Radovi na pčelinjaku > Praktično pčelarstvo i metode pčelarenja
Tiha smena
Dragan Šošić:
Moguće je lako doći do matičnjaka korišćenjem izolatora. Tu ne mogu reći da je tiha izmena ili rojevi nagon, ali dobiju se dobri matičnjaci. Razlika od dovođenja društva u rojevi nagon je ta što se postupak lako prati i lako se zaustavlja pojava novih matičnjaka.
Na taj način možeš dobiti više matičnjaka u više serija. Ali za razliku od dobijanja matičnjaka presđivanjem, nije toliko precizna „satnica“ tj. starost matičnjaka i ne dobijaš matičnjake kada ti hoćeš. Može se i to pratiti, ali moraš malo više „dosađivati“ društvu pregledom.
Jano Supek:
Kolega Dragane, što se tiče proizvodnja matica, presađivanjem larvica, iglom ili korišćenjem JENTERA ili NIKOT aparata, to radim. Tehnologiju znam ali ono sa tihom smenom, šta radi q Čorbić, čini mi se jako interesantno. Pa što ne pokušati, moje mišljenje je da se dobijaju kvalitetnije matice. Možda grešim? Pozdrav
Dragan Šošić:
Imao sam u vidu početak teme. A nije reč o presađivanju, nego o skučenom prostoru koji primora društvo da odgaja matičnjake u svojim matičnim čaurama. Nema nikakvog dodavanja matičnjaka na odgajanje. Društvo samo započinje odgoj matica.
Zato i kažem da nisam siguran u koju grupaciju matičnjaka spadaju.
Između ostalog i po načinu prekida odgoja matičnjaka, koji se uglavnom lako sredi.
To je metod sličan onom koji se promoviše kao pouzdan način dobijanja matičnjaka razdvajanjem legla do zidova košnice, s tim da sredina bude popunjena punim ramovima. Koliko je to pouzdan način, govori i prelazak matice preko pčelinje brade u gornji nastavak i to mi se povremeno događa. Izolator to ne dopušta.
Jano Supek:
Dragane sada sam te razumeo. Mogu ti reći, iz mog iskustva, pčele su čudo. Svake godine ti prirede nekakvo iznenađenje. Meni se bar dešavalo. Jedne godine uradiš neku radnju bez problema a već iduće godine to pravilo ne važi. Zato ih i toliko volim kao i pčelarstvo. Pozdrav
Dragan Šošić:
Dobro, tačno je da ja preporučujem presađivanje (ili neki sličan način), koji omogućava pčelaru da pripremi posao i odredi vreme kada će to obaviti. Znači, da upravlja poslom i vrši procene i pripreme.
Ali ne bih da zvučim kao neke kolege, koje su se uhvatile za jedno što su naučili (npr. ram sa medom na satonoše i nema više opcija :) ). Postoji više načina dobijanja matičnjaka i ovo može biti jedan od tih.
Kada se napravi izolator, to je društvo više. Uz to može se dobiti i nešto matičnjaka, samo je potrebno da se i ovde savlada rad sa njima, u smislu da pčelar već predpostvi kada može imati matičnjake i prema tome odredi svoje poslove.
Ja radim sa 10 izolatora i znam kada će biti matičnjaka u njima. Samo što su oni meni smetnja i ne samo oni nego i stupanje društva u stanje odgajanja matičnjaka. Može se desiti da izgubim izolator, ako zakasnim sa sređivanjem i novim rasporedom ramova.
Što se tiče Čorbićevog metoda, ja lično nisam zainteresovan i ne vidim neku praktičnu prednost toga.
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
[*] Prethodna strana
Idi na punu verziju