Autor Tema: Digitalni pčelar  (Pročitano 31650 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #30 poslato: Februar 28, 2014, 23:45:43 »
Znam da već je bilo pokušaja praćenja različitih zvukova u košnici, i da je za I-phone razvijena aplikacija koja upozorava pčelara da je društvo ušlo u rojevi nagon. E sad, pošto je izašlo za android možda se poigramo malo...Jedina je nevolja što pčele baš ne vole mobilne telefone...

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
"Slušanje" pčela i razumevanje "jezika" kojim govore
« Odgovor #31 poslato: Mart 01, 2014, 11:02:50 »
Pretpostavljam, Borise, da misliš na Ajfon (iPhone ili bilo koji iOS uređaj) i na
vest: http://download.cnet.com/Swarmy-Measure-Sound-Levels-in-your-Beehives/3000-2094_4-75917991.html
Začetnik ideje: http://www.instructables.com/id/iphone-apidictor-for-acoustal-beehive-swarm-detect/ i kako je došlo do razvoja programa
Programer: http://jmoore.me/projects/swarmy/ i kako ga koristiti

Za razliku od SWARMija program za Android je opšte namene i nema specifična filtriranja ili prepoznavanja iz tonskog spektra ali je još uvek upotrebljiv  :)

Juče sam počeo da prevodim knjigu Reks Bojsa o radu Edi Vudsa na Apidiktoru i prepoznavanju zvučnog spekta. Uz originalni tekst (gore negde sam ostavio link) prevod će imati i najnovije tekstove, dijagrame i slike iz te oblasti. Biće to mala pdf knjižica formata A5 i biće je ovde na forumu za dž pa ko voli nek izvoli.

Za lakšu upotrebu programa prilažem dijagram načinjen na osnovu podataka Edi Vudsa sa jednog od gornjih linkova.
Zvuk šištanja se dobije kao odziv društva na kuckanje po košnici i predstavlja aktivnost matice, kao što se iz dijagrama može videti


Digitalni...

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Podrobniji opis programa za analizu spektra zvukova iz košnice
« Odgovor #32 poslato: Mart 01, 2014, 20:18:28 »
Program za analizu spektra je zaslužio malo više pažnje kako bi mogao da se efikasno iskoristi. U nastavku je dat pregled funkcija sa parametrima. Dobija se pritiskom na "Options" a parametri pritiskom na svaku od stavki. Punijim fontom je prikazan izbor parametara koji bi mogao da bude najkorisniji pri zvučnom "pregledu" košnica.

Save           Cursor        Interval  Max & Min  Averaging  Autoscale   Y - Axis         X - Axis         FFT Range  FFT Size
CSV data file  Free          Fastest   Off        Off        Off         deciBels         Frequency (Log)  22 kHz     1024
               Snap to Peak  250 ms    Max        On         X - Axis    Amplitude (Log)  Frequency (Lin)  11 kHz     2048
               Off           500 ms    Min        Reset      Y - Axis    Amplitude (Lin)                   5.5 kHz    4096
                             1000 ms   Max & Min             X & Y Axis  Intensity (log)                   2.2 kHz    4096
                                       Reset                             Intensity (Lin)                   1.1 kHz    16384


