Autor Tema: Kako lako udesetostručiti pčelinjak  (Pročitano 175690 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #45 poslato: Oktobar 28, 2012, 22:08:27 »
Šošić:

Rad koji je neophodan u hladnim danima nema nikakve veze sa postojanjem legla. Istresao sam pčele u nastavak bez ramova na temperaturi ispod nule i sve su se podigle u gornji nastavak. Ni jedna nije ostala. Samo što se ne sme ostaviti prvi nastavak bez ramova. Tada deo klubeta može pasti na podnjaču i tu ostati.
Citat

Kako to nema veze? Možeš li malo podrobnije objasniti i činjenično potkrijepiti?
Istresao si i ispod nule? Koliko? -1, -21...?
Može li se desiti da spasimo pčele, a dobijemo bolest?
Naravno, jasno je da je najbolje ovo uopšte ne imati kao opciju ako sve navrijeme i dobro uradimo, ali, eto, i o ovome možemo i moramo da pričamo.

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže drazen.kasapovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: sremski karlovci
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #46 poslato: Oktobar 28, 2012, 23:32:35 »
Svaka vam cast ,stvarno uzivam citajuci ove redove .
 0 necemu sto nisam nigde mogao da procitam .
Pozdrav iz NS

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #47 poslato: Oktobar 29, 2012, 00:42:59 »
Svaka vam cast ,stvarno uzivam citajuci ove redove .
 0 necemu sto nisam nigde mogao da procitam .
Pozdrav iz NS

Kolega Dražene, samo čitajte i učite. Ovde ćete sigurno naći dosta toga što nemamo u postojećoj literaturi.
I da, naravno, pitajte sve što Vam nije jasno, isto kao što mi malo iskusniji pitamo jedni druge za mišljenje i iskustva. Verovatno da ne postoji niko ko baš sve zna o životu pčelinjih zajednica.

Šole: Vojo na snimcima si jasnije pokazao kako treba rasporediti hranu za zimovanje. I tu se, naravno slažemo. To je pravilno zazimljavanje. Samo mislim ne treba imati tri nastavka kod svih društava: dva nastavka je dovoljno. Naročito u košnicama, kao što je ona u trećem delu (košnica sa narandžastim plodištem). Ona ima prilično hrane u prvom nastavku i može se desiti da klube ostane tu i započne sa leglom u prvom nastavku.

Psebno je dobro kada ima viška hrane i taj nastavak se skloni za pomoć drugim društvima ili ostavi za proleće.


Šole, u pravu si , ne treba imati po tri nastavka u svim zajednicama i u svim slučajevima. Mislim da treba uzeti u obziri to da su ramovi Rodne Voje dosta niži od LR ramova (visina saća u ramu je oko 170-175mm što je znatno manje od visine klubeta)  i da normalno pčelinje klube u RV košnicama zahvata dva nastavka.

Po mom iskustvu kada se u RV košnici sa 3 nastavka podbaci prazan nastavak ispod nastavka u kome su pčele formirale klube i gde dve trećine klubeta zahvata taj drugi nastavak dok jedna trećina zahvata treći nastavak, tada pčele najbolje zimuju.

