Због свега поменутог али и безбедног зимовања ј топлом медном путу и скривеном клубету пчеле безбрижно чекају топло време и након вишедневног уноса полена и јачег продора светлости и топлоте покрећу легло.
То све је сасвим другачије у другим кошницама које пчелама не пружају ове погодности па сам због тога ову тему и назвао Крајинка матица у кошници Родна Воја.
Da li to znači da bi druge rase u RV košnici bile manje bezbrižne i da ne bi zimovale na isti način?
Које су то „доста негативне реакције“...да знамо да избегавамо ако су неосноване. Ако полазимо од личне сујете или погрешног закључка, нећемо ништа урадити. Верујем да је циљ да нешто више постигнемо.
Pa kompletne poruke, otkako se pokrenula diskusija.
Na primer: postavio si pitanje, ili zaključak (da se ne vraćam) - kako si zapazio da i u pz, gde se vremenom pojavljuju pčele sa žutim targitima, nema i nužne pojave "žutih" trutova i da nisi razmišljao, zbog čega je to tako.
Dobio si odgovor, da precizniji i tačniji ne može biti. Ne vidim, čemu naknadno prežvakavanje, uz pokušaj omalovažavanja tog odgovora.
A komentar da se genetici ne može baš sve pripisati, apsolutno ne pripada onome, o čemu smo razgovarali.
Isti je slučaj i sa muškim polnim ćelijama. Svi se slažemo da one jesu ćelije, ali se moramo složiti i da su veoma specifične, kako zbog broja (polovina) hromozoma, zbog kretanja i rekao bih, odvojenosti od organizma, u kojem su nastale.
Problem održavanja najpovoljnije temperature muških polnih ćelija, provlači se i kod sisara, pa zato imamo, veoma uočljivu pojavu, da se pri višim temperaturama, organi, koji ih proizvode udaljavaju od tela, dok se u hladnijem okruženju pripijaju uz telo.
Ne znam, kako neko, ko uglavnom ima sive pčele, mogao odrediti kojoj potporodici, koja pripada, ali meni, koji pčelarim
u Banatu, gde se javlja i ukrštanje sivke, sa njenim žutim sojevima, to je već jednostavnije. Ako ne mogu da tačno odredim kojoj
potporodici koja pripada, bar mogu da za poneke tvrdim,da nisu sestre po ocu.
I ne znam šta se podvodi pod različite aktivnosti, za koje sam učen da zavise od starosti pčele, ali mogao sam da zapazim, da u jednu zajednicu, kada se unosi polen, to istovremeno rade i potpuno sive, kao i one sa žutim prstenovima.
O tome, da su potporodice jedne zajednice u sukobu, ne mogu reći ništa više, jer, kako napomenuh, to neki tvrde, pa ako su lagali mene...
A i napisah - nisam sklon da u to verujem.
A skakanje sa teme na temu?
Pa eto, dešava se.
Ako si raspoložen, možemo i malo o povlačenju matičnjaka na neoplođenim jajima, o A.M. Capensis i njenom rešavanju
gubitka matice, ali to nas opet odvlači od osnovne teme - domaće pčele, u Vojinim košnicama.
P.S.
Postoji neka mapa rasprostranjenosti rasa medonosne pčele i ispitivanja, povodom doktorskog rada Ivana Pihlera,
prosto da se čovek pokoleba, u uverenju da je ovde pretežna rasa A.M. Carnica.
Dosta to miriši i na A.M. Macedonicu