Save
Kada hoćete da sačuvate podatke sa displeja, izborom ove opcije dobijate mali dijalog u kojem vas program obaveštava da će sačuvati podatke u početnom folderu (root). Ne pita vas za ime fajla ali ih čuva pod svojim imenom dodajući redni broj za svaki sledeći sačuvani fajl. Možete ih pogledati ako imate instaliran neki tekst editor ili kasnije, nakon prebacivanja fajla na PC.
Cursor
Izborom opcije Free možete vertikalnu žutu liniju da postavite na frekvenciju koja vas interesuje. U našem slučaju to bi bila centralna frekvencija rojenja od 250Hz. Postavljate je tako što pritisnete prstom na liniju i prevučete je udesno do željene frekvencije. U donjem desnom delu displeja se prikazuje tačna frekvencija koju ste izabrali. Ako imate debele prste trebaće vam malo treninga. Ova opcija je korisna jer odmah možete da uočite ako ima zvukova u tom delu spektra. Imaće ih uvek ali ćete uočiti veliki skok ako je snaga tog dela spektra jača.
Izborom Snap to peek dobićete šetajuću vertikalnu žutu liniju za frekvenciju sa najvećim nivoom. Mislim da nam nije od koristi. Izborom Off opcija se isključuje.
Interval
Predstavlja vremenski razmak sa kojim se vrši uzorkovanje. Fastest je najbrže što vaš mobilni ili tablet može da uzorkuje zvučni signal. Što je uzorkovanje brže dobija se preciznija slika spektra (možete da uočite prema "živosti" iscrtavanja na displeju). 250 ms je sasvim dobar parametar za očekivani događaj (rojenje).
Max & Min
Ova funkcija je dobra za uočavanje "gomilanja" događaja oko neke frekvencije. Max daje gornji opseg (nivo) signala dok god signal postoji. Korisno! Ako želite da počnete ispočetka da pratite maksimume izaberite Reset.
Averaging
Nam nije od neke koristi (bar zasad).
Autoscale
Zgodna funkcija jer uvek uzima u obzir maksimalni nivo zvuka ili masimalnu frekvenciju. Izbor za obe ose je sasvim dobar.
Y-Axis
Izbor logaritamskih skala daje šansu za prikaz svim nivoima signala i korisno je ako nas interesuju i slabi i jaki (deciBel je takođe logaritamska skala). Pošto nas interesuju najveći nivoi iz spektra izbor prikaza linearne amplitude signala je sasvim dobar izbor.
X-Axis
U ovom slučaju je izbor logaritamske skale bolji jer bi gomilanje na niskim frekvencijama (koje nas u stvari i interesuju) bilo veoma nepregledno
FFT Range
Izborom parametra u ovoj opciji biramo do koje frekvencije ćemo posmatrati zvučni spektar. Za praćenje uslova za rojenje je 1.1 kHz sasvim dovoljan. 2.2kHz je izabran zato što ne proširuje značajno prikaz a frekvencija koja nas interesuje je skoro na sredini.
FFT Size
Parametri u ovoj opciji pokazuju nad koliko uzoraka sa izabranim intervalom će se vršiti analiza spektra. Veći brojevi daju veću tačnost ali i malu brzinu obrade signala. 2048 je dovoljno dobro uz dovoljnu brzinu. Probajte ostale vrednosti kako bi imali osećaj šta se događa (u kombinaciji sa Interval)

Sledeći grafik je moderni prikaz grafika koji ilustruje metodologiju koju je predložio Ed Vods i opseg frekvencija u kome treba očekivati signal rojenja (oko 250 Hz).


Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #33 poslato: Mart 01, 2014, 23:04:47 »
Ne znam, digitalni, da je baš to u pitanju ali sam gledao neki snimak na youtube kad na osnovu odziva na kuckanje pčelar snima zvuk i dobija nekakvu analizu. Pošto je tada Ajfon bio daleko van mog domašaja tu se moje interesovanje za tu temu završilo..

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Opis zvukova čija kombinacija najavljuje verovatno rojenje
« Odgovor #34 poslato: Mart 02, 2014, 02:29:01 »
Mislim da je primenljivo. Zvučno praćenje stanja društva nije nova stvar ali nije široko prihvaćeno i uz svu konzervativnost pčelara teško prolazi. U odnosu na neko ranije vreme imamo na raspolaganju odličnu alatku u obliku programa za spektralnu analizu za široko rasprostranjene uređaje (Android mobilni i tableti) i bila bi šteta ne upotrebiti ih ako će to da poštedi pčele nepotrebnog uznemiravanja otvaranjem košnice i vizuelnim pregledom. Na početku primene će svakako i to biti potrebno ali kada pčelari steknu iskustvo i sigurnost u upotrebi akustičnog metoda utvrđivanja stanja društva biće bolje i njima i pčelama.
Preneću ovde podrobniji opis zvučnih slika koje se mogu detektovati uz originalni dijagram  koji se preveden nalazi negde iznad.

http://jmoore.me/projects/swarmy/images/graph.png
Digitalni pčelar
Warble level:
Središnja frekvencija od 250 Hz predstavlja zvuk koji se čuje kada radilice pokreću krila. Pošto matica smanjuje svoju aktivnost na polaganju jaja, sve više radilica "negovateljica" je slobodno i sve jače se čuje zvuk treperenja (warble) njihovih krila i najjači je u trenutku kada je matica sasvim prestala rad na leglu što je kritičan trenutak za početak rojenja.
Kako bi se pratila priprema rojenja potrebno je svakodnevno pratiti i beležiti rast jačine signala na ovoj frekvenciji, najbolje u vreme kada pčele ne lete, jer porast jačine u to vreme može da znači pripremu za rojenje. Povećanje jačine na ovoj frekvenciji trebalo bi da se prati zajedno sa smanjenjem jačine šištanja (hiss) pri kuckanju u zid košnice.

