Kolega je u pravu. Mislim da ne bi trebalo mistifikovati neke stvari ako nemamo podateke koji su praćeni, ne godinama, već decenijama.
Kada je već uputio na profesora Kulinčevića, bio je jedan njegov tekst u Pčelaru (odavno) u kojem govori o tom problemu, odnosno razvoju i vremenu izleganja jedinki u pčelinjem društvu.
Ovo nije samo kod pčela, već i kod drugih insekata. Mnoge stvari se dešavaju zavisno od uslova u društvu i okruženju. Insekti mogu ubrzati ili usporiti svoj razvoj tokom te faze života u zavisnocti od npr. temperature. Ja sam pre više godina pisao o tome da se pčele u rojevima (prirodnim ili paketnim) izležu ranije. To je bilo 19-tog dana. I to leglo je obilno hranjeno mlečom i može se smatrati da su jedinke vanreno spremne za život i rad u svim uslovima. Takođe, znam (jer to radim malo više od 30 godina) da matičnjaci imaju različito vreme izleganja tokom ranog proleće ili u toku letnjih vrućina. Zato i ne koristim različite tipove kaveza za matičnjake, jer smatram da moraju biti u dodiru sa pčelama. Zapazio sam i ubrzano kretanje pčela na matičnjacima koji su dostigli zrelost. Da li je to način podizanja temperature ili nešto drugo, ne mogu da tvrdim, ali mislim da jeste.
Kada je reč o trutovima i tu postoji razlika u danu izleganja (odnosno ukupnom broju dana potrebnih za razvoj, preobražaj i izleganje jedinke). Ne treba zaboraviti da se u slučaju poremećaja spoljnih uslova pažnja pčela usmerava na zaštitu radiličkog legla i zapostavljanje trutovskog (zato npr. se prvi znaci krečnog legla vide u trutovskom leglu). Takođe, kada se poremete spoljni uslovi i postanu nepovoljni, mogu se videti trutovi na podnjači koje društvo odbacuje.
Radno raspoloženje u uobičajenim i relativno povoljnim uslovima jeste bolje, ali mislim da nije prisustvo trutova presudno. Trutovi su u najvećem broju slučajeva odraz snage i povoljnog razvoja društva. Snažno društvo bolje koristi pogodnosti iz prirode od slabog i to je poznato.
Ipak i dalje mislim da treba težiti odgoju trutova usmereno (korišćenjem građevnjaka) iz praktičnih razloga, jer trutovske ćelije na delovima saća (naročito ako su u donjem delu saća, što je najpovoljnija gradnja trutovskih ćelija) ometaju rad sa košnicom, može se ubiti matica prilikom pomeranja takvog saća i društvo dovesti u vrlo nepovoljan položaj.
Takođe, često sam pisao da ne treba vršiti pokolj trutova (trutovskog legla) u prvoj polovini sezone, već trutovsko leglo u cilju uklanjanja varoe vršiti kada je manja potreba za trutovima (vreme početka, trajanja ili završetka suncokretove paše). Izuzetno, ako u društvu ima puno varoe, a hemijska sredstva mogu ugroziti med, može se to raditi i početkom sezone.