ни себе.
Систем преврнуте чаше по мом скромном мишљењу је најбољи начин узимљавања пчелињих заједница. Али он у мом случају не значи затварање кошнице са свих страна осим пода водонепропустивим материјалом попут најлона, већ напротив водопропусним (упијајућим) материјалима попут, дрвета и вишеслојног новинског папира. Тако се, по мом мишљењу које можда није тачно, вишак воде из водене паре одводи из кошнице пре него што дође до презасићења и стварања росе, а исторемено нема претераног губљења топлоте.
Овде треба подвући да севпчелиња заједница односно клубе понаша као организам који греје сопствено тело (клубе) а настоји да што мање топлоте губи. Боље речено пчеле не греју кошницу већ сопствено клубе, мада је одавање топлоте у простор кошнице неминовно.
Што се тиче отворених жичаних подњача (без фиоке) у зимском периоду, ја нисам присталица из најманје три ралога:
1. Удари ветра знају да ометају и непотребно додатно расхлађују клубе
2. Птице које покушавају да покупе мртве пчеле са мреже додатно узнемиравају пчелињу заједницу, поједине пчеле се откаче од клубета и бивају изгубљене (смрзну се).
3. Колебања температуре, а пре свега мразеви више утичу на клубе, повећаава се потрошња хране да би се одржала одређена температура у клубету. Отворена подњача никако у време изимљавања јер по мом мишљењу утиче на интезитет одгоја нових пчела, зато што је теже одржати потребну температуру у пределу легла, а тад нам је битно да се однегује што више младих пчела као би пролећње паше дочекали са што јачим заједницама.
Да нема варое ја не бих ни размишљао о жичаним подњачама. ту се апсолутно слажем са Војом.
То је само моје мишљење, другачија чак и опречна уважавам нарошито ако дају резултат у бољем развоју и већем приносу.
Што се Живомира тиче, нас два смо били добре колеге на послу, а знамо се преко 30 година. Често се виђамо и делимо многе ставове о разним темама.
Поздрав, Милић Вукић
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 15, 2011, 16:29:32
Mnogo je autora pisalo knjige o pčelarstu, ali je veliki broj njih prepisivao. Mnogo se prihvata od rekla-kazala, pa se tu još i dodaje. Kao kod gluvih telefona.

Ja sam lepo ostavio mrežastu podnjaču otvorenu, ispod krova stavip 4 daletvice od 1 cm, mrežicu na zbegu otvorenu, nikakvi stiropori, nikave hartije, i društvo se u proleće razvijalo normalno kao i ostala "utopljena".

Udari vetra su rešeni ukrštanjem ramova. Vi ne slušate šta priča pronalazač koji je za to dobio i priznaje i ne čitate postove gospodina Voje Brstine. Nacrtajte i izračunajte koliko su manje prolazne površine na pojedinim nivoima.

Ako vazduh struji pored otvora na nekom telu koje je sa ostalih strana zatvoreno, zna se šta se dešava, videli ste kad se na avionu orvori neki prozor ili vrata, a on u vazduhu. Verovatno će i ta vlaga da izađe na mrežu.

Stavite dve vage, jednu ispod ušuškane, jednu ispod otvorene košnice i izmerite potrošnju hrane, pa to objavite. Vruća voda i rupa na saksiji su odavno izmišljene.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: slobodan ilic Januar 15, 2011, 18:28:39
Drage kolege ovo je jeko vazna i interesantna tema i postavljo sam par pitanja na ovu temu i nigde nisam nasao tako kvalitetnu i korektnu diskusiju i odbkasnjenja kao ovde.Zelim Vam uspeha u pronalazenju resenja na ovu temu i hvala vam na nesebicnosti i trudu da i nama manje upucenim pomognete u radu,Hvala i sretno.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Januar 15, 2011, 20:05:32
  Драги пријатељи,драго ми је да је тема запажена.Молио бих Вас да дајете конкретне примедбе на ставове
изнете у предавању.
  Сигуран сам да су лична искуства велика и разликују се због низа чињеница која утичу на искуства као врста кошнице, врста подњаче, простор у кошници , локација пчелињака , висина постоља, количина паше, величине пчелињег друштва као и поступци пчелара у току године. поздрав
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milic Vukic Januar 15, 2011, 20:20:23
Жико друже, нема се шта замерити твојој презентацији. То све стоји. Природне законитости је наука утврдила а пракса потврдила. Једино ниси рекао дали је дијаграм релативне влажности направљен на основу резултата добијених у кошници са отвореном мрежастом подњачом каква је код тебе или затвореном (пуном). Нешто ми личи а је ово друго али нисам сигуран.
Друга непознаница какав је утицај влажности у кошници ван клубета на влажност унутар клубета, нарочито у зимском периоду при ниским температурама.
Поздрав другу. Милић.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Januar 15, 2011, 20:49:44
  Вукићу пријатељу, очигледно је да је дијаграм за једно тело са затвореном подњачом. И то је урађено да би се уочила разлика у распореду влаге.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Zika Stojanovic Januar 15, 2011, 20:53:58
Oho, tema se zahuktala!
Šta ćemo, samo se za dobrim konjem prašina diže - govorilo se oduvek.

Međutim povodom ovog citata, morao bih nešto reći:
...Ako vazduh struji pored otvora na nekom telu koje je sa ostalih strana zatvoreno, zna se šta se dešava, videli ste kad se na avionu orvori neki prozor ili vrata, a on u vazduhu. Verovatno će i ta vlaga da izađe na mrežu...

