Košnice Voja

Pčelinja paša => Medonosno bilje => Temu započeo: stevanovic sveto Decembar 25, 2010, 21:36:08

Naslov: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Decembar 25, 2010, 21:36:08
Prošlog meseca u Užicu u sali Opštine održano je predavanje o značaju Aronije. Kasno sam saznao za predavanje pa nisam prisustvovao. Nakon nekoliko dana u udruženju Srpskih domaćina deljene su sadnice iste. Prošle godine Lazo mi je poklonio nekoliko sadnica Aronije i sve su se primile (zasađene početkom aprila), u maju iscvetale i dale u avgustu prvi rod. Plodovi su veoma opori i kiseli, ali imaju neki poseban ukus. S obzirom na značaj i vrednost za ljude i pčele ovu biljku treba saditi gde god za to postoji mesto. Pozdrav




PS  Evo i zanimljivog linka o Aroniji.

 http://www.aronija.com.hr/index.htm
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Januar 02, 2011, 21:19:28
Ovako izgledaju plodovi Aronije. Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: sava mitic Januar 25, 2011, 12:15:18
Vredi pogledati jedan video prikaz o Aroniji


I jos jedan
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Februar 23, 2011, 22:46:48
Aroniju često posećuje i ova vrsta pčela. Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Mart 01, 2011, 07:23:43
Nadam se da neće smetati mala nadopuna, radi potpunije slike o samoj biljci, preuzeta od "Superiora".

