Autor Tema: Rensonova metoda  (Pročitano 85630 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Valon Mustafi

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 259
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija: Tetova, Macedonia, ~500m.n.v.
Rensonova metoda
« poslato: Decembar 25, 2010, 17:03:25 »
  Откако ќе процениме дека пчелите се развиле доволно за да можат да бидат продуктивни (кога  пчелите ќе ги зафаќаат двете плодишни наставци),  неколку (10-15) дена пред главната паша (20 април) се пристапува кон ограничување на матицата, и тоа: се употребуваат 2 матични решетки. Едната се става изнад првото плодиште, а другото изнад  второто плодиште. Матицата треба да се ограничува на второто плодиште на само 30000 ќелии (во 1cm саќе има 8 ќелии во двете страни, па според ова можеме да рачуниме колку рамки ни се потребни за соодветната кошница) така што вишокот од рамки (ако има потреба) ги отстрануваме а на нивно место ставаме специјални  прегради. Додаваме една рамка со поклопен мед и полен, а можеме да гористими и рам градежник за биолошка борба проив вароата.
 
  Во долното (првото) плодиште се остава ват (највероватно) рамките со затворено легло. Ова плодиште се користи за складирање на поленот (во вид на перга) и привремено за свежо донесениот нектар.
 
  Девет дена после ограничувањето го контролираме првиот наставак за евентуално изградени матичњаци (што обично не е случај) .
 
  Во време на паша се врши контрола само на горното плодиште (сега единственото), каде се наоѓаат  млади мирни пчели, па затоа и работата е полесна, а агресивните стари пчели се наоѓаат во долниот наставак. Ако забележуваме изградени матичњаци во плодоштето истите се одстрануваат. Ако и после тоа пчелите непрестано градат матичњаци, треба да се менува матицата.
 
  Треба да се има предвид да на матицата и бидаат на располагање тие 30000 ќелии. Ако има повеќе може да дојде до појава на роев нагон, а ако има помалку може да дојде до тиха смена на матицата. Ако матицата е добра рамките во плодиштето ќе бидат залежени целосно и во нив нема да има, или ќе има многу мали медни венци.
 
  Кон крајот на 6 или почетокот на 7 месец (се зборува за Белгија и Холандија) се отстрануваат матичните решетки  измеѓу плодишните наставци, на кои сега можат да му се заменат местата, значи, првиот наставак кој е полн со перга да оди изнад досега вториот наставак, во кој се наоѓа матицата. При ова операција се ситмулира пчелното семејство да го прошири леглото,  а од тоа правилно исхрането легло ќе се раѓаат квалитетни „зимски„ пчели.
 
  Ова метода се применува за добивање на поголеми приноси при што условите за роење се минимални.
 
  Со овој начин на ограничување на леглото голем број од младите пчели пред време постануваат собирачки. Значи секогаш во во овие друштва  константно се присутни околу 25000 пчели собирачки. Според некои истражувања  животниот век на овие пчели се продолжува до 80 дена во време на активната сезона (паша). Тоа е резултат на оптималните услови;  добрата исхрана на леглото од која ќе излегуваат витални пчели кои наликуваат на зимските пчели. 
 
  Недостаток е тоа што трутовите може да излегуваат од кошницата само кога истата ќе се отвори (плодиштето).
 
  Да напоменам дека Henri Renson е од Белгија и таму и во Холандија се пчелари со кошница која е слична со ЛР со  димензии (внатрешни) 375 x 385 и висина 220mm.  Пчелите се зазимуваат во две наставци.
__________________________________
http://www.bijenhouden.nl/pagina/methode_broedbeperking.asp
http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=5&t=2021


  Ovaj je moj tekst napisan na makedonski jezik ali zao mi e sto ne mogu da ga prevedim posto ne znam bas "najbolje" da pisem srpski. :-[

  Zamolim kolege da iznesuju svoj stav i mislenje za ove metode t.z. Rensonova metoda. Ja planiram ove godine da ga praktikujem kod nekoliko kosnica...