Mislim da je ova komparacija gotovo neuporediva.
Slika strujnica oko ribolikog oblika aviona pri ogromnim brzinama od oko npr. 600 km/h je neuporediva sa vazdušnim strujnicama naših vetrova oko košnica na zemlji.
Davno sam učio mehaniku fluida i uticaj vetrova na građevinske objekte.
Međutim još dosta toga mi je u glavi.
Sve je u funkciji brzine i smera vetrova, visine i oblika objekta.
U konkretnom slučaju ako sada recimo vetar duva sa severa (upravno u zadnju stranu košnice),
onda će na eventualne otvore s te strane košnice vazdušnice strujnice direktno napadati unutrašnji prostor košnice. Napred, gde je leeto košnice biće zona podpritiska, tj. isisavanja i iz
eventualnih otvora(pa i leeta) na toj strani pa će iz njih vazduh izlaziti.
Međutim oko ćoškova košnica je situacija malo komplikovanija i vrlo često dolazi do raznih vrtložnih strujanja. Da je košnica bez ta 4 roglja na krovu kao npr. kod vrškare, onda ovog vrtložnog strujanja ne bi bilo.
Ako zanemarimo za momenat temperaturu u košnici, pri ovakvom severnom vetru gro "uletelog" vazduha
izašao bi na mrežastu podnjaču, pa na leeto i manji deo na eventualne prisutne otvore.

Slično, tj. analogno se može izvesti zaključak i za ostale smerove vetrova u zimskom periodu.

Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Ivan Brndusic Januar 16, 2011, 01:10:44
Bas lepo ste se izjasnili i zneli vasa razmisljanja sto me navodi da postavljam jos pitanja.
Pitao sam samo zato sto ja imam temu za predavanja o ,,Ventilaciji regulaciji temperature ,vlage i CO2 u kosnici" pa vidim kolega je vec odrzao predavanje.
Ono sto vam mogu reci i dokazati i odbraniti je da prirodne zakone morate zaboraviti kada su pcele u pitanju.
Dve tri godine sam merio temperaturu i vlagu u toku cele godine i primetio sam da pcele ne regulisu vlagu kao sto regulisu temperaturu, ali sam mislio da nesto gresim.
Medjutim lutajuci po internetu pronasao sam naucni stav i potvrdu raznih instituta kao injihovih naucnika koji tvrde da do danasnjeg dana niko nije dokazao da li pcele vrse regulaciju vlage .
Ja vas molim da ovaj moj odgovor ne shvatite kao nesto sto ja zelim da kontriram bilo kome , ja samo zelim da saznam ono sto neznam , a bas smo lepo krenuli i molim da ovako i nastavimo.
U cilju diskusije molim vas da uzmete u obzir sta je to mikro a sta je makro klima , sta je ventilacija i koliko vrste ventilacija postoje bez ventilatora.
u Kosnici da li je omoguceno pcelama da u prisustvu mikro klime one vrse regulaciju , ili smo im nasom makro klimom napravili ventilaciju.
Prica o obrnutoj casi je vrskara , moderne kosnice koje nemaju podnjacu su isto sto i vrskare , ali ne zaboravite da mi ne ocekujemo prinos iz nasih kosnica kao iz vrskara.
I n akraju vidim koriscenu literaturu , pitanje za sve , dali je neko od vas merio bilo sta u kosnici pa onda potvrdio to sto misli.
Opet moram da naglasim da nije provokativno jer sam posle predavanja Mirka Viluca o istoj temi o kojoj raspravljamo postavio isto pitanje , to sto predaje i pise o ventilaciji dali je nesto od toga merio ili je samo teorija ili tudja merenja , lepo je odgovorio da nista nije merio no je to samo teorija, ja sam ipak prakticar pa se mozda necemo sloziiti u mnogim prilikama  svestan da praksa je nista bez teorije , ali ipak praksa mora da potvrdi teoriju.
Pozdrav i ocekujem jos preciznije odgovore
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milic Vukic Januar 16, 2011, 02:06:12

U cilju diskusije molim vas da uzmete u obzir sta je to mikro a sta je makro klima , sta je ventilacija i koliko vrste ventilacija postoje bez ventilatora.
u Kosnici da li je omoguceno pcelama da u prisustvu mikro klime one vrse regulaciju , ili smo im nasom makro klimom napravili ventilaciju.