ARONIJA - Pripada familiji ruža – Rosaceae, podfamiliji Maloideae. Rod (Genus) Aronia obuhvata tri vrste: crnu aroniju: A. melanocarpa, crvenu: A. arbutifolia(L.) Pers. i purpurnu – A. prunifolia (Marshall) Rehder. Po tome što pripada podfamiliji jabuka, vidi se da su botaničari imali u vidu građu njenog ploda. Od sve tri vrste, crna aronija ima najveći značaj sa stanovišta čoveka. Spada u najlekovitije vrste voća. Lako se gaji i održava. Gaji se slično kao oblačinska višnja ili leska. Naime, ako se gaji na sopstvenom korenu dobija se žbun sličan žbunu leske. Da bi se olakšalo njeno gajenje, omogućila međuredna obrada, rezidba i berba, može se kalemiti na jarebiku (Sorbus aucuparia), koja se u Rusiji naziva "krasnoplodnaja rjabina", u Ukrajini "gorobina zvičajna", onda na divlju krušku i crni glog (Crataegus laevigata), mada se prima i na druge vrste gloga kao što su beli i crveni, C. monogina i C. pinnatifida. Podloga za kalemljenje treba da bude stara najmanje tri godine, jer se kalemi na visini od oko 100 do 120 cm, tako da će sadnica na kalemu imati minimum pet godina u vreme sadnje na stalno mesto. Može se kalemiti na razne načine; očenjem, "čipovanjem", engleskim spajanjem, i ostalim, kao i sve druge vrste voća. Izbor načina kalemljenja zavisi od debljine stabla podloge i plemke. Aronija nakalemljena na jarebiku ima povećan prinos i kvalitet, a podloga ne utiče na ukus. Ove dve vrste biljaka ukrštao je Mičurin i dobio dve nove, sintetičke sorte – "sorbaronije", Likerna i Desertna Mičurina, još 1905. Međutim, nisu se proširile u praksi.
Prosečan prečnik krune u to vreme bio je 347 cm. U mladim zasadima korenov sistem zauzima površinu koju projektuje kruna. Najveća masa korena (oko 80%) prostire se na dubini do 80 cm. Najveći deo korena nalazi se u prečniku od 50 cm oko stabla; 44%, a na svakih sledećih 50 cm još po oko 20%. Za devet godina rasta na ukrajinskom černozemu aronija razvije korenov sistem sa žilama ukupne dužine 711 m, na dubini do 130 cm. Pri tome, žile tanje od 1 mm u prečniku čine 91 – 95%, od 1-3 mm 4-3% i svega 1-2% debljih od 3 mm. Na ovaj način aronija obezbeđuje neverovatno jaku usisnu moć korenovog sistema, jer biljka usvaja vodu i hranu samo preko korenovih dlačica i tankih žila, dok debele služe za pričvršćivanje i transport hranljivih materija. Otuda i ideja da je aronija dobra biljka za ozelenjavanje peskova, pepelišta, deponija i jalovišta.
Sadi se u jesen, kada na sadnicama opadne list, najčešće krajem novembra. Lako se prima i ako na biljkama ima zrelog lišća crvene, ljubičaste ili braon boje. Najčešće se sade dvogodišnje biljke dobijene kulturom tkiva. Raste i daje dobre prinose na svim tipovima zemljišta, osim zasoljenim, za razliku od visokožbunaste borovnice koja dobro uspeva samo na prirodno kiselim, pH 4,2 do 4,4, a ona se u Srbiji nalaze na većim nadmorskim visinama, najčešće iznad 750 m, a tamo skoro i da nema stanovnika. Ne usvaja štetne sastojke iz zemljišta, vode i vazduha, te se može gajiti i u blizini industrijskih zagađivača i termo elektrana.
Zbog sporog rasta kalemova, koji su onda dosta skupi, najčešće se gaji na svom korenu, kao žbun. I ovaj žbun se može oblikovati rezidbom, da se ne dozvoli rast velikog broja stabala, kako bi se olakšalo osunčavanje, normalna fotosinteza svih listova i osigurao dobar prinos. Stabljike stare 5-7 godina se odsecaju do zemlje, kako bi se izazvao rast novih, mladih izdanaka koji imaju povećanu rodnost. Zasadi stari preko 25 godina mogu se "pokositi" blizu površine i na taj način obaviti "podmlađivanje". Pojedinačni žbun za desetak godina rasta može da razvije i preko 30 izdanaka koji će svi biti u rodu.Ovakav potencijal bujnosti i rodnosti aronija može da zahvali moćnom korenovom sistemu. Biljka stara 13 godina razvija korenov sistem u prečniku od dva metra, do dubine od 160 cm.