U uslovima koje pominješ kada je praktično jedan RV nastavak sa medom višak (treći) i kada se pčele zazimljuju u prvom sa relativno dosta meda (jer nemamo prazan nastavak sa ramovima ispod) tada je najbolje da se leto na košnici malo više otvori kako pčele ne bi ranije pokretale leglo.
Trebalo bi naglasiti i da samo pokretanje legla zavisi od spoljnih temperatura i unosa prvog polenovog praha i da nije isto u svim krajevima. Kod mene na primer prošle godine većina pčela iz pčelinjih zajednica nije  imala mogućnost da izvrši pročisni let u trajanju od 116 do 120 dana što je u Sremu, južnom Banatu, južnoj pa skoro i celoj Bačkoj ili nešto južnijim krajevima prosto nezamislivo.
Tako da na primer ovog proleća prvi pročisni let pčele su imale tek prvog marta a unos prvog polena sutradan ili koji dan kasnije dok je u isto vreme u južnijim krajevima u istom periodu bilo već na 2-3 rama legla.
Obično zajednice sa malo iskusnijim maticama sa leglom u mom kraju kreću početkom marta. Tokom zimskog perioda klebe se pomera prema gore i obično početkom marta leglo započinje u nastavku gde se nalizio samo gornji deo klubeta to jest iznad nastavka u kome je većinski deo  klubeta zimovao. Odmah nakon što leglom popune donje delove tih 3-4 gornja rama gde su zimovale pčele trošeći med iz susjednih ramova naglo šire leglo u tom gornjem nastavku u polukrug kako po horizontali tako i po vertikali ali samo prema gore krez med (ovo sve naravno pod uslov ako nema nekog značajnijeg unosa hrane iz prirode, što je najčešći slučaj u mom kraju).
I sve se ovo odigrava do kraja marta meseca.
Međutim ako se pojavi neka dobra paša kao što je slučaj početkom aprila sa uljanom repicom i pčele krenu sa unosom značajnih količina polena i nektara tada se zajednica sa leglom naglo proširuje u donji nastavak. Ako imamo vremena i ako želimo tada po potrebi možemo malo pomoći pčelinjoj zajednici (pod uslovom ako je zajednica dovoljno snažna) tako što ćemo u donji nastavak spustiti 3-4 od ukupno 6-7 ramova legla. U roku od nedelju dana pčele leglo rašire u donjem i gornjem nastavku na po 6-7 ramova. Naravno ovo nije neophodno ali se svakako ovakvom intervencijom  malo ubrzava širenje legla i razvoj zajednica.
Sad sam se malo udaljio od teme a hteo sam da kažem da sam sistem zazimljavanja treba prilagođavati sistemu košnica kojim radimo i klimatskim uslovima u kojim pčelarimo.

Hvala ti za ova iskustva o radu sa pčelama u vreme zimovanja pčelinjih zajednica dok su pčele u klubetu. Obično o "padanju klubeta" koje pominješ najviše pišu oni koji to nikada nisu videli.

Kolega Eso, mislim da dok nema legla u košnicama nema nikave bojazni za bilo kakvo obolenje. Naravno Šole će nam o tome više reći.

Pozdrav svima..... 
« Poslednja izmena: Oktobar 29, 2012, 00:57:39 od strane Vojo Brstina »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #48 poslato: Oktobar 29, 2012, 09:43:37 »
Pre svega nabolje je zazimiti društva još u avgustu i tu se svi slažemo. Ali nevolje izaziva taj nesklad u tvrdnjama da pčela uvek zna šta radi, stvarnim stanjem u košnici koje pčelar uspostavlja i još dodatno poređenje sa pčelama koje samostalno žive (bez mešanja čoveka u izabranom staništu), odnosno sa pčelama u “prirodnim” staništima.

I moramo biti ozbiljni. Rad oko košnice na -21º bi ukazuje na to da se na i Grenlandu uspešno pčelari, a Volhovič bi ‘ladno mogao da pčelari sa bar 1000 košnica jer je u srcu netaknute prirode. Ali nije baš tako. Sve ima neke razumne granice.

Temperature pri kojima sam ja ispravljao svoje greške su bile i do -9 (već sam napisao). To je bilo prošle zime. A razlog je oklevanje i čekanje boljeg vremena i umesto da sam to obavio na -3, morao sam na -9. U međuvremenu je pola pčela tog društva stradalo od gladi (imam i video zapis njihovog spasavanja), a da sam odmah to uradi bilo bi sve OK.

Nazovimo sve to intervencijama manjeg obima (jedna ili nekoliko košnica).

Najobimniji rad u zimskim uslovima sam imao zime 1995/1996. Uslovi tokom ’95 su uzrok tome, ali pre svega duga zima sa stalnim jakim vetrom. U roku od 3 dana sam svaku košnicu na pčelinjaku otvorio i istresao pčela sa 2-3 rama i približio bočne ramove sa medom. Pčela je sam istresena na ramove donjeg nastavka. Naredna godina (1996), bila mi je vrlo uspešna. Inače te godine je džanarika (bela šljiva) cvetala tek 22 aprila!!!