Ivane, iskreno ja se nisam bavio meranjima niti pretendujem da su moji zaključci potvrđeni definitivni i dokazima potkrepljeni. Zato cenim i Vaš rad i Vaše mišljenje. Moji zaključci su ako smem da kažem iskustveni i zdravorazumski što ne znači i da su tačni.
Kad sam pitao da li pčelama odgovara mreža i na podu i na poklopnoj dasci , upravo sam mislio da li im odgovara izloženost dejstvu makroklime. Ili im treba stvoriti uslove da regulišu mikroklimu u košnici. Putokaz mi je bilo stanište koji pčele same odaberu u prirodi.
Ako grešim spreman sam da korigujem svoje dosadašnje uverenje.
Neko reče da pčelar zna da bude najveći neprijatelj pčela. i to je izgleda prilično česta pojava. Naravno ne mislim ni na koga personalno.
 Pozdrav Milić Vukić
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Mario Ratancic Januar 16, 2011, 02:41:47
Bas lepo ste se izjasnili i zneli vasa razmisljanja sto me navodi da postavljam jos pitanja.
Pitao sam samo zato sto ja imam temu za predavanja o ,,Ventilaciji regulaciji temperature ,vlage i CO2 u kosnici" pa vidim kolega je vec odrzao predavanje.
Ono sto vam mogu reci i dokazati i odbraniti je da prirodne zakone morate zaboraviti kada su pcele u pitanju.
Dve tri godine sam merio temperaturu i vlagu u toku cele godine i primetio sam da pcele ne regulisu vlagu kao sto regulisu temperaturu, ali sam mislio da nesto gresim.
Medjutim lutajuci po internetu pronasao sam naucni stav i potvrdu raznih instituta kao injihovih naucnika koji tvrde da do danasnjeg dana niko nije dokazao da li pcele vrse regulaciju vlage .
Ja vas molim da ovaj moj odgovor ne shvatite kao nesto sto ja zelim da kontriram bilo kome , ja samo zelim da saznam ono sto neznam , a bas smo lepo krenuli i molim da ovako i nastavimo.
U cilju diskusije molim vas da uzmete u obzir sta je to mikro a sta je makro klima , sta je ventilacija i koliko vrste ventilacija postoje bez ventilatora.
u Kosnici da li je omoguceno pcelama da u prisustvu mikro klime one vrse regulaciju , ili smo im nasom makro klimom napravili ventilaciju.
Prica o obrnutoj casi je vrskara , moderne kosnice koje nemaju podnjacu su isto sto i vrskare , ali ne zaboravite da mi ne ocekujemo prinos iz nasih kosnica kao iz vrskara.
I n akraju vidim koriscenu literaturu , pitanje za sve , dali je neko od vas merio bilo sta u kosnici pa onda potvrdio to sto misli.
Opet moram da naglasim da nije provokativno jer sam posle predavanja Mirka Viluca o istoj temi o kojoj raspravljamo postavio isto pitanje , to sto predaje i pise o ventilaciji dali je nesto od toga merio ili je samo teorija ili tudja merenja , lepo je odgovorio da nista nije merio no je to samo teorija, ja sam ipak prakticar pa se mozda necemo sloziiti u mnogim prilikama  svestan da praksa je nista bez teorije , ali ipak praksa mora da potvrdi teoriju.
Pozdrav i ocekujem jos preciznije odgovore

Slažem se sa Vama da su praktična iskustva neprocenjiva i oduvek je bilo da praksa mora da potvrdi teoriju.
Da li postoji mogućnost da Vaše predavanje postavimo ovde na forumu?
Mislim da bi svima nama koristilo, naravno ako to nije pod autorskim pravima zaštićeno javne prezentacije
ovog tipa.
Ivane, meni bi jako interesantno bilo da nam kažete kako su bili postavljeni senzori-sonde u košnici, koliko ih je bilo,
koje sonde ste koristili i od kojeg proizvođača. Molim Vas da me ne razumete pogrešno, prosto pokušavam da
sklopim ceo sistem u glavi i da razumem na kojem principu ste postavili praćenje.
Planiram u neko dogledno vreme da nešto slično uradim i za sebe pa su ovakva iskustva više nego dragocena.

Ono što sam do sada pričitao i pratio u stručnoj literaturi, pčele su vrlo senzitivna bića i mnogo prilagođenija
prirodnim uticajima nego čovek. Čula vida, okusa, mirisa, magnetne orijentacije, i tako dalje su mnogo senzitivnija
nego kod nas, a svi mi znamo da pčele "osete" kakva će biti zima i bolje je predskazuju od bilo kojeg
meteorološkog sistema i sile naučnika koji rade na tome.
Moje razmišljanje, što uopšte ne mora biti tačno, da pčele mogu posredno regulisati vlagu u košnici.
Direktno kontrolisanje temperature nam je poznato, princip i način kako to one rade.
Kako su pčele izuzetno racionalno organizovane kao socijalni insekti, mišljenja sam da se one prema
svemu odnose sa tog stanovišta. Možda je malo grubo, ali bih upotrebio reč apsolutno proračunato.
Primarni cilj je opstanak zajednice koji se prilagođava količini raspoložive hrane u staništu ili
energetskim resursima sa izrazitim racionalisanjem. Svako povećanje temperature, koja direktno utiče
na vlagu u staništu, je direktan udar na veličinu rapoloživih resursa.
Ono što hoću da kažem je da ako su pčele u klubetu onda je cilj društva izvođenje mladog legla i nove
generacije za opstanak zajednice po bilo koju cenu u proleće. One ne prepoznaju da je tu i pčelar koji
može pravovremeno da interveniše sa dodatnom prihranom. Mislim da prosto reaguju na ono što im je
na raspolaganju i u odnosu na to ekonomišu sa resursima. Analogija je kao i kod mrava.
Zašto bi one rasipale resurse kada mogu da prežive i sa povišenom vlagom?
Ovde se postavlja pitanje paralele sa prirodnim uslovima i nametnutim uslovima za preživljavanjem.
Cilj svakog pčelara je dobiti maksimalno moguću količinu meda a da sačuva društva za sledeći ciklus.
Cilj pčela je produženje vrste i razvoj kolonije po bilo koju cenu.

U literaturi se to naziva savremeno pčelarenje,
što uopšte i ne mora da bude istina u odnosu na prirodne, genetski upisane, zakone.