Najbolja gustina sadnje je 3 x 1,5 m, kojom prilikom se posadi 2 222 biljke po hektaru. Ovakvom sadnjom svaka biljka dobija 4,5 mkv. vegetacionog prostora. Prve berbe su moguće u trećoj godini života. Tada se formira prosečno po dva grozda na biljci, sa oko 35 – 40 plodova, ili oko 50 -100 grama prinosa. Dakle, u prvoj godini po sadnji dvogodišnjih sadnica, može se dobiti od 100 - 200 kg ploda po hektaru. U sledećoj sezoni žbun daje po 7-8 grozdova, 200 – 300 grama po biljci ili 4400 do 6600 kg po hektaru. Pojedinačni plodovi imaju masu od 0,6 - 1,1 gram, tako da u jednom kilogramu ima od 1ooo – 1600 plodova.
U plodu se nalazi par komada vrlo sitnog semena, čija je apsolutna masa (masa 1000 zrna) oko 3 g. Sa porastom, uz redovne mere nege, u prvom redu uništavanju korova, u desetoj godini života biljka aronije može da donese prinos od oko 5 -10 kg po žbunu, ili 11 do 22000 kg/ha. Sa berbom se ne može zakasniti! Zrenje nastupa krajem jula, a berbe se mogu protegnuti kroz sledeći mesec i po dana. Pri tome, gubici su vrlo mali. Tek po koji plod se osuši i otpadne, dok oni drugi, normalni i zdravi, tako reći ne kaliraju. Gubitke vode biljka nadoknađuje dopunjujući plod svežom hranom, sve dok je list zelen i fotosinteza moguća. Stajanjem plodovi dobijaju na kvalitetu, slađi su i hranljiviji, manje opori. Ako su izloženi jakom suncu, suše se i opadaju. Njihova masa i u novembru je ista: 0,6 – 1,1 gram. Oko 30% plodova može da sačeka proleće na biljci. Kao suvi dobri su za čaj.Pomenuti prinos se može očekivati i u sledećih 20 godina. Navodnjavanjem se osigurava visok i stabilan prinos po godinama. Suša je najveći neprijatelj svih biljaka, pa i aronije. Orezivanjem grana starih 5 – 7 godina podmlađuje se rodni deo biljke i osigurava dobar prinos. Drvo sporo raste, tvrdo je kao dren, i dostiže visinu od 1,5 – 2,5 metra, tako da se lako bere sa zemlje. Otporna je na bolesti i štetočine, pa nema potrebe za bilo kakvim vidovima zaštite. Kao takva, aronija je idealna biljna vrsta za gajenje u tzv. organskoj ili bio-ekološkoj proizvodnji, koja je jedan nivo iznad organske. Kada biljke, za 4-5 godina, odrastu u visinu preko jednog metra, onda one same suzbijaju korov u redu, a međuredno rastojanje se kosi. Posle desete godine, ako je između redova niska trava, ne mora ni da se kosi, tako da voćnjak aronije predstavlja pravu oazu životinjskog sveta, idealno stanište za ptice pevačice, prepelice, jarebice, fazane, zečeve... U aprilu, kada se voćnjak zabeli od mnogobrojnih cvetova, kao kada padne sneg, aronija je dobra pčelinja paša.
Postoji veći broj sorti i klonova, od kojih su najpoznatije finska Viking i češka Nero. Godine 2010. aronija je upisana u listu voćnih vrsta u Srbiji, sa jednim predstavnikom – sortom Nero. Do tada se posmatrala kao ukrasna i lekovita biljka. Pored plodova, lišće može da se koristi za čaj. Bogato je vitaminom P. Po izgledu podseća na list višnje.
Prvi zasadi aronije u Srbiji zasnovani su u organizaciji PIK Takovo, Gornji Milanovac, sedamdesetih godina XX veka. Sadnice su uvezene iz Ukrajine. Ideja da se ona koristi za proizvodnju sokova nije ostvarena do kraja, pa se danas koncentrat za sokove uvozi iz Poljske. Koristi se samo kao bojadiser, jer sokova od aronije nema pod tim imenom kod nas. Litar sirupa može da oboji 100 l vode. Od kilograma plodova može da se iscedi 600 ml soka koji se čuva posle "visoke pasterizacije" na 92 stepena C. Ne koristi se sterilizacija kako bi se sačuvala prirodna aroma voća. Osim ovoga, plodovi aronije mogu da se koriste i za spravljanje džemova i slatka, želea, onda za dobijanje vina, rakije, i likera, kao što se to radi od grožđa. Neki ljudi ih stavljaju u paradajz salatu, a mlekare prave voćne jogurte sa sokom aronije.