Ako je potreban kasni ili zimski zahvat, to možemo smatrati metodom sličnom šok terapiji. Zajednicu tretiramo snažnije i kratkom roku. Dalje ima vremena da se oporavi.

Postojanje legla traži i povećani oprez u radu i ništa više. Zato što se tu sakuplja previše pčela sa namerom da održi temperaturu u leglu. Teoretičari (koji o ovome raspravljaju, a nisu to radili) ovo razmatraju sa stanovišta stanja u proleće, kada se leglo naglo uvećava i zna da bude i u nesrazmeri sa brojem pčela (usled nagle smene generacija). Tada je moguće prehladiti leglo i to možemo posmatrati sa čisto energetskog stanovišta: potrebno je obezbediti puno energije da se gnezdo ugreje, jer je ono jako uvećano u relativno kratkom vremenu. Koliko legla ima u novembru , decembru ili januaru? Pa vrlo malo. Kada pčela nema drugi posao osim da se stara o to malo legla, ništa neprijatno se ne dešava. Princip očuvanja zdravlja pčelinje zajednice zavisi od toga koliko pčele mogu da se posvete svakoj pojedinačnoj ćeliji sa leglom, odnosno svakoj obavezi u košnici do najsitnijih detalja. To je suština.
 
O principima kako oboljevaju društva kada isprazne središte možemo raspravljati, ali pčele oboljevaju i na taj način i to uspešno :D.


PS

Alternativa je šećerna pogača, ali ja nisam u toj priči. To je tek loše.
« Poslednja izmena: Oktobar 29, 2012, 09:50:25 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #49 poslato: Oktobar 29, 2012, 10:13:30 »
Šošić:

[quotePostojanje legla traži i povećani oprez u radu i ništa više.][/quote]

Fino si ovo objasnio.
U "oprezu" leži sve.
Naravno da ćemo se složiti da su izuzeci nekad jači od pravila, a ovaj tip izuzetaka (zakašnjelo reagovanje) treba svesti na minimum minimuma. Radio sam to više puta na 1-2 zajednice i svaki put sam sebi rekao: "Eso, treba ti dobru plesku opaliti!"

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže milic dragoslav

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 53
  • Pol: Muškarac
  • Pcelarim kosnicom Rodna Voja
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #50 poslato: Oktobar 29, 2012, 10:39:05 »
Uzivao sam dok sam citao ove postove jer je ovo sve iz prakse a ne procitao sam  negde .danas sam tri kosnice prepakovao popodne nastavljam dalje U jednoj sam naisao na ovu situaciju .Samo da dodam hrane imadovoljno i drustvo je jako.Pozdrav

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #51 poslato: Oktobar 29, 2012, 11:28:06 »
Uzivao sam dok sam citao ove postove jer je ovo sve iz prakse a ne procitao sam  negde .danas sam tri kosnice prepakovao popodne nastavljam dalje U jednoj sam naisao na ovu situaciju .Samo da dodam hrane imadovoljno i drustvo je jako.Pozdrav

Drago mi je da si uživao.

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #52 poslato: Oktobar 29, 2012, 11:31:56 »
Dragoslave, kada nađeš vremena, napiši šta i kako si radio i kojih teškoća je bilo i koja je temeratura bila (uopšte kakvi su meteorološki uslovi bili tokom rada).

Ovo na slici je malo nejasno: ima li dva nastavka ili jedan. Ako imaš dva nastavka i pčele ima u oba, to je dobro da ne može biti bolje, jer verovatno ima pčela u oba nastavka.

Može biti nezgodno ako se slično vidi dok je zima već u jeku i da se klube podeli na dva dela. Ali to ovde nije slučaj jer se na slici vidi da su ulice dobro popunjene pčelama. Navodim ovo samo kao mogućnost i ona se ponekad dešava kod nekih slabih društava, da se klube podeli.

Ako je to stanje društva sa samo jednim nastavkom, nije ništa neobično. Još nije toliko hladni i pčele su u obliku rastresitog klubeta koje kao takvo mora zauzeti više prostora. Kako zahlađuje, klube će se povlačiti na dole (i povlačiti i zgušnjavati, tako da se menja zapremina klubeta i ono ne bude do satonoša).