  Pozdrav svima
« Poslednja izmena: Jul 01, 2015, 23:23:10 od strane Moderator 3 »
"If thϵ bϵϵ disappϵars from thϵ surfacϵ of thϵ ϵarth, man would havϵ no morϵ than four yϵars to livϵ." - Albϵrt Ԑinstϵin
Moje predstavljanje

Van mreže zoran vrhovski

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 47
  • Pol: Muškarac
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #1 poslato: Decembar 25, 2010, 18:47:42 »
EV košnica mi se čini idealna za pčelarenje ovom metodom,i to ću svakako isprobati.

pozdrav svima

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #2 poslato: Januar 07, 2011, 09:11:47 »

Što se tiče EV košnice i iskorišćenja paše u smislu ograničavanja matice i položaja matične rešetke, mislim da bi bilo najbolje pred bagremovu pašu maticu ograničiti u jedan EV nastavak ali onaj drugi. Naravno tada bi i ispod tog nastavka bila postavljena druga matična rešetka a pčele bi imale dva leta, jedno na podnjači i drugo na ramu matične rešetke iznad plodišta.


Ovu ideju sam prvi put video na HPS-ovom forumu na temi o Rensonovoj metodi i mislim da je dobra, pogotovo u krajevima gde nema dobre polenske paše u jesenjem periodu, kad je polen neophodan za othranjivanje zimskih pčela, jer nastavak na podnjači u ovom slučaju služi kao skladište polena. Sledeći nastavak je sada omeđen sa dve rešetke i služi kao plodište ali ako je donja rešetka bez leta onda trutovi ne mogu izaći napolje, a ako je rešetka sa letom onda imamo tri leta, na podnjači, na prvoj rešetci i na drugoj rešetci. Možda je rešenje neko leto na prvoj rešetci koje bi se samo povremeno otvaralo da pustimo trutove napolje npr kad dođemo na pčelinjak a ostali period bi bilo zatvoreno, jer mislim da nema potrebe za tri leta.
Inače sam letos primetio na RV košnicama gde sam imao problem sa lošim matičnim rešetkama kroz koje je matica prolazila gore da su pčele lagerovale velike količine polena u tom najdonjem nastavku u periodu kada ga ima u izobilju u prirodi, a to dobro dođe kada ga ima manje. Takva rezerva polena se ne može formirati u košnicama gde je matica ograničena u donjem nastavku jer matica jednostavno skoro sve saće zaleže, pa su pčele prinuđene da ga troše odmah (ili ga manje donose-ne znam).

Van mreže Nikola Vucinac

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 345
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Subotica
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #3 poslato: Januar 07, 2011, 10:18:18 »
Sta bi se desilo da u RV kosnici maticu ogranicimo sa dve maticne resetke u drugom nastavku ? ???
46* 01' 37" 07 N
19* 41' 17" 50 E

Van mreže Valon Mustafi

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 259
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija: Tetova, Macedonia, ~500m.n.v.
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #4 poslato: Januar 07, 2011, 10:48:15 »
  Ili jos bolje sa REV kosnicom. Znaci dole na podnjacu da bude jedan nastavak EV, iznad, maticna resetka, pa RV plodiste sa maticom, pa druga maticna resetka...

 
  Pozdrav svima.   :)
« Poslednja izmena: Januar 09, 2011, 20:21:34 od strane Global Moderator 2 »
"If thϵ bϵϵ disappϵars from thϵ surfacϵ of thϵ ϵarth, man would havϵ no morϵ than four yϵars to livϵ." - Albϵrt Ԑinstϵin
Moje predstavljanje

Van mreže zoran vrhovski

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 47
  • Pol: Muškarac
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #5 poslato: Januar 07, 2011, 12:24:42 »
Mislim da je za Renson metodu bolja EV jer je plodište RV 48000 čelija,a po Rensonu mora biti 30000,i tada nema rojenja,
imam 5 EV,baš sa namjerom da isprobam taj sistem sa 2 matične rešetke.

pozz

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #6 poslato: Januar 07, 2011, 13:46:51 »
Meni se čini da je najefikasnija kombinacija kada se matica ograniči u jednom i to najvišem EV nastavku. To je kao kod Rensona, samo što nema provlačenja izletnica kroz matičnu rešetku i uopšte nema izletnica u plodištu. Nisam to još probao. Interesuje me da li će matica u tom najvišem nastavku biti izblokirana unosom nektara i koliko će joj zbog unetog nektara od ukupno 30000 ćelija biti na raspolaganju za zaleganje. Mali je prostor u tom najvišem nastavku, a prirodno je da pčele gore lageruju med. Postojaće neprekidna "borba" - leglo ili nektar.

