Na osnovu opisanog sam iznosio svoje pretpostavke.
Kada se kod mene nešto slično dešava, mogu biti siguran samo tamo gde sam video varoe na pčeli, koje su dobro prikrivene ispod trbušnih prstenova. Tako da sam i pretpostavio da su i ostale imale na sebi varou koja je u međuvremenu, ili spala usled tretmana ili se desilo nešto drugo.
I pčele uopšte nisu puno oštećene parazitiranjem varoe. Da jesu, to bi bilo očigledno i ne bi trebalo pretpostavljati ništa. Imali bi jasnu kliničku sliku.
Naprotiv, pčele su normalno građene i po sadržaju creva (obilno hrane se polenom) može se reći i da su prilično snažne. Mislim da bi one i relativno dobro obavljale svoju funkciju. Ali povrede učine svoje.
Te pčele najverovatnije postaju žrtve osa, stršljenova ili mrava i ne mogu se posmatrati u nekom dužem periodu.
Brojnost varoe u ovom slučaju ne mora biti merilo. Neka ima samo 100 varoa koje su parazitiranje već usmerile ka odraslim pčelama (jer legla već i nema – što ne znači da ga neće biti ponovo), one će nanositi povrede pčelama.
Kada je reč o brojnosti varoe, mogu reći da je ima prilično u društvima koja do sada nisam tretirao ničim. Samo što u njima nema legla i sa samo jednim tretmanom se obori puno varoe.
Nije tema, ali bih dodao da i od sredstava kojima se dimi mogu otpadati i mlade (svetlije) jedinke varoe. Uglavnom mislim na sredstva na bazi amitraza i sl. To izgleda potvrđuje moju pretpostavku o mehanizmu delovanja mirisnih supstanci ili kiselina na varou u leglu. U stvari radi se o snazi određenog signala koji se javlja u leglu pri vrlo jakoj zaposednutosti varoom. Što ima više varoe, taj signal je jači, pčele prepoznaju da sa leglom nije nešto u redu i otklapaju ćelije legla iznoseći i lutku pčele i varoe kao nečistoću (jer je verovatno tako prepoznaju, a ne kao napasnika kojeg treba ukloniti).
S obzirom da postoji vrlo malo zatvorenog legla u nekim društvima, pčele u nedostatku drugih obaveza temeljno prate svaku ćeliju legla i mogu da utvrde postojanje nekih nepravilnosti u zatvorenom leglu i da ga uklone. Tako da mislim da prepoznaju i najmanji znak koji je izazvalo sredstvo kojim se dimi na varou u leglu, ako ima malo legla. U vreme pune sabiračke delatnosti npr. ovo se manje dešava. Pčele se jednostavno posvete prečem poslu koji je bitan za celu zajednicu i manje pažnje poklanjaju pojedinačnim ćelijama legla. Ovde uticaj ima i stanje okruženja. Npr. pri jakim društvima se smanjuje gustina i brojnost pčela u oblasti legla i to otežava posao detaljne i idealne brige o leglu.
Na fotografijama se vidi nešto što takođe spada u
pogrešne “dijagnoze”. To je odlazak pčela iz košnice. U ovom slučaju se radi o napuštanju oplodnjaka i kada se pažljivo pogleda, ne može se videti ni jedna varoa na pčelama. Jednostavno nije bilo hrane u oplodnjaku. Obično se neka dešavanja proglašavaju posledicom dejstva raznih “boleština”, što često nije tačno.
PS
Na SPOS forumu sam par puta predlagao da neko izvrši pregled ovakvih pčela u utvrdi postoje li povrede koje je nanela varoa (neko ko je u mogućnosti i pri tome mislim na stručnjake koji to mogu videti mikroskopom i imaju titulu mr ili dr). Dosadašnji rezultati su “epohalni”. Nikoga ne zanima da utvrdi šta se dešava. Jaki stručnjaci. Onda se pronosi priča da je to Nosema ceranae, jer se po nekim simptomima svojstvenim delovanju mikroorganizama koji izazivaju bolest ovakav zaključak nemeće sam po sebi. Zato se donose pogrešni zaključci i trpa razna “hemija” koja pomaže pčelama da savladaju “bolest”. Zaboravlja se pri tome da pčela ima jake mehanizme zaštite, ako je odgajena u povoljnim uslovima.