Puno pozdrava od
Maria


Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Januar 25, 2011, 17:21:09
   Како су ових дана температуре испод нуле ево простог примера како да проверите ефекат отворене подњаче.
   Птребно је да изађете ван куће, где је сада хладно, са јакном дужих рукава и без рукавица. Када осетите хладноћу , увуците руке у рукаве и више вам неће бити хладно рукама. Напомињем да јакна треба да буде затворена до грла да топлота не бежи по вертикали.Да буде затворена ко руска кошуља рубашка.
     Што се тиче потребне влаге у кошници погледајте саће на отвореном , и тамо има легла.Поздрав
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milic Vukic Januar 25, 2011, 17:54:19
Živomire druže stari. Jasno je da je rukama toplije u rukavu nego van rukava. Pravo pitanje je da li bi bilo još toplije da ruku sa rukaviciom uvučemo u rukav. Čini mi se da bi tako mogli da izdržimo duže na žešćem mrazu a da nam ruke ne ozebu.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: stevanovic sveto Januar 25, 2011, 18:03:05
Koliko sam ja razumeo, Žile je rekao da i na veoma niskim temperaturama, u nedostatku rukavica, dovoljno je da zavučemo ruke u duge rukave i to će biti sasvim dovoljno da se ne smrznu. Ako bi to uradili sa rukavicama onda bi nam bilo pretoplo. Tako je isto i sa košnicom koja ima otvorenu mrežastu podnjaču (ispod mreže nema ništa), pod uslovom da je zazimljena na dva, a još bolje na tri i više nastavaka. Što je rukav ili kaput (košnica) viša to je bolje. Pčele u konkretnom slučaju potroše nešto više hrane (neki tvrde i do 30%, što ipak zavisi od visine košnice), ali nemaju problem sa vlagom i hladnoćom, a samim tim su i zdravije. Još jedan bitan detalj. Uvek je bolje da vam košnice budu van područja sa maglom. Žile uopšte nema tih problema, sem što se ponekad nađe u oblacima (živi u oblacima...). Pozdrav.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Januar 25, 2011, 18:11:53
    Свето добро си објаснио, али ти као пилот знаш да они који су изнад облака боље виде него они на брду.
    Мало шале али горе наведене тврдње су врло озбиљне и Свето је то објаснио у складу са досадашњим провереним научним доказима и праксом.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: stevanovic sveto Januar 25, 2011, 18:30:30
Moram opet ponoviti. U košnici je neka vrsta inverzije. Sa ovim slikama će vam biti jasnije. Tako je i u rukavu i u dugačkom kaputu. Pozdrav.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Vladimir_Božičković Januar 25, 2011, 18:54:16
Dali netko ima ovu knjigu?

PČELARSTVO,1985(J.Belčić,J.Katalinić,D.Loc,
S.Lončarević,L.Peradin,Đ.Sulimanović,F.Šimić i I.Tomašec)

Čitao sam tu knjigu i više ju nemogu naći da citiram jedan odlomak u vezi vlage u košnici i potrošnji vode u zimskim mjesecima. Mislim da je neki njemački pčelar potpuno onemogučio svojim pčelama izlazak van iz košnice tokom zime i da im je namontirao pojilice za vodu i mjerio potrošnju vode. On je došao do zaključka da je voda tokom zime potrebna pčelama, a kada su niske temperature i kad neizlaze iz košnice da koriste vodu koja se kondenzirala u košnici.