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #7 poslato: Januar 07, 2011, 17:59:03 »
Nije mi bila namera da govorim o Rensonovoj metodi nego o jednom, praktično podbačenom EV nastavku ispod RV ili EV košnice svejedno, koji može da služi kao rezerva polena, a ideja potiče odatle. Negde je Voja pisao o tehnologiji pčelarenja sa EV košnicom, i rekao je da posle prolećnog razvoja na 10-15 dana pre bagremove paše treba ograničiti maticu na jedan nastavak, a posle paše treba ili prevešavati nekoliko ramova zatvorenog legla gore ili podizati matičnu rešetku na drugi nastavak da se da matici malo više prostora, pa onda kod neke sledeće paše opet ograničiti na prvi nastavak. Upravo to proširenje bi se ovde moglo uraditi tako da se ukloni prva rešetka i pusti matica da proširi gnezdo u najdonjem nastavku sa polenom, a kasnije po potrebi opet vrati rešetka.
Verovatno će i Voja dati neki komentar na ovo.
« Poslednja izmena: Januar 09, 2011, 20:22:49 od strane Global Moderator 2 »

Van mreže Valon Mustafi

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 259
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija: Tetova, Macedonia, ~500m.n.v.
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #8 poslato: Januar 18, 2011, 11:34:38 »
"If thϵ bϵϵ disappϵars from thϵ surfacϵ of thϵ ϵarth, man would havϵ no morϵ than four yϵars to livϵ." - Albϵrt Ԑinstϵin
Moje predstavljanje

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #9 poslato: Oktobar 20, 2011, 00:58:17 »
Kolege,
Je li iko probao ove godine ovu metodu? Ako jeste, baš bih volio čuti zapažanja i vidjeti koju sliku.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #10 poslato: Januar 23, 2013, 03:20:02 »
Već je 2013. a niko da kaže utiske. Zašto to, kolege?
Ako ikako mognem, probaću ove godine i ja ću reći sve što zapazim. Najvjerovatnije će to biti na EV.

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #11 poslato: Januar 23, 2013, 12:55:06 »
Ja sam probao prošle godine na nekoliko alpskih košnica. Imao prinos po 10 kg po košnici što je u mojim uslovima nedostižno bez značajnijeg ograničavanja legla. Primenio sam originalnu metodu gde se matica ograničava sa dve matične rešetke na drugom nastavku od podnjače i mislim da je pogrešno postavljati nastavak ispod plodišta jer ga pčele uopšte ne koriste, niti za med niti za polen. Taj nastavak ispod plodišta ima samo funkciju duboke podnjače. Maticu treba ograničiti na 1. nastavku na podnjači. Takođe mislim da je 30000 ćelija malo za plodište jer se jedan deo tih ćelija koristi i za polen a znatan deo za trutovsko leglo, tako da ne ostane dovoljno prostora za radiličko leglo. Ove sezone sam planirao ograničenje matice na 1. nastavku na oko 34.000 ćelija saća. Pojava rojevnog nagona je bila kod skoro svih košnica i društva se roje bez obzira što je matica bila zarobljena između dve rešetke. Matica "smrša" pred rojenje i provuče se kroz matičnu rešetku. Moj zaključak za prošlu godinu je bio da u uslovima slabe paše društvo skupi više meda ali je nagon za rojenjem pojačan i mora se kontrolisati

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #12 poslato: Januar 23, 2013, 22:35:16 »
Ja sam probao prošle godine na nekoliko alpskih košnica. Imao prinos po 10 kg po košnici što je u mojim uslovima nedostižno bez značajnijeg ograničavanja legla. Primenio sam originalnu metodu gde se matica ograničava sa dve matične rešetke na drugom nastavku od podnjače i mislim da je pogrešno postavljati nastavak ispod plodišta jer ga pčele uopšte ne koriste, niti za med niti za polen. Taj nastavak ispod plodišta ima samo funkciju duboke podnjače. Maticu treba ograničiti na 1. nastavku na podnjači. Takođe mislim da je 30000 ćelija malo za plodište jer se jedan deo tih ćelija koristi i za polen a znatan deo za trutovsko leglo, tako da ne ostane dovoljno prostora za radiličko leglo. Ove sezone sam planirao ograničenje matice na 1. nastavku na oko 34.000 ćelija saća. Pojava rojevnog nagona je bila kod skoro svih košnica i društva se roje bez obzira što je matica bila zarobljena između dve rešetke. Matica "smrša" pred rojenje i provuče se kroz matičnu rešetku. Moj zaključak za prošlu godinu je bio da u uslovima slabe paše društvo skupi više meda ali je nagon za rojenjem pojačan i mora se kontrolisati

E, svaka čast pa si se javio, i hvala ti!