Jesi li zatvarao mreže na zbegu novinom? Na slikama tvog pčelinjaka sam video krovove (poklopce) koji su duboki (imaju visoke bokove). Zato mislim da te otvore ne treba uopšte zatvarati. Imam u vidu da si u košavskom području (pogledao sam na google mapi). Ali i leta ti nisu velika a koristiš i češljeve, tako da će leto biti vrlo malo.

I kod mene zna da duva vrlo jaka košava, a na pomoćnim društvima (oni uski u koje može stati 4 LR rama i koji imaju vrlo leš oblik klubeta) zimuju samo sa zbegovima visine 7 cm. Nemaju poklopne daske. Bokovi krovova su uz to vrlo niski: svega  4 cm i poneki ne naležu dobro.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže milic dragoslav

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 53
  • Pol: Muškarac
  • Pcelarim kosnicom Rodna Voja
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #53 poslato: Oktobar 29, 2012, 15:33:36 »
Malo pre sam dosao sa pcelinjaka sredio sam problematicna drustva.Temperatura je 6 stepeni .Nisam imao potrebe da dodajem ramove iz drugih kosnica vec sam podizao iz plodista.Svaki gornji nastavak ima po sest rama meda a u plodistu po cetiri  rama samo u jednoj su tri .Ja mislim tek u januaru da ih pregledam pa ako bude trebalo da dodam pogacu.Sve kosnice su sa tri nastavka .Prvi je prazan a pcele zauzimaju drugi i treci nastavak inace pcele su bile dosta mirne .Ponovo se zahvaljujem tebi Dragane a isto tako i Voji i Esadu Pozdrav iz Bozevca

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #54 poslato: Oktobar 29, 2012, 22:02:39 »
Malo pre sam dosao sa pcelinjaka sredio sam problematicna drustva.Temperatura je 6 stepeni .Nisam imao potrebe da dodajem ramove iz drugih kosnica vec sam podizao iz plodista.Svaki gornji nastavak ima po sest rama meda a u plodistu po cetiri  rama samo u jednoj su tri .Ja mislim tek u januaru da ih pregledam pa ako bude trebalo da dodam pogacu.Sve kosnice su sa tri nastavka .Prvi je prazan a pcele zauzimaju drugi i treci nastavak inace pcele su bile dosta mirne .Ponovo se zahvaljujem tebi Dragane a isto tako i Voji i Esadu Pozdrav iz Bozevca

Dragi naš Dragoslave,
Najpre lično želim da se ja Vama zahvalim što ste izneli zabrinutost za Vaše pčele i pokazali pravi put onim pčelarima koji se ustručavaju da upute komentar i da postave pitanje.

Sada ste me obradovali ovim dopisom o stanju na Vašem pčelinjaku i količini hrane u košnicama.
Verujem da neće biti nikakve potrebe za dodavanje pogača jer pčele u RV košnicama ne bi trebalo da tokom novembra, decembra, januara i februara potroše više od 3 kilograma hrane.
Gledajući da se pčelinje klube obično nalazi u 5-6 ili najviše 7 ulica i da pčele obično troše med sa 6 centralnih ramova pomerajući se po vertikali za temperaturom one za tih 4 meseca zime (koliko se u najčešćim slučajevima nalaze u čvršćem klubetu), i u uslovima jake zime, bez toplih perioda kada ne bi imale mogućnost prenošenja hrane odozdo i sa krajnjih ramova gde se uvek nađe po malo meda, nemaju nikakve mogućnosti da potroše više od 5-6 centimetara meda po visini ramova.

Svaki centimetar saća po visini u RV ramovima ima u proseku nešto oko 100 grama meda, što znači da klube na 6 ramova, koje zahvata nešto oko dve trećina dužine RV ramova, ne bi trebalo da mesečno troši više od 15 milimetara meda po visini ramova. 

Zato nemate šta da brinete kolega Dragoslave.