Meni se nameće pitanje dali je dobro za pčele da budu tijekom zime u košnici koja je bez vlage.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: stevanovic sveto Januar 25, 2011, 19:11:50
Niko ovde nije rekao da je košnica u toku zime bez vlage, to je memoguće postići. Zima je godišnje doba povećane vlažnosti, pa samim tim i u košnicama je ima. Ali ako mi u toku zime zatvorimo košnicu i ostavimo joj mali otvor (leto), a pčele u toku zime retko imaju prilike da izlaze iz košnice (mislim na pravu zimu), a u međuvremenu pojedu oko 1 kg hrane za jedan mesec (prosek u toku zimskih meseci), u košnici se stvori mnogo vlage (molim Žileta da iznese i te podatke), a morate priznati da ona ne može sva da izađe kroz malo leto pa se u košnici stvara kondenzat, bočni ramovi se često ubuđaju, unutrašnji zidovi su mokri, a pčele ne mogu sve to da izregulišu, pa žive jedno vreme u nezdravim uslovima koji su pogodni za razvoj bolesti (nosema). Pčelari se protiv toga bore povećanjem zapremine košnice, pa ni to nekad nije dovoljno, neki , kao Žile imaju otvorenu podnjaču što se kod njega pokazalo kao jako dobro u što sam se i sam uverio. Kod njega nema buđavih ramova, košnica nije mokrih zidova, nema puno uginulih pčela, nema problema sa bolestima i varoom, samo što ima malo povećanu potrošnju hrane. Opet ću da ponovim da košnica ne može nikad da bude bez vlage, samo što neke imaju dovoljno, a neke previše. Pozdrav.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Januar 25, 2011, 20:06:09
   У својим метаболичким активностима , пчелиње друштво производи од 40 до 80 грама воде, дневно. Количина ,произведене воде, најмања је у зимском периоду а највећа приликом одгајања легла и у медобрању.
    Детаље о метаболичкој производњи воде, изнео је Марио ,али не змам  где, и он ће то радо поновити и овде ако има интересовања за детаље метаболизма и производње воде у медобрању.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 25, 2011, 21:23:49
Da bi se izbegla buđavost ramova, jedan ili dva medišna nastavka kod F i jedan ili dva medišna polunastavka kod LR, držim na podnjači, ispod plodišta i u njima izvadinm po jedan ram sa obe strane. Iznad plodišta je nastavak sa hranom - kod F i LR, a kod DB - zna se.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milic Vukic Januar 25, 2011, 23:42:15
Ne bih se baš lako usudio da fizičke pojave u slobodnoj prirodi poistovećujem sa pojavama u košnici i pčelinjem klubetu.
Jedno je sigurno, kod otvorene žičane podnjaće mnogo lakše se vrši imena vazduha u košnici, pa samim tim i vodenom parom prezasićenog vazduha odnosno vlage.
Druga za mene nesporna činjenica je da veća hladnoća na površini klubeta izaziva povećanje potrebe za stvaranjem toplotne energije u samom klubetu, kako bi pčelinje društvo održalo potrebnu temperaturu u klubetu. To neminovno dovodi do povećanja potrošnje meda kao energetske hrane, a samim tim do povećanja otpuštanja viška vodene pare.
Verovatno u dodiru toplog vazduha iz klubeta i hladne okoline ima i drugih pojava.
Činjenica je da ozbiljniji problemi sa pojavom vlage u košnici nastaju u periodu pojave ozbiljnije količine legla a spoljašnje temperature padnu, odnosno naiđe period zahlađenja. Razlog velika razlika u temperaturama (u predelu legla +35,5C a na zidu košnice neki minus). Tada zna da lije niz zid košnice. (kao na unutrašnjoj strani stakala u autu).
Ja samo znam da jedan broj pčelar u Užicu uvodi grejanje u košnice u drži ih uključene cele zime.
dok drugi drži širom otvorene podnjače tokom cele godine pa i zimi.
Ko je u pravu ja neznam. Mada moram da dodam da neznam ni jednog pčelara koji preko cele godine drži otvorenu podnjaću a da ostvaruje vrhunske rezultate u prinosima meda, Medju onima koji uvode grejanje takvih ima.
Ja se ipak držim neke sredine. Pozdrav.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Januar 26, 2011, 21:38:47
  Ја се извињавам, али би у овој теми поставио питање зашто су ћелије легла трутова и радилица под углом а ћелија матичњака је вертикална и отворена одоздо ?
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 26, 2011, 22:44:17
Zbog veličine matičnjaka, nema mesta da ide u istom pravcu kao i ćelija radilice ili truta.