Ovo voće više lek nego hrana. Svako domaćinstvo može da pronađe malo mesta na svojoj okućnici da zasadi aroniju, i počne da koristi sokovnik koji negde stoji zaboravljen dugi nz godina. Sveži plodovi mogu da se čuvaju u hladnjačama, kao jabuke ili grožđe.Plodovi aronije su bogati hranljivim i lekovitim materijama. Sadrže od 25-3o% suve materije, najviše saharida, šećera od 6,2 – 10,8%, celuloze 3,0 – 3, 1%, pektina 0,63 – 0,75%, organskih kiselina od 0,7 – 1,3% i antocijana (600 – 2300 mg%). U njma je prava riznica (1,55%) makro i mikro elemenata kao što su gvožđe, kalcijum, bakar, jod, bor, molibden, mangan, kalijum i kobalt, te vitamini C, P, PP, B6, B2, E i provitamin A. Ali, od svega što se nalazi u zrelim plodovima crne aronije, najvažnije su bojene materije, antocijani. Nađeno je 1480 mg antocijana na 100 g svežih plodova, dok je koncentracija proantocianidina bila 664 mg na 100 grama. Ovih materija ima najviše u kori i ispod same kore ploda. Na ovaj način biljka štiti sadržaj, meso i seme ploda, od štetnog dejstva UV zračenja. Boja i sjaj bobica privlače ptice i druge životinje da se njima hrane i na taj način obavljaju rasejavanje i širenje vrste.
Aronija sadrži najviše antioksidanasa od 277 vrsta namirnica koje koristi čovek, uključujući i drugo jagodičasto voće, bobice, citruse, povrće, žitarice i začine. Među antocijanima aronije nalaze se cianidin-3-galaktizid, epicatehin, kafeinska kiselina, kvercetin, delfinidin, petunidin, pelargonidin, peonidin i malvadin. Sve su to antioksidantni fenoli – flavonoidi. Apsorbuju slobodne radikale. Sadržaj antioksidanata izražava se u tzv. ORAC jedinicama, antioksidativnom kapacitetu (The Oxigen Radical Absorbance Capacity), kojih u aroniji ima 16100, tj. 16100 mikro molova na 100 g ploda što je mnogo više od borovnice, kupine, maline ili crne ribizle. Dnevne potrebe čoveka iznose od 3000 do 5000 ORAC jedinica, te je ljudskom biću dovoljno da konzumira 20 – 30 grama ovog voća, ili isto toliko bobica.
Ovakvim sastavom aronija predstavlja hranu i lek koji umanjuje rizik od pojave mnogih boleti, kao što su karcinom debelog creva, neaktivna jetra, kardiovaskularne bolesti, hronična zapaljenja, gastro problemi uključujući i čir, i zapaljenja oka (uveitis). Jača imuni sistem te je dobra hrana – lek za decu, sportiste i rekonvalescente. Usporava procese starenja i ima antiseptičko dejstvo. Sve satojke koje je aronija stvorila da bi sebe sačuvala od insekata, gljivica, bakterija i virusa, a koji se jednom rečju nazivaju fitoncidi ili biljni antibiotici, čovek unosi u svoj organizam i koristi blagodeti prirode.
U ishrani i medicini aronija se koristi uglavnom kao hladno ceđeni voćni sok, sirup. Već je rečeno da se od kilograma svežih, neoštećenih plodova dobija oko 600 ml gustog soka, tamne, skoro crne boje, koji se konzerviše pasterizacijom u staklenoj ambalaži, flašama od 270 ili 700 ml. Ovakav sok se koristi razređen u vodi, čaju ili drugim voćnim sokovima, kao što su oni od jabuke ili dunje. Na 100 ml soka saržaj vitamina P (bioflavonoida) iznosi minimum 150 mg. Energetska vrednost je max. 63 kcal. Sirov sok se koristi obazrivo, kao i drugi lekovi, tri puta na dan po 50 ml, ili po pola čaše od jogurta.
Aronija se koristi i za spravljane džemova. Posle ceđenja soka, drožda sa semenom i korom se prokuva i zasladi i tako se dobija džem. Seme je veoma sitno, kao seme kima, i pomaže čišćenju organa za varenje. Ovaj džem se jede po malo, kašičicom, kao med, jer je on ustvari lek dobijen direktno iz prirode. Sami plodovi u sirovom stanju nisu ukusni jer sadrže malo šećera, opori su, ali je to dobro za obolele od diabetesa. Međutim, kada dobro sazru i odstoje na grani jedno mesec dana, postaju slađi i ukusniji, te se može pojesti po jedna šaka plodova, što je dovoljno za dnevne potrebe čoveka u pobrojanim vitaminima i drugim zaštitnim materijama. Već smo navikli na to da se lekovi ne odlikuju dobrim ukusom. Posle nekoliko konzumiranja čovek se privikne i rado ih koristi u svežem stanju.