Hiss level:
Pri kuckanju u zid košnice (samo jednom, zapravo) čuće se odbrambeni zvuk društva u košnici koji podseća na šištanje. To može da bude dobar indikator snage društva i zdravlja matice kao i pripreme za rojenje. U košnici sa dobrom maticom koja se ne priprema za rojenje trebalo bi da se čuje kratko oštro šištanje kao reakcija na kuckanje o zid. Ako taj zvuk postaje slabiji, duži ili ga uopšte nema onda pčele pokazuju promenu u ponašanju. Ako se slabljenje ovog zvuka događa u isto vreme kada jača zvuk treperenja (warble) krila radilica "negovateljica", tada je, najverovatnije, to društvo ušlo u ciklus rojenja. Zvuk šištanja se dobija pri svakom udaru u zid košnice.
Moguće da će biti teško odmah prepoznati taj zvuk šištanja na dijagramu spektra bez malo dužeg "vežbanja". Za tu svrhu je možda pogodniji prikaz spektra u vremenskom domenu. Takav način prikaza se naziva i vodopad (waterfall) jer slika koja se dobije podseća na pad vode. Postoji kratka Android aplikacija sa manje komfora od već predloženog programa za spektralnu analizu ali ima takav prikaz i ima smisla koristiti je za detektovanje signala "šištanja", bar dok se ne nauči njegovo prepoznavanje. 
Evo i linka za taj kratki program: Sound Spectrum

Na slici levo u sredini je prikaz na kojem je lakše opaziti zvuk dobijen kao odgovor na kuckanje o zid košnice.

Dublje razmatranje na ovu temu od drugih autora može se naći ovde Vibratory and Airborne-Sound Signals

Digitalni pčelar
« Poslednja izmena: Mart 02, 2014, 02:59:25 od strane Paolo Gigli »

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Razdelnik za slušalice i mikrofon
« Odgovor #35 poslato: Mart 02, 2014, 17:46:11 »
Ljudsko uho je veoma osetljivo jer imamo iskustvo slušanja i u stanju smo da u prostoriji sa puno ljudi prepoznamo nečiji glas. Zato ne bi trebalo tako lako da se odreknemo tog instrumenta pri slušanju pčela. Da bi taj posao sebi olakšali trebalo bi da kupimo, ako postoji u radnji u komšiluku, ili napravimo razdelnik za mikrofon i slušalice. Mobilni telefon na svom priključku ima oba ali bi bilo zgodno kada bi se ta dva uređaja razdvojila odmah pored telefona. Tada bi mogli da koristimo kvalitetnije naglavne slušalice i stavimo neki bolji mikrofon (ili originalni) sa dovoljno dugim kablovima kako bi mogli normalno da stojimo pored košnice dok pratimo zvučni spektar vizuelno i zvučno.
Jedan takav razdelnik je dat na priloženom crtežu. Na njemu je masa na prvom prstenu do kućišta (Nokia standard), drugi proizvođači su zamenili mesta mase i mikrofona. Uzmite to u obzir kada budete pravili razdelnik. Varijanta na crtežu ne zahteva specijalne komponente, ako se izuzme konektor koji ide u telefon. Ostala dva ženska su već standardni kao i mikrofonski i priključak za stereo slušalice.

Najvažnija stvar pri slušanju je postavljanje mikrofona uvek na jedno isto mesto. Time obezbeđujemo iste uslove slušanja i lakše poređenje snimaka.

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Kako spakovati merenja temperatura, vlažnosti, audio spektra u RV košnicu?
« Odgovor #36 poslato: Mart 05, 2014, 01:27:58 »
Osim par ljudi koji aktivno učestvuju u ovom što povremeno pišem izgleda da nema pravog interesa tako da badava "krečim"  :D

Malo sam zastao da razmislim o tom mom "krečenju" i čitao ukrug po forumu. Čini mi se da sam našao rešenje...