Otvara se odozdo jer je to isti princip otvaranja kao i kod radilice i truta. Ne otvara se tamo gde je dno, već gde je poklopac.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Ivan Brndusic Januar 30, 2011, 00:58:57
Ostao sam duzan i evo odgovora
1986 kupujem  Valvo senzor 232269190001
Kasnije Nemci proizvode SHS A-5  jeste jeftin ali i ne valja 
Kasnije opet od Nemaca kupujem KFS 140
ali trajno resenje mi je senzor
Honeywell HIH 3610
Znam a i vase pisanje ovde govori da vi ne pcelarite kao ja i moj nacin pcelarenja se totalno razlikuje od svih vas pa i raspored sezora kod mene nista nebi doprineo u odnosu na klasicno pa i sada moderno sa mrezom umesto podnjace.
Vidim da kao i Mirko Vilus baratate sa teorijom i naukom , ali to u kosnici ne vlada, zao mi je sto sam to morao napisati , ali je tako i bice sve dok jos neko ne zavrne rukave i otvori novcanik i ne pocne da meri , pa onda dijagrami koji ce sve reci umesto nas.
Kolega Mario to su ti senzori a ostalo je kao i sve ostalo.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: stevanovic sveto Januar 30, 2011, 01:10:02
Kolega Ivane, ovde na forumu nema naučnika, ili ja ne znam za njih. Sve što znamo pročitali smo iz postojećih knjiga ili čuli od iskusnih pčelara. Koliko vidim ti se ozbiljnije baviš proučavanjem života pčela, što mi je posebno drago. Samo se nadam da ćeš svoje radove i zapažanja staviti u neku svoju buduću knjigu. Jedva čekam da se takva pojavi, odmah ću da je kupim i da je čitam. Pozdrav iz Užica.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Ivan Brndusic Januar 30, 2011, 10:17:28
DA stari kolega Sveto
nisam ni ja mislio da ima naucnika taman posla, nego se barata naucnim stavovima , koji jesu takvi  da ne misli neko da ja znam nesto drugo, ali to drugo sto sam ja zahvaljujuci elektronici video , ne otkrio je sasvim nesto sto tek treba da se primeni .
Citam i ovde kao i svuda kolega kaze neke bolesti , koje su to bolesti ali dalje kaze (nozema) koja nozema jer nozeme apis definitivno nema vise kod nasih pcela , sada je prisutna nozema cerana, a nozema cerana na nastaje zbog viska vlage u kosnici .
Tako opet kazu zbog starog saca nastaju neke bolesti , a ja opet pitam koje , a pitam zato sto neznam koje jer ja nikada ne pisem nesto nemam dokaz o tome a zelim da znam jer ja nisam zamenio sace vec 20 god. i ako ima neka ? bolest ja nebih vise imao pcele.
Tu mi se mnoge kockice ne uklapaju .
A knjiga bi sigurno bila ali kada bi mi neko oduzeo lap top obe kamere foto aparat i svu elektroniku sa kojom se igram , pa onda da mi zabrani koriscenje interneta , i eto  knjiga bi bila zavrsena, jer je vec 1995 g, zapoceta.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: stevanovic sveto Januar 30, 2011, 10:30:30
S nestrpljenjem čekam tvoju knjigu. A što se nozeme tiče, nisam siguran da noseme apis nema. Ona živi sa pčelama oko 60 miliona godina. Spore Noseme apis na mrtvim pčelama na 4oC i na 90 do 100% relativne vlažnosti zadržavaju svoju svoju infektivnost najmanje 81 dan, dok u vodi ili osušene ostaju infektinve i posle 93 dana (dr Zoran Stanimirović). Da nije tako onda nozema nebi dolazila do izražaja u dobu godine kada je najveća vlažnost. Ako je verovati dr Zoranu Stanimiroviću nosema cerana nije nikakva novost, uvek je bila u pčlelinjim društvima i samo je zauzela mesto noseme apis jer su pčelari nemilosrdno trovali ovu drugu lekovima (fumagilin) ne znajući da su stvorili povoljnu klimu za nosemu ceranu, koja je došla na upražnjeno mesto, a na koju ne deluju lekovi. Mene zanima ako neko nije koristio lekove (hemiju) u lečenju nozeme da li još uvek ima problema sa nosemom apis? Ako nije tajna, zanima me kako se ti boriš protiv cerane ili to rade same pčele? Pozdrav.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Ivan Brndusic Januar 30, 2011, 13:19:04
Sveto molim te dobro analiziraj sta sam napisao tkodje molim i ostale jer je jako bitno da mi se ukaze sta ja gresim i zbog mene a i zbog vas koji citate i koji ce citati.
Kada sam se prvi put odvojio od brata koji je stariji od mene 10 god. a oca nemam od sestog razreda osnovne skole, on mi je dao jednu kesicu fumagilina koju i dan danas cuvam i slikacu je cisto zbog istorije , koju  nisam upotrebio jer nisam imao potrebe za tim.
Moje pcele nikada nisu imale proliv a kamoli apis nozemu.
Pcele ne lecim sace ne menjam vec 20 god , druga je tema sto mi to mnogi ili vecina ne veruje ali je tako i ja znam sta je sta u odnosuu na ostale pcelare i nemam sumnju koja bi me odvela na pogresan zakljucak .
ja stalno spominjem 1999 i 2001 god . koje ce jednog dana biti mladim pcelarima Srbije  dika pred ostalim pcelarima i naucnicima Sveta da su i oni imali jednog pcelara koji je jos te 1999 godine primetio da je stigla neka nova bolest a da je svoju efukasnost postigla posle ri godine kada ja 2001 i pisem i opisujem 1 000 % tu novu bolest kojoj neznam ime kao i ostali pcelari Sveta , cak sam nesvesno opisao da je posle tri godine doslo do ekspanzije sto je danasnji zakljucak.
Procitaj Sveto clanak u br. 10 od 2001 g na str. 463 pa ces videti da sam opisao nozemu ceranu, a zavrsavam clanak sa opaskom da ,,nauka treba da kaze kako se ta nova bolest zove"  ja neznam sta jos treba tu da se doda ili oduzme sve je receno.
Znaci meni koji ne tretiram pcele a za ceranu niko do danas nije reko jer je nemoguce da ju je prenela varoa kao sto kazu  za neke viruse ali opet neznaju koje , znaci opet prazna prica,
Posle 2001 u celom Svetu pa i u Srbiji nestaje jedna vrsta matica koja nije bila otporna na Ceranu a posle je opstala samo ta vrsta matica koja je otporna i ona zivi i radi i razvili smo nova pcelinja drustva koja podnose Ceranu i danas nema pcelinje zajednice koja nema Ceranu, neka vise naka manje zavisi u kom je stadijumu.
Sada ja moram da skratim pricu zbog vremena koje nemam i da ti odgovorim o lekovima i lecenju, koju to bolest imaju pcele  a da smo je mi kao pcelari izlecili , ATL, krecno leglo, nozemu apis, nozemu ceranu , varoa nije bolest i pcele nisu bolesne od vroe pa ih mi lecimo od varoe , mi trujemo parazita na pcelama , ali i to je vidi se neuspesno , jer one bolesti koje ja napisa osim varoe nisu izlecene kod pcela , a koliko ja znam virusi su virusi a da je moguce leciti pcele od varoe to bi valjda ucinio baremneko u Svetu ne oni lece i lece pcele ono ispada da lece varou jer varoe sve vise i vise?
Znam da sam mnogo toga preskocio vidim i sam kada sma procitao sta sam napisao , ali nemoze se to tek tako na bilo kom forumu ili pc. grupi objasniti , mislim da to nebi moglo ni u jednom dvocasovnom predavanju moglo biti jasno . posmatranje od 1999 do 2011 je dug period koji bi mogao bit preprican za dva sata, jer su u pitanju 12god. prisustva nozeme Cerane kod mojih pcela a kod mnogih je nema ni dan danas, mnogi je cujem lece , ja im se divim , ja nisam za takav vid pcelarenja ja volim prirodnu selekciju.
Pozdrav svima
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milic Vukic Januar 30, 2011, 13:46:02
     Sveto, na pitanje da li još uvek ima nozeme apis, ili je njeno mesto zauzela nozema cerana, odgovor bi mogao biti u rezultatima koje je zabeležio Specijalistički veterinarski institut u Kraljevu. Od kada su nabavili instrumente koji prilikom pregleda mogu da razlikuju nozemu ceranu od nozeme apis, ni jedan uzorak koji su pregledali nije bio nozema apis već sve cerana. Od kada je takvo stanje i da li upošte više ima nozeme apis u našim košnicama veliko je pitanje.

