Koliko je bršljan uzročnik sušenja bagrema, nisam ni ja siguran i ono što sam napisao da je bršljan deo stabala ugušio i osušio je na osnovu utiska i viđenog, a ne saznanja. Sasvim si u pravu kada kažeš da nisi siguran koliko je baš bršljan razlog sušenja stabala bagrema.
Tako da bi nam trebalo više činjenica ili proučavanja suživota bršljana i drugih biljaka na kojima se on nalazi.
Bršljan je baš dugovečna i otporna biljka. Ali ima vrlo spor prirast i biće da sam ja brzopleto napisao to što sam napisao. Koliko je štetan i koliko su dokazali štetnost mi je nepoznato. Moglo se ponegde pročitati da bršljan ne koristi svoje adventivne korenove u prometu materija, već samo za pričvršćivanje na druge površine. A ako delimično koristi, tada može uticati na oštećenje drveta koje je zaposeo u uslovima jakih suša, kakve smo imali. Opet, kažem da to ne znam jer nemam takva saznanja.
Takođe i odnos pčela prema medu bršljana koji se pojavljuje u javnosti može biti netačan. Piše se kako taj med pčele ne koriste i izbacuju i to može biti proizvoljnost. I deo kristala suncokretovog meda može biti povremeno izbačen. Kažem povremeno, jer ima godina kada se na uvlakam podnjače vidi malo izbačenih kristala. Mislim da to nije zbog toga što ih ne mogu preraditi i koristiti, već se to dešava u postupku čišćenja ćelija u uslovima pojačanog unosa nektara. Kada su godine sa siromašnijim unosom nektara, pčele sporije i temeljnije troše kristale tog meda. Kada je unos vrlo jak, načete ćelije očiste od kristala i tu uskladište med. Već nakon ovih prvih prolećnih vrućina, može se videti koliko je kristalisani med „rastopljen“ u poklopljenim ćelijama (kako se vrućine pojačaju i ustale, gotovo sav stari suncokretov med se dekristališe). Slično je i sa medom od bršljana. Utisak o neiskorišćenim kristalima ovog meda se pojačava kada se to vidi u nastavljačama. Uglavnom je više tog meda u donjem nastavku, koji je dobar deo zime i proleća nezaposednut pčelama. U slučaju potrebe, pčele iskoriste ono što se može na brzinu iskoristiti, a ostatak odbace. Ovo treba pratiti i može se proveravati nekoliko godina. Pri sporoj potrošnji i slabijem unosu nektara, pčele bolje i uspešnije troše sve zalihe, sa što manje otpada. Koliko će kristala biti odbačeno, može zavisiti i od smera kretanja gnezda (kod nastavljača): ako društvo ima snage i prostora, prelazi u donji nastvaka sa leglom i ne otklapa više zalihe.
Ima društava kod kojih se vidi baš prilično odbačenih kristala, ali ima i onih kod kojih se vide samo voštani poklopci i tek malo kristala, a u sličnim su uslovima uzimljavanja i paše.