Za većinu koji su bacili pogled i zaključili da je sve ovo preambiciozno i daleko od stvarne realizacije, da će biti preskupo, da nema potrebe baviti se naukom i zbog računara zabataliti pčele...
Treba bre bata Paolo to da bude prosto, nemam ja kad da se zezam sa tim tvojim mrdalicama i da pazim na njih. Dobro, kažem. Ajde da bude prosto...

Ajde, nema merenja temperature u saću legla. Imajmo poverenje u pčele. One znaju šta rade. Pošto zvučna metoda daje stanje društva u košnici preživećemo i sa merenjem temperature u međuprostoru, kao i vlage uostalom. Nema ugradnje bilo čega u ramove, satne osnove, nastavke. Košnica bi trebalo da ostane takva kakva je bila.
Gledajući crteže koje je Lazić Živojin priložio, shvatim da je ram matične rešetke dušu dao za to, prosto rešenje. Ne dirajući sam ram (osim minijaturnih detalja) i modifikacijom poletaljke u kućište za "pametne" delove merenja uz dodavanje nosača senzora dobijem početnu konstrukciju koja bi mogla malo i da se popravi.

Ako pogledate sliku (iako je i Sketchup crtež priložen) možete videti kako je ispalo. Tekst na slici daje šta je šta. U Sketchup-u možete zaviriti u detalje. Nemojte okretati crtež već samo manipulišite slojevima (Layers). Odštiklirajte delove koje ne želite. Na slici je kratka naznaka kako to izgleda (za one koji nisu baš vešti).

Nosači senzora bi trebalo da imaju dva senzora temperature i tri kombinovana senzora temperatura i vlažnost. Razmešteni su dijagonalno dok je ona treća kombinacija za merenje spoljne temperature i vlažnosti na leđima košnice. Nosači senzora završavaju u kućištu matične ploče na kojoj se nalaze ostali delovi. Trećina kućišta je za smeštanje baterije a dve trećine za matičnu ploču. Ako se ovakvim ramom matične rešetke oprema više košnica, ne moraju sve da imaju senzor osunčanosti (veoma jednostavan uređaj, možda najjeftiniji od svih senzora). Matična ploča bi trebalo da ima mogućnost dodavanja linije za punjenje baterije (Akumulator, priključak za upaljač u kolima, sunčeve ćelije, vetrenjača...), vage za merenje košnice, vage za hranilicu i spoljnog priključka za praćenje stanja košnice i preuzimanje podataka kao i brojača ulaza i izlaza pčela.

Ovako opremlejn ram još uvek dozvoljava normalnu ugradnju matične rešetke kada je to potrebno. Muka je ako RV košnica ima samo jedan nastavak, zbog poklopca. Rešenje je u upotrebi hranilice koja bi trebalo da dozvoli normalno postavljanje poklopca. Jedina razlika u odnosu na izgled košnice pre dodavanja merenja je što bi se ram koristio uvek i to uvek iznad legla jer nas taj deo najviše interesuje. Postojanje merenja između plodišta i medišta je, čini mi se, idealno mesto.

Sam ram je centralni modul celog sistema. Nakon uočavanja potrebe za ostalim modulima, mogu se dodati vage, brojač pčela i spoljni izvori napona. Osnovni modul bi standardno prikupljao podatke na svakih 15 minuta. Podaci bi se čuvali lokalno ili prenosili na željeno mesto ako na nivou pčelinjaka postoji modul za prikupljanje podataka iz više opremljenih košnica ili direktno ako je rastojanje malo (pčelinjak vam je iza kuće ili di pola kilometra daleko). Potrošnja bi trebalo da bude veoma mala kako bi baterija trajala što duže.

Kada uočite da ima smisla, opremanje pčelinjaka može da se nastavi postavljanjem male meteorološke stanice (brzina i pravac vetra, temperature -trenutna/minimalna/maksimalna, vlaga, pritisak..., Izvora napajanja - sunčane ćelije, vetrenjača, modula za bezžično prikupljanje podataka iz više košnica.

Šta se dobija svim ovim?
Imate direktan uvid u stanje svake opremljene košnice. U toku sezone znate tačno kada je potrebno dodati nastavke i koliko. U toku zime znate u kakvom je stanju društvo. Možete veoma lako da zapazite odnose između meteoroloških podataka i ponašanja pojedinih društava koji su ranije bili sakriveni ili zahtevali veće iskustvo. Imate tačne podatke o prolećnom reagovanju društava. Na vreme saznajete da li pčele nameravaju da se roje. Tačno znate koji su vam dnevni gubici pčela. Znate kojim tempom pčele koriste hranu koju ste ostavili u hranilicama i kada je potrebno dodati ili proveriti zašto je pčele ne koriste. Znate ako je došlo do grabeži i koliki su vam gubici. Znate sa velikom sigurnošću koji je kvalitet pčelinjeg rada (kombinacije vaga, vlagomer). Zbog preciznijeg merenja težine košnice lakše je razdvojiti šta je stvarno prinos (brojač daje gubitak pčela, težina hrane u hranilici, neto težina košnice). Preko brojača ulaza i izlaza imate tačan podatak o nivou aktivnosti pčela. Imate istorijske podatke o radu svog pčelinjaka tokom svog vremena rada sistema za merenje. Možete donositi taktičke i strateške odluke o radovima na pčelinjaku bez suvišnih obilazaka i otvaranja košnica (ponekad to radite samo zato što volite, zar ne?). Prikupljanje zvučnih podataka i njihova analiza u sklopu sa ostalim podacima može dati zdravstveno stanje društava. Posle nekog vremena, vaše iskustvo biće uvećano nizom znanja do kojih se nije moglo doći klasičnim pčelarenjem. Da, možete znati i kada su vam pčele otrovane i kako se bore sa tim (veliki deo se nije vratio, pčele ne zvuče zdravo)

Opremanje više pčelinjaka bi počelo da daje globalne podatke o stanju paše, vremena, upotrebe pesticida ako bi se podaci prikupljali centralno.

Ali, neka bude prosto. Za sada bi bilo dobro da raspoloženi za diiskusiju rešenja progovore neku reč. Za sada me najviše interesuje moguća posledica stalnog postojanja rama matične rešetke iznad plodišta. Slike, crteži i šeme će biti na raspolaganju svima koji žele da se upuste u gradnju. Za manje vešte predvideo sam pomoć a štampane ploče ili gotovi moduli bi trebalo da budu dostupni kod jedno god naših eminentnih proizvođača takve robe.

"Tolstojevski" će me odrati što sam ponovo napisao Rat i Mir :P

Digitalni pčelar
 



Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #37 poslato: Mart 05, 2014, 02:32:39 »
Posledica stalnog držanja rama MR na košnici je povećan razmak između satonoše donjeg nastavka i donje letvice gornjeg nastavka, odnosno povećanje SMRTNOG prostora, kako ga Voja nazva. Znači u proleće otežano prelaženje matice iz jednog u drugi nastavak (pod uslovom da to želimo) a zimi povećanje rizika da se društvo odvoji od hrane...Lepa ideja ali samo za period od kada su društva razvijena pa do zazimljavanja, odnosno za period kada se MR drži u košnici. U ostalom delu godine ozbiljno narušava konstruktorove osnovne razloge za konstrukciju ovih košnica...Možda najbolje mesto za smeštaj sastavnih delova je nešto izmenjena podnjača jer je leglo u većem delu godine odmah iznad nje u prvom nastavku, ali deo senzora mora biti na samom ramu...Suviše često se menjaju mesta delovima košnice da bi mogao sve elemente takvog sistema da smestiš na jedno mesto.
 A što se tiče onoga treba da bude prosto tu si potpuno u pravu. Ogromna većina pčelara nažalost ima problema i sa mobilnim telefonom, a da ne pričam o upotrebi računara. Sa druge strane, nekim pčelarima hobistima je pčelarenje beg od urbanog života i jednostavno ne žele tu "skalameriju" (izvini) među pčelama. Meni je tema interesantna jer sam po prirodi radoznalac, a ima malo veze sa onim sa čime radim (SCADA sistemi). Tvoja ciljna grupa trebale bi biti naučne institucije koje bi uz pomoć tih alata donosile određene, proverene, zaključke koje bi posle pčelari primenjivali na svojim pčelinjacima. Za hobiste je skupo i komplikovano a velepčelari ionako već "sve znaju" i zapravo slabije prate stanje pojedinačnih društava već nekako po navici preduzimaju određene radnje, nema on kad da traži gde treba dodati SO, rokne ceo nastavak i cepaj...
Iako pčelari znaju da pčele podnose i do -50 C i to često navode kad pričaju o pčelama  90% pčelara ne pada na pamet da zimi ostavi otvorenu žičanu podnjaču, nego rađe muku muče sa vlagom....Čudni neki ljudi, ti pčelari..

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Kako spakovati merenja temperatura, vlažnosti, audio spektra u RV košnicu?
« Odgovor #38 poslato: Mart 05, 2014, 03:23:33 »
Pratio sam i pratim skoro sve svetske forume na engleskom jeziku (i pomalo na nemačkom, francuskom i italijanskom). Oni koji su probali onlajn praćenje podataka sa pčelinjaka otvoreno govore da nisu baš verovali u vrednost takvog poduhvata ali deo njih je priznao da su bili u zabludi. Jedna od prvih stvari koju su navodili je manje uznemiravanje pčela radi provere stanja, drugo je rano upozoravanje na moguće rojenje, treće je rano upozoravanje na pogoršanje stanja društva. Većina koja se izrazila pozitivno je imala pčelinjake na većoj udaljenosti tako da im se nije isplatilo da često idu u obilazak.

Jedna od opasnosti postavljanja rama jeste povećanje smrtnog prostora, ali i ne mora da bude. Nosači senzora su mostovi. Možda bi rešenje bilo da se na razmaku ramova postave prazni nosači senzora čiji jedini zadatak bi bilo premoštavanje. Sa gornje strane ne bi bilo razlike, sa donje strane se povećava rastojanje za tri milimetra koliko je "debela" matična rešetka. Kada se matična reštka postavi radi odvajanja matice taj problem je postojao i ranije. Sa nosačima i "nosačima" senzora problem se zapravo ublažava. Zar ne?
Tokom zime bi se ram postavljao ispod hranilice tako da može da se prati potrošnja hrane (temperature bi trebalo da rastu sa približavanjem klubeta).

Da bi jedan ovakav sistem mogao da bude prihvatljiv za postavljanje u svaku košnicu trebalo bi da se proizvede u velikom broju komada da bi došli do "kineskih"cena.

Lepo od tebe Borise što si se odazvao. Mislim da su makar ljudi sa ovog foruma naučili šta znači neprihvatanje, na Vojinoj koži. Možda se nešto i promeni  :)

Digitalni pčelar

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #39 poslato: Mart 05, 2014, 11:27:50 »
"Tokom zime bi se ram postavljao ispod hranilice tako da može da se prati potrošnja hrane (temperature bi trebalo da rastu sa približavanjem klubeta)"
Vaga je "nadležna" za potrošnju hrane... Nisam siguran da bi temperatura trebalo da raste približavanjem klubeta senzoru jer se senzor već nalazi u zoni u kojoj se nalazi najtopliji vazduh (ako je ispod hranilice)...Nije problem kada je matična rešetka postavljena, nego kada je nema. Iako  nosači senzora predstavljaju mostove zimi im se mora naći drugo mesto...(Kada su pčele u klubetu, 1 cm im je kao čoveku 500 km negde sam pročitao pa mislim da im to ne bi bilo dovoljno...), a materijal od koga su izrađeni nosači treba dabude takav da ne izazove pčele da ga izlepe propolisom.
Ne sumnjam u korisnost takvog sistema, ali cena je ta koja će odlučivati da li će je pčelari prihvatiti ili ne (u pravilu su cicije kad se radi o novotarijama), i još jedan ne manje važan aspekat  ako baterija koja napaja sistem bude veća od baterije za npr mobilni telefon, eto napada "sakupljača sekundarnih sirovina"..

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Kako spakovati merenja temperatura, vlažnosti, audio spektra u RV košnicu?
« Odgovor #40 poslato: Mart 05, 2014, 12:55:46 »
Kada je sve u redu, trebalo bi da si u pravu. Ispod hranilice je najtoplije. Ako košnica nije podmerena ostaju još jedino fluktuacije temperature i vlage kao pokazatelji i naravno, zvučna slika.
Nosači bi trebalo da budu unapred premazani rastvorom propolisa i voska u alkoholu, kao što je neko na forumu predložio za košnice od stirodura i zimi bi svakako ram trebalo da stoji ispod hranilice. Na podnjači ne bi pokazivao upotrebljive rezultate.
Baterija je Litijum Polimer. Ima veliki kapacitet na malom prostoru. Nalaziće se u kućištu matične ploče tako da neće biti direktno dostupno.
Gruba računica pokazuje da bi baterija trebalo da traje najmanje pola godine. Moraću da proverim kako podnosi zimu...

Tvoja zapažanja su mi veoma korisna... Lepo od tebe!

Digitalni pčelar

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #41 poslato: Mart 05, 2014, 13:20:49 »
Ne znam za ove Litijumske, ali one što su nekad bile u mobilnim telefonima (NiMH) nisu nikako podnosile velike hladnoće. (na -17 ni dan nisu držale u stand by režimu, a leto posle držale su 4-5 dana normalne upotrebe, ovo  je lično iskustvo..)

Na mreži dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #42 poslato: Mart 05, 2014, 15:15:28 »
Možda bi se sve te "skalamocije" mogle ugraditi u plastične satne osnove...?


...inače ja sam starovremenski pčelar: štapom i kanapom ;)


Svako dobro!

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #43 poslato: Mart 05, 2014, 20:27:26 »
Dragane, ma štapu i kanapu ništa ne fali, ne kudim ga  :)
Simbioza pčelara i pčela je duga i mogla bi da traje nepromenjena još dugo da našim ukupnim delovanjem nismo prilično uticali na pririodu a da u stvari kao vrsta nismo svesni snage i smera tog uticaja. Ostali živi svet u takvoj prirodi nastoji da se prilagodi. Za neke je brzina promena prevelika i izumiru. Nadam se da se to ne događa sa pčelama jer onda mi dolazimo na red. Sva naša tehnologija ne može da da dovoljno veliko ubrzanje nalaženju načina da se pčela kao globalni oprašivač zameni nekim drugim.
Zato je važno da nađemo sve moguće načine da razumemo šta se pčelama događa i odložimo ili sprečimo njihovo nestajanje. Zato štap i kanap nisu više dovoljni. Potrebna im je pomoć.
Ugradnja u plastičnu satnu osnovu je jedno od mogućih rešenja ali se ne razlikuje puno od voštane satne osnove. Zahteva više pažnje i vremena. Daje podatak o rasprostranjenosti i promenama u leglu do čega se može doći i posrednim metodama i jednostavnijim za upotrebu.
Tehnologija dugo ima na raspolaganju alternativnu metodu ali je bila zanemarena i sada se ponovo otkriva, pronalaze "toplu vodu" kako bi mi rekli. Traga se za jednostavnim, jeftinim, lakim za korišćenje dodatkom svakoj košnici koji bi u sklopu sa ostalim tehnologijama koje nam stoje na raspolaganju dali globalni uvid u stanje pčelinje populacije i pomogli pčelarima u svakodnevnom radu kao prvoj liniji fronta borbe za opstanak pčele.

Ovo što ovde radim je pokušaj u tom smeru, zasad malobrojni pokušaj. Nastojim da prenesem najnovija zbivanja koja se događaju po svetu a tiču se te teme.
U odnosu na mogućnosti koje drugi imaju radeći slične stvari ovo moje je u rangu štapa i kanapa. Znači tu smo negde  :D

Proveo sam godinu dana u Inđiji nadzirući izgradnju Henkelove fabrike Ceresita. Dopao mi se vaš ravničarski život :)

Digitalni pčelar

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Swarmonitor
« Odgovor #44 poslato: Mart 09, 2014, 20:43:46 »
Evropska Unija je 2012. godine pokrenula program SWARMONITOR sa 1.4milona € svojih para (1.8mil€ ukupno), koji bi do 2015. trebalo da razvije jeftinu tehnologiju za neinvazivni monitoring pčela. Mislim da sam već negde postavio link prema radu koji opisuje dokle su došli u realizaciji.
Krajnji rezultat je blizak onom što sam ovde predložio sa mikrofonom i Arduino telefonom ili tabletom. Za razliku od tog predloga, SWARMONITOR koristi jeftini merač ubrzanja koji postoji u skoro svim modernim telefonima. Sličnim programom za brzu Furijeovu transformaciju analiziraju podatke o vibracijama merenim u košnici i na osnovu dobijenih podataka donose zaključak o stanju društva ne otvarajući košnicu. Interesantno je zimi dobiti takve podatke bez otvaranja...

Evo kako su zamislili merenja. Pretpostavljam da je to prva verzija, na početku projekta.



Digitalni pčelar