    Ovo samo dokazuje da je Brnda mnogo pre naučnih potvrda ispravno razmišljao i zaključivao. Pa ga vredi i saslušati i poslušati.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Januar 30, 2011, 17:49:40
  Не бих да коментаришем о врстама ноземе , сем ако их не доводите у везу са појавом влаге у кошници . Мени је познато да појава свих вируса и бактерија  као и гљивица захтева влагу и позитивно наелектрисање. Уколико то не повезујете са овом појавом идемо да пишемо, о ноземи, у теми о болестима пчела да не би читаоци лутали .Поздрав.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Ivan Brndusic Januar 31, 2011, 00:34:19
Kolega Zivomire
Molim te objasni mi malo ili vise o tom pozitivnom nelekrtisanju i negativnom naelektrisanju , u kosnici jer bih zeleo da to i izmerim .
Unapred hvala
Ivan
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milan Gačević Jul 16, 2011, 12:20:32
Пошто се налазим на надморској висини од 1260 метара, интересује ме да ли је боља пуна подњача или антиварозна када је у питању влага. Поздрав...
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: momamilosevic Jul 16, 2011, 23:11:46
  Po mom ličnom mišljenju,uvek sam za punu podnjaču.Moj pčelinjak je na nadmorskoj visini od oko 110 metara i kontrolni beli papir koji se nalazi na lesonitu koji se izvlači je uvek vlažan.Protivnik sam duboke podnjače jer smatram da je to izvor zaraze,leglo voštanog moljca,mrava koji se vrlo rado naseljavaju u nju itd.Treba imati par dubokih podnjača radi kontrole opale varoe pri treturanju,a posle tretiranja zameniti ih sa plitkom podnjačom.Pružite pčelama najpribližnije ono što imaju u prirodnom staništu milionima godina.Da još sam se setio po meni najveće gluposti, otvaranje dojne fioke prilikom zimovanja.Ajmo svi da kod svojih kuća skinemo sva vrata kad krene sezona grejanja ili od novembra do marta i biće nam KO PREŽIVI NEK PIŠE NA FORUMU.
Pozdrav svima.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Jul 19, 2011, 06:44:47
  Поштовани пријтељи пчелари, молио бих вас да пре дискусије о глупостима и паметним потезима у пчеларству проверимо своје знање из области о којима дајемо оцене.
   Да одговорим Милану да се мој пчелињак налази на надморској висини од 900 метара и да никада не затварам подњачу. Цитираћу мог покојног професора Милана Поповића, умро је са 95 година иначе био је дугогодишњи председник пчеларског удружења у Ужицу, он каже да се ниједна жена у сукњи никад није прехладила нити заразила . Поздрав
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: momamilosevic Jul 19, 2011, 21:23:28
A šta reći o ženama koje nose šalvare.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Lazovic Zivojin Oktobar 03, 2011, 20:09:04
Tema nam je malo zastala (ne mislim na autorsko predavanje, već na samu problematiku), pa bi bilo zgodno da je malo nastavimo.
Naime, "kopajući"  po ruskoj pčelarskoj literaturi, (zbog hendikepa prema drugim str. jezicima-ne znam ih), pronašao sam interesantne podatke:

Praćenjem dužine životnog veka odraslih pčela u uslovima različite vlažnosti, A. Woodrow (1935) utvrdio je da pri vlažnosti vazduha 25,5% pčele su živele 35,2 dana, 50,9% - 30,9, 73,5% - 24,5 i 93,5% - 8,4 dana. Smanjenje očekivanog životnog veka pčele, autor objašnjava akumulacijom vode u svom organizmu, a koju nije u stanju da odstrani. Gluškov (1946) utvrđuje da je na relativnoj vlažnosti vazduha od 65-70% kod pčela povećan metabolizam ugljenih hidrata, što dovodi do degradacije procesa varenja i smrti. Ovi podaci su u skladu sa podacima V.I. Polteva (1934) i V.A. Nestervodskog (1948).

Zanimljiv je rad G.F. Taranova (1961), koji je znao da šačica pčela u mikronukleusu funkcioniše na račun ishrane šećernim sirupom.  On je utvrdio da na isparavanje vode pri ishrani pčela sa 50% šećernim sirupom, svaka pčela na dan gubi 0,075 g vode, što predstavlja 70% njene telesne težine.