Sada, kad je malo zahladilo i kada prestaju značajniji radovi na pčelinjaku, mislim da je pravo vreme da polako krenete u proizvodnju RV košnica ( a koliko znam imate uslova za to) i polako pripremite malo  novih košnica pa da jednu grupu od sada zazimljenih pčelinjih zajednica udesetostručite kako je navedeno u početku ove teme.


Pozdrav iz Novog Miloševa.......
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže milic dragoslav

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 53
  • Pol: Muškarac
  • Pcelarim kosnicom Rodna Voja
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #55 poslato: Oktobar 29, 2012, 23:00:18 »
Hvala Vojo na podrsci nameravam na prolece barem sa dve kosnice da pokusam ovu operaciju da ponovim ako bog da jer sad vidim gde sam sve lutao i pravio greske narocito sa maticama i sad imam u desetak kosnica neobelezene matice. Pozdrav iz Bozevca

Van mreže Boza Trbojevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 107
  • Pol: Muškarac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #56 poslato: Februar 09, 2013, 03:07:13 »
Da osvezimo temu.

Jos malo pa dolazi prolece, pa treba i razmisljati o uvecanju ili obnavljanju pcelinjaka.

Vojo imam jedno pitanje za tebe, malo jeste cudno, ali nije ne resivo. Jednom prilikom si napomenuo, bilo je to davno, da se iz jednog drustva u toku godine mogu i vise od deset drustava dobiti.
Koliko po tvom misljenju se maksimalno mogu dobiti drustava, ustvari rojeva.

Ja sam nesto racunao, ali ne oslanjaju ci se na bilo kakva vrcanja meda u toku godine, da se uz veliki rad (ustvari , bez rada nema ni rezultata ) stalnu prehranu mogu i jednog drustva dobiti od 100 do 120 rojeva, da svi imaju mlade matice i da se solidno zazime.

Nisam racunao potrosnju hrane - secernog sirupa jer je nemoguce izracunati, a razlog su vremenske prilike i neprilike koje prate nas pcelare, ali predpostavljam da treba toga poprilicno, normalno da bi selidba doprinela smanjenju potrosnje secera, ali i stacionar nebi nesto vise kostao jer seliti rojeve na pasu i to kosta pa ti rojevi mogu cak biti meka tudzica ukoliko na pasi ima doseljenih pcelinjaka.

Nacin je vrlo jednostavan, samo je pcelarevo prisusvo malte ne svakodnevno obavezno, ali 100 - 120 rojeva od jedne kosnice je ipak pozamasno za godinu dana i ulozen rad i finansije se u sledecoj godini vec osete, a moze i u toku godine ako se rojevi prodaju ako pcelaru nisu potrebni.

Voleo bih da cujem tvoje misljenje, pa cu ja reci kako sam to zamislio i to vrlo jednostavno.

« Poslednja izmena: Februar 09, 2013, 03:13:00 od strane Boza Trbojevic »

Van mreže Jasmin Ucambarlic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 88
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: BUGOJNO
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #57 poslato: Februar 09, 2013, 11:44:52 »
Kolega Boza i mene muci to umnozavanje volio bih kada bi i vi obrazlozili vas nacin na koji to mislite uraditi ja sam svaki dan na pcelinjaku tako da svaka opcija odgovara poz.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #58 poslato: Februar 09, 2013, 11:52:49 »
Hajde Božo da čujemo. Čekam kao mačka miša.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Boza Trbojevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 107
  • Pol: Muškarac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #59 poslato: Februar 09, 2013, 14:53:33 »
Ipak bi sacekao Vojin komentar, jer sam ja po njegovoj ideji jos ranije nesto odradio, ali sam nesto od te njegove ideje i prosirio, ali posto ima razlike u nacinu pcelarenja i razmisljanja izmedzu mene i Voje treba saslusati i drugu stranu.

Ovo je samo moje razmisljanje, a ne i moja realizacija, da se razumemo, uvek je lakse razgovarati i razmenjivati misljenja, pa bilo kakva da su, nego li se na svojim greskama uciti.
Ima jedna poslovica, sto jedna budala uradi, stotinu pametnih nemmogu ispraviti, pa da ja sam sebi nebi ispao budala, bolje je poslusati savete kolega.