Pozdrav
Naslov: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Рајко Борић Mart 01, 2011, 09:26:29
ЕППО преферира научно име Photinia melanocarpa
http://eppt.eppo.org/view.php?bcode=ABOME
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Mart 01, 2011, 10:13:37
Da, po taksonomiji se upotrebljava Photinia melanocarpa:

http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=565397

http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=PHME13

Na osnovu istraživanja (http://zipcodezoo.com/Plants/A/Aronia_melanocarpa_var._elata/)
poznato je između 95 i 125 rodova Photiniae (Aroniae) i između 2825 i 3500 podvrsta.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Lazovic Zivojin Mart 01, 2011, 22:16:01
Mnogo sam naučio iz ovoga teksta, koji je napisao kolega Mario.
Baš je velika šteta za zapušteni voćnjak aronije.
Ako ovo bude pročitao g.din Drašković, možda i obnovi voćnjak
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Tadija Orlović Mart 01, 2011, 23:41:52
Prekrasna biljka, imam 150 grmova zasađenih porljetos, sad će u 4. godinu pa se nadam i rodu, nešto je bilo ove jeseni samo za probu, oštrije sam rezao radi razvoja biljke. Najljepše u cijeloj priči oko aronije je to što nema prskanja, jedini neprijatelji su joj koze i srne, nema niti bolest na njoji. Za pčele nema nekakav veliki značaj, cvate malo prije bagrema, ali je biljka samooplodna pa joj pčele niti ne trebaju. Razmnožavanje je jednistavno, korjenovim izdancima ili grebenanjem tj, polijeganjem nižih grana. Čim budem u mogućnosti svakako ću širiti nasad. Sadnice sam nabavio ovdje: http://www.aronija.net/ (http://www.aronija.net/)
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Vlada Andjelic Jul 02, 2011, 20:26:51
Odlican tekst, hvala na ovome.

Ja sam kaparisao 150 komada aronije sorte viking. Interesuje me kako se ona kotira i da li sam dobar izbor napravio. Pored toga interesuje me nacin razmnozavanja poleganjem nizih grana ako neko zna da objasni posto je ovo novo kod nas, a za mene pogotovo.














Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 26, 2011, 23:50:39
Nije problem dobiti sadnice Aronije. Kad se dobro ožili, nakon dve godine oko nje ima mnogo mladih sadnica (slično kao kod maline). Ja ću dogodine od mojih 5 "starih" imati bar desetak mladih koje ću da zasadim i formiram mali voćnjak sa Aronijom.

Pored toga interesuje me nacin razmnozavanja poleganjem nizih grana ako neko zna da objasni posto je ovo novo kod nas


Niže grane spuste se na zemlju i na nekom zgodnom delu se pregrnu zemljom, tako da vrh grane ostane iznad zemlje. Na pregrnutom mestu grana će pustiti žile pa ju sledeće godine možete preseći i posaditi na drugo mesto. Kolega Tadija, da li je grebenanje nešto slično?
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Vojo Brstina Oktobar 26, 2011, 23:57:01
Kolega Sveto, u tom slučaju iz grane položnice bi trebalo da izađe nekoliko novih mladica to jest novih sadnica. Makar dve tri. Jesam li u pravu?

Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 27, 2011, 00:19:18
Nisam siguran da bi bilo više. Možda kad bi granu ostavili dve godine a da je ne odsečemo. Bolja varijanta je da se sačeka da sadnice same niknu oko starog stabla ili da nam Lazo nabavi. Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Oktobar 27, 2011, 10:53:40
Želim da dodam iskustva i preporuke o uzgoju aronije koji su prikazani u ruskoj literaturi.

Vegetacija Aronije počinje pri temperaturi okruženja od 6-7° С. Nije zahtevna za toplotom. Nadzemni deo biljke izdražava temperature do -36° С. Žbunovi se obično oporavljaju pri bilo kakvim mrazevima i sledeće godine daju normalan plod. Biljka je stabilna u odnosu ka kasnim prolećnim mrazevima. Koreni sistem može biti povređen pri zamrzavanju zemlje od -11 do -12° С i zaštitna pokrivka biljke, u periodu hladnih bezsnežnih zima, povoljno deluje na prolećni razvoj.

Aronija je zahtevna prema vlagi i pema svetlosti. Obavezno je proređivanje unutrašnjih izdanaka radi normalnog pristupa svetlosti, u protivnom plodovi će biti isključivo sa spoljne strane žbuna. Odlično uspeva na glinastim i supeskovitim zemljištima sa visokim sadržajem organskih materija.

U Rusiji predlažu zasade sorte "Likerna" stvorene od I.V. Mičurina i novu sortu "Crne oči".

Za razmnožavanje koriste se žbunovi sa najboljim prinosom i najvećim plodovima.
Moguće je nekoliko načina razmnožavanja: izdancima sa razvijenim korenim sistemom, mladicama, semenima (plodovima) i kalemljenjem.

Pri razmnožavanju korenim sistemom,  odvajaju se izdanci sa razvijenim korenom od matičnog stabla u rano proleće ili kasnu jesen i sade se direkno na stalno mesto gde će se biljka razvijati. U slučaju da je koreni sistem nerazvijen bilje se sade u rasadnik (u redove) do potrebnog razvoja za presadjivanje.

Razmnožavanje mladicama se vrši po pravilima jagodastog voća.

Vrlo često se koristi razmnožavanje plodovima pri čemu nove mlade biljke zadržavaju karakteristike matičnih biljaka. Seme biljaka treba da prodje period stratifikace od 90-120 dana pri temperaturi od +4 do +5° С.
Drugi način stratifikacije vrši se obezbeđenjem 90% vlažnosti semena, tako što se stave u vrećice od tkanine i tokom 24 sata drže dobro ovlaženim (ne potopljenim u vodi). Kod potapanja u vodu preporučuje se promena vode. Iza toga, vrećice sa semenima se stavljaju u kutije ispunjene sa mahovinom ili drvenim opiljcima i čuvaju se pri temperaturi od +12 do +14 C u trajanju od 10 dana uz uslov da substrat mora biti vlažan. Semena se, zatim, prenose u kutiju sa poroznim dnom i zakopavaju u gomilu snega na 3-4 meseca. S vrha se kutija prekriva sa drvenom piljevinom. Tri do četiri dana pre zasađivanja semena prenose se u sobne temperaturne uslove. Zasađivanje semena vrši se ranim prolećem (sredina aprila) u pripremljene gredice rasadnika i kada je temperatura zemlje oko 10-ak stepeni. Posle dve godine, sadnice se premeštaju na stalno mesto sadnje.

Kalemljenje se vrši na podlogu od oskoruše.

Priprema zemlje za sađenje aronije se vrši prekopavanjem i čišćenjem od višegodišnjih korova, đubrenjem i prekopavanjem. Djubrenje se se obezbeđuje prekopavanjem i mešanjem sa zemljom, 2-3kg zrelog stajnjaka ili komposta po metru kvadratnom oko biljke., 30 grama superfosfata i 20 grama kalijumovog djubriva.
Dimezije jama treba da budu 40cm u dubinu i 60cm širine. Kopaju se ranije i njih se unosi smesa zemlje sa 10kg stajnjaka (komposta), 200-300 grama superfosfata i 30-50 grama kalijevog đubriva. Sadi se u jesen od sredine do kraja oktobra ili u proleće pre poljoprivrednih radova. Ako se sadi po plantažnom principu onda razmak medju biljkama treba da bude od 3x4 metra. Sadnice se ukopavaju na 3-4 cm dublje u odnosu na zasadjenost u rasadniku. Posle sadjenja biljke se dobro polivaju i stabljike skraćuju na 15-20 cm iznad zemlje.

Za obezbeđenjem dobrog rasta i prinosa plodova aronije neophodno je periodično vršiti đubrenje.
Azotna đubriva se dodaju svake godine u korenu zonu žbuna. Obavezno je prekopavanje zemlje. Na kvadratni metar oko stabljike dodaje se 20-25 grama uree ili 25-30 grama amonijum-nitrata ili 30-40 grama kalcijum- nitrata. U jesen, jednom u dve godine vrši se đubrenje sa 10-ak kg stajnjaka ili komposta, sa 100-150 grama superfosfata i 30-50 grama kalijumovog đubriva.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: sava mitic Oktobar 27, 2011, 11:57:06
Kolega Mario
Vrlo dobar prilog za sve potencijalne nove uzgajivače ove atraktivne biljke.
Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Oktobar 28, 2011, 15:00:27
Hvala kolega Savo. Cilj mi je da podelim neka moja saznanja sa ostalim kolegama i nadam se da će biti od koristi.

Da nastavim ...

Žbun aronije se formira tako da se sastoji iz grana različitog uzrasta. Skeletno stablo produktivno je 5-7 godina, a posle tog perioda obavezno je obrezivanje do zemlje. Kod odraslih žbunova ostavlja se oko 50-70 grana, pri čemu količina grana istog uzrasta treba da bude podjednaka. Osim udaljavanja starih grana, pri neophodnosti se obrezuju i mladi izdanci radi obezbjeđenja dobre osvetljenosti žbuna. Žbunovi stariji od 12-13 godina se radikalno obrezuju radi podmlađivanja izdanaka.