Proučavanjem hidrotropizma* pčela, Verron (1955) je utvrdio da se one kreću u grupama manjim od 100 jedinki do željene vlažnosti. Grupe brojčano veće od 100 jedinki same regulišu vlažnost gnezda. Međutim, eksperimenti sprovedeni na pčelama bez matice, negiraju "efekat grupe. "

*tropizam (gr. obrt),  biološki: nastrojenost biljaka i životinja vezanih za mesto da na izvesne spoljne nadražaje odgovaraju pokretima. Te nadražaje izazivaju teža (geotropizam), vazduh (heliotropizma), toplota (termotropizam); svetlost (fototropizam), hemijske materije (hemotropizam), voda (hidrotropizam), dodir (tigmotropizam), elektricitet (galvanotropizam).
http://www.vokabular.org/?lang=sr&search=tropizam&Submit=%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B8
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Oktobar 04, 2011, 07:10:12
  Поздрав Лазо и хвала за ове податке, ваљда ће сада макар мало пчелари да укључе сиве ћелије а искључе ,,бановање,,. Мало шале није на одмет.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: zivomir gujanicic Oktobar 29, 2011, 20:24:09
     Сматрам да податке које је изнео Лазо треба озбиљљније да повежемо са праксом . Зато мислим да оволико дуго ћутање на овој теми није добро. Ако има нејасноћа, обећавам да ћемо ми који смо учествовали у обради предавања, дати све од себе да их појаснимо колико смо у могућности.
     Поздрав
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Milic Vukic Oktobar 29, 2011, 21:03:27
Evo Žiko da i ja , kao laik, nešto napišem na ovu tematiku.
Citat
Grupe brojčano veće od 100 jedinki same regulišu vlažnost gnezda. Međutim, eksperimenti sprovedeni na pčelama bez matice, negiraju "efekat grupe. "
Potpuno se slažem sa ovom konstatacijom. Ona objašnjava mnogo toga, a naročito kako pčele opstaju u uslovima relativno visoke vlažnosti u miktoklimatskim uslovima u kojima je smešten pčelinjak pa samim tim i u košnici jer se preko otvorenog leta vlažnost i u slobodnom prostoru unutar košnice (van klubeta) izjednačava sa spoljašnjom odnosno u najmanju ruku teži da se izjednači. Pošto je u atmosferi gde se nalaze košnice vlažnost vrlo promenjljiva a pčelama odgovara stabilna relativno niska vlažnost, izreečeni naaučni stav koji je eksperimentima utvrđen objšnjava ključnu stvar da pčelinje društvo  samo reguliše vlažnost u predelu pčelinjeg gnezda, što znači da je dovodi na optimalan nivo. Moja dugogodišnja praksa korespondira sa ovim stavom nauke.
Od mene toliko, pozdrav.

Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Martin Miljkovic Februar 01, 2014, 12:35:56
Pozdrav,
imao sam prosle godine poprilicnih problema sa vlagom u kosnici.
Pobudjalo mi je 25-30% ramova koje sam pretopio na prolece.
Ove godine sam povadio deo ramova, kosnice su mi izdignute 2 bloka.


Promenio sam juce novine koje su bile vlazne, ne previse vlazne ali vlazne. Imao sam 2 kosnice u kojima je papir bio suv.


Napravio sam cirkulaciju vazduha tamo gde je dosad nije bilo, na 70% kosnica. Koliki otvori na poklopnoj dasci treba da budu da bih sprecio budjanje?
U kakvoj su vezi cirkulacija vazduha kroz leto -> poklopna daska sa vlaznoscu novina ?

Mene interesuje prakticno, koliko Vi ostavljate i da li ostavljate otvor za hranilicu zatvoren ili ne? Da li stavljate pogacu ispod otvora za hranilicu ili pored? Gde Vam je otvor za hranilicu, na sredili poklopne daske ili 2-3 cm od njenog kraja?
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: stevanovic sveto Februar 05, 2014, 18:39:20
Martin: Mene interesuje prakticno, koliko Vi ostavljate i da li ostavljate otvor za hranilicu zatvoren ili ne? Da li stavljate pogacu ispod otvora za hranilicu ili pored? Gde Vam je otvor za hranilicu, na sredili poklopne daske ili 2-3 cm od njenog kraja?

Kod mene je hranilica za LR, Farar, DB10, RV i EV kao na prvoj slici. Otvor za ulazak pčela u hranilicu je na 2cm od prednjeg kraja (debljina daske), a izbušio sam i rupe na ulazu u posudu koje služe za ulazak pčela kad u posudu stavim pogaču.
Kod Dvomatičnih DB12 (druga slika) ulaz u hranilicu je možda 4 do 5 cm od prednjeg kraja poklopne daske (lesonit).

Ulazi u hranilice su uvek otvoreni. Pogaču, kad dodajem ispod hranilice stavljam prema kraju nastavka (nazad). Napominjem da ispod poklopne daske ili tela hranilice uvek imam plastičnu foliju, tako da je gubitak toplote na gore minimalan. Vadim iz nastavka jedan ram sa severne strane (negde u oktobru), a podnjače mi nikad nisu potpuno zatvorene ( Živomiru su potpuno otvorene, ne stavlja nikakvu fioku).
Ram koji vadim je neki stariji kojem isečem saće i pretopim u topioniku. Pozdrav.
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: Martin Miljkovic Februar 16, 2014, 00:15:58
Hvala na odgovoru :)
koliko pcele jedu manje/vise te pogace postavljene u hranilicu u odnosu na one na satonosama?
Naslov: Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
Poruka od: stevanovic sveto Februar 16, 2014, 11:21:46
Hvala na odgovoru :)
koliko pcele jedu manje/vise te pogace postavljene u hranilicu u odnosu na one na satonosama?

To zavisi od doba godine i vanjske temperature. Ako je hladno da pčele ne mogu da izleću iz košnica onda na pogačama u hranilici nema ni jedne, a ako je vani toplo i pčele mogu masovno da izleću iz košnica, tada je hranilica puna pčela i veoma brzo pojedu i prenesu pogaču. Pozdrav.