Gdje ti je Nusret? Čujete li se? I on je alpinac i čova ima iskustva, a nije loš drug. Nusret tipuje (na alpskoj) ograničavanje matice u prvom nastavku i veli da dobro prolazi. Ne znam šta bi se desilo kad bi se ovo primijenilo na AV. Temelj ove metode je 30 000 ćelija, ali mislim da nije svejedno na kojoj vrsti rama je ovih 30 000 ćelija, mislim na visinu rama). Šta ti misliš?

Veliš da taj nastavak ispod nije bio nizašto. No, možda je pomogao kao ventilacija i određena veranda (predulaz) za tzv. "brade". Vjerujem da si upravu za ograničavanje na prvi nastavak, ali to onda nije Renson. Dakle, ti bi preporučio da trebam zaobići Rensona? Ja sam isto bliži opciji 1. plodišta, no ni to nije zauvijek jer se MORA prevješavati ili penjati po drveću za rojevima. Jesam li upravu?

Znači, rojenje se ipak javlja? Matica se provuče kroz rešetku? Dakle - puno posla, a velika nesigurnost metode? Sjeti se da je Nusret jadnom rekao kako mu u njegovim uslovima najbolje daje Đerzonovo Dijamantno pravilo.

Hajde još koju probesjedi na ovu temu. Ako se prisjetiš još kojih detalja, javni nam.

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #13 poslato: Januar 23, 2013, 23:15:25 »
Ograničavanje na jedan nastavak je dobar način mada dosta zavisi od broja i veličine ramova. Pre desetak godina sam se malo poigravao pa uradio sledeće. Posle bagrema sam ostavio matičnu rešetku na prvom nastavku i letom na njoj u drugi nastavak. Leto na podnjači sam regulisao jedom vrstom bežalice tako da pčele ne mogu ući al mogu da izađu. To sam uradio zbog trutova. Celom širinom košnice na poletaljku sam postavio parče lamperije koje se naslanja na telo. Tako sam sa strana dobio izlaz. Usmeravajuću dasku sam postavio na gornje leto na matičnoj rešetki. Kasnije sam saznao da to nije dobro zbog pčela koje nose polen jer su do matice i plodišta morale kroz rešetku. Kako bilo da bilo rezultat je bio sledeći posle nekih 35 do 40 dana. Zajednica nije izgubila na snazi a gornji nastavak puni okviri zatvorenog meda što u drugim košnicama nije bio slučaj. Reč je o LR košnici. 
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Renson-ova metoda
« Odgovor #14 poslato: Januar 23, 2013, 23:35:36 »
Ograničavanje na jedan nastavak je dobar način mada dosta zavisi od broja i veličine ramova. Pre desetak godina sam se malo poigravao pa uradio sledeće. Posle bagrema sam ostavio matičnu rešetku na prvom nastavku i letom na njoj u drugi nastavak. Leto na podnjači sam regulisao jedom vrstom bežalice tako da pčele ne mogu ući al mogu da izađu. To sam uradio zbog trutova. Celom širinom košnice na poletaljku sam postavio parče lamperije koje se naslanja na telo. Tako sam sa strana dobio izlaz. Usmeravajuću dasku sam postavio na gornje leto na matičnoj rešetki. Kasnije sam saznao da to nije dobro zbog pčela koje nose polen jer su do matice i plodišta morale kroz rešetku. Kako bilo da bilo rezultat je bio sledeći posle nekih 35 do 40 dana. Zajednica nije izgubila na snazi a gornji nastavak puni okviri zatvorenog meda što u drugim košnicama nije bio slučaj. Reč je o LR košnici. 

Više puta sam pročitao post, ali ne mogu sve odgonetnuti.
Kažeš da si to radio prije 10 godina. Zašto nisi i poslije?
Ovo parče lamperije mi nije jasno, niti ovo sa usmjeravajućom daskom.

LR i praktikuju ograničavati na 1 nastavak, mada je LR projektovana za 2 plodišta i jedno medište. Probao i prvu i drugu varijantu. Svaka ima svoje nedostatke, a najčešće: puno mesa, malo meda.

Pozdrav, svako dobro!