Nisu poznate bolesti kod aronije, ali zato su poznati nametnici kao što su: trešnjina osa (Caliroa limacina ), biljne vaši (Aphidoidea),  jabučni moljac (Hyponomeuta malinella), zimski moljac (Operophtera brumata).

Ako je interesantno mogu dati prikaze o nametnicima aronije.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 28, 2011, 15:44:14
Pošto imam nekoliko zasađenih aronija bilo bi dobro da znam i nešto o nametnicima koji žive na njoj. Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Oktobar 31, 2011, 16:34:59
Trešnjina osa (Caliroa limacina)

Morfologija i biologija
Jedinke su crne, veličine 4-6mm i širinom krila od 6 do 9mm. Antene su 9-to segmentne. Noge su crne, sa smeđim centralnim delom. Struktura krila je crna, krila providna. Nailazimo na dve biološke forma: osnovni tip koji je partenogenetički, sveprisutan i bisexsualan. Seksualni dimorfizam se najbolje vidi preko izražene strukture krila, kod ženki su prisutne dbe centralne površine kojih nema kod mužijaka. Ženke su veće za nekoliko milimetara. Jajašca koja polaže su ovalna, bledo-zelena. Gusenice su žuto-zelene, 9-11mm u dužinu sa 10 pari nogu. Glava je crna i mala, prednji deo tela je spljošten i gusenica se presvlači 5-7 puta tokom svog razvoja. Pupa je bela, prekrivena ovalnim kokonom u poslednjem stadijumu lutke. Lutke se razvijaju u zemlji u dubini od 2-5cm sa južne strane drveta i 10-15cm sa severne strane stabla. Jedinke ose se razvijaju u periodu maja-jula, zavisno od geografske zone. Ona jednom listu može biti položeno od 20-30 jajašaca od različitih ženki. Jedna ženka može da položi do 75 jajašaca. jajašce se razvija u periodu od jedne do dve nedelje. Gusenice nailazimo sa donje strane lista koje ostavljaju lisnu strukturu i epiderm lista. Period ishrane gusenice je od 15 do 28 dana. Nakon završenog lanca ishrane, gusenica otpada sa lista i zakopava se u zemlju i prelazi u fazu lutke. U toku godine mogu se razviti dve generacije trešnjine ose, a najviše štete proizvodi druga generacija. Primarno, prvi krug interesa spadaju trešnje i kruške kao nosioci nametnika, sekundarno napadaju šljivu, aroniju, dunju, ...,. Biljke koje su tretirane zaštitnim sredstvima trešnjina osa retko napada, ali kod biljaka koje nisu tretirane zaštitnim sredstvima mogu izazvati potpunu defolijaciju. Druga najezda nametnika se odvija u periodu avgusta i septembra.

Zaštita nehemijskim sredstvima se ogleda u ručnom sakupljanju gusenica koje se potapaju u rastvor sapunice ili sapiranjem pod jakim mlazom rastvora netoksičnog insekticidnog sapuna.

Pod hemijskom zaštitom vrši se prskanje sa Carbaryl-om (1A), esfenvalerate (3A), insecticidni sapun (unegrupisan),
spinosad A&D (5). Obavezna je zamena hemijskih sredstava sledeće godine radi sprečavanje rezistencije nametnika na hemijska sredstva.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Novembar 01, 2011, 23:14:22
Nastavljamo dalje ...

Biljne vaši (Aphidoidea)
Porodica insekata iz grupe Hemiptera. Poznato je oko 4000 vrsta biljnih vaši od kojih oko 1000 nalazimo u Evropi. Sve vrste biljnih vaši se hrane biljnim sokovima. Jedan od prenosioca  većine virusnih bolesti biljaka.  Ovaj fakt napominjem iz razloga što mnoge virusne bolesti biljaka šire se direktno preko biljnih vaši na napadnute biljke.
Morfologija i biologija
Biljne vaši su veličine nekoliko milimetara, fitofagi koji su osposobljeni da probijaju površinu mladica ili listova i hrane se biljnim sokom. Svi vidovi biljnih vaