Danas sam pogledao neke oplodnjake, koji zimuju nešto slabiji, jer nisam stigao da ih pospajam kada je to trebalo uradit - na vreme (zdravstveni razlozi). Iako je duvao jak vetar, nije bilo problema pri radu. Stanje je bilo takvo, da je klube (sada već gnezdo, jer ima legla) ostalo u prvom nastavku s obzirom da je tu imalo prilično hrane. Ovde je bitno istaći da nemaju veze one priče
o zadnje izleženom leglu, što kasnije utiče da pčele tu otpočinju novo leglo. Radi se samo o tome da je u donjem nastavku bilo više hrane, nego što je to trebalo da bude. Hrana (i pri tome i tamnije, toplije saće) „vezuje“ pčele za donji nastavak. Da je bio bez venaca zatvorene hrane u sredini, pčele bi zahvatile gornji nastavk i tu otpočele leglo.
Na slikama se može videti da nema kruženja pčela okolo i nekontrolisanog izletanja (izuzetak je dve-tri pčele). Što inače "nadrinauka" tvrdi
. Možda je razlog što je bilo +1 a treba -9
.
Malo sam zakasnio sa fotografisanjem i ne vidi se da sam u nastavku ostavio samo dva rama na kojim ima malo legla. Oni su bez trunke hrane. Prva dva sa hranom (do prednjeg zida sam već ubacio i počeo sa fotografisanjem tek tada).
Sa gledišta
ponašanja pčela je bitno da pčele
nemaju „zahtev“ društva za odbranom i jačim obletanjem oko košnica,
kada se istresu jedna ili dve ulice bogatije pčelama. Pre toga su malo uzletale, jer sam ih neko vreme držao u kući i kratko „fenirao“. Moralo je tako, jer dve ulice, napred prema letu (gde nije bilo hrane) nisu pokazivale znake života. Posle malo grejanja su i one vrlo brzo živnule i ništa im ne fali.
Sačekao sam nepun minut, malo nadimio i počeo sa istresanjem. Pčele na podu
moraju da se grupišu i prestaje svako izletanje pčela i iz gnezda. I te pčele prihvataju „nalog“ vanredne situacije za grupisanjem, od onih koje su već u tom postupku (postupku grupisanja u zadnjem - praznom delu košnice). Dalje, kako se nastavlja istresanje sve pčele ostaju „zalepljene“ za podnjaču u debljem sloju i grupišu se po zidovima. Kao što se na slikama vidi, moraju se te pčele odvajati od zadnjeg zida (i bočnih zidova) nekim predmetom. Ja to pažljivo radim pčelarskim nožem. Ovo se radi zbog toga što će se pčele u grupi utopliti neko vreme, a kasnije ih hladnoća vezuje za taj prostor i može se desiti da ne priđu gnezdu. Uglavnom pređu na ramove i do gnezda, ali protkom vremena i ohlađivanjem pčela, može se desiti da se uhvate za prvi ram do njih i tu ostanu, tako da se klube podeli. Sve ovo zavisi od vremenskih uslova. Da nije bilo vetra, ne bih „usmeravao“ pčele ka gnezdu. Temperatura je bila 1°C i to nije ništa opasno. Gustina pčela omogućava da bezbedno dođu do gnezda. Mada je bolje malo ih „poterati“ prema saću dok se više ne ohlade. Kretanju pčela ka jedinstvenom gnezdu doprinosi i postojanje legla.
Kasnije se ipak proveri da li su sve prišle gnezdu. Vidi se po vremenu na slikama da sam to proverio posle 30 minuta (sl 14).
Zanimljiva je i slika 15 (i detalj te slike). Postoje priče da ovaj naraštaj pčela nije dobro odgajen i da je gotovo beskoristan po društvo. Jedna ili dve pčele koje su zbog opšte uznemirenosti izašle na leto, tu su se i „pročistile“. Po „rezultatu“ pročišćavanja se može videti čime su hranjene – pergom. Tako da je i leglo dobro hranjeno i mlade, izležene pčele su vrlo dobre, a nikako beskorisne ili nemoćne da značajnije doprinesu društvu. Ovde mogu dodati i da je potreban nalog društva za pročisnim letom. To je opšta uznemirenost društva u nešto dužem vremenu (pored onog uobičajenog - povoljno vreme za tu radnju). Kada se samo kratko pogleda društvo, odizanjem poklopne daske, toga nema. Pisao sam nedavno da se ovo može proveriti. Moj zaključak je da ne idu sve pčele odjednom na pročisni let. Za vreme onih toplih dana, menjao sam neke matice. Pre toga je bilo više dana sa pročisnim letom. Društva kojima sam vrlo rano oduzeo matice (sa ciljem da podelim ta drštva na dva susedna) su pokazala upravo ovo o čemu pišem. Povremeno sam ih obilazio, jer te pčele hoće da se pridružuju susednim društvima koja imaju maticu. Prednji zid je bio neverovatno mnogo isflekan i moglo se videti da se ogroman broj pčela hrani pergom, ali da nisu sve išle na pročisni let (iako je bilo više dana koji su to omogućavali – uključujući i prethodni dan).
Ova skupina pčela, koja je tog dana bila „na redu“ za pročisni let, nije dobila nalog društva koje nije bilo potpuno društvo – nedostajala je matica. Ovo je važno, jer ima tumačenja da je matica „komandant parade“ i da ona donosi odluke. Ne mogu sada pisati primere koji pokazuju da to nije tako, jer je i ovaj tekst (po običaju
) predugačak.
Nakon podele tih društava sam jedva četkom oribao prednju stranu (nisam je naravno dezinfikovao, jer mislim da to nije neophodno). Samo četka i voda. Ovakva odluka se donosi, kada vidite izgled izlučevine. Ako su fleke tamne i jako tečne, onda to nije za šalu. Potrebna je dezinfekcija. Ove su imale izgled perge koja je vrlo gusta.
PS
Na detalju sa slike 3, vidi se matica. Napravio sam početničku grešku, jer nisam video ima li jaja. Matica ima malo veći stomak i može se desiti da je zalegala uprkos ovom vetru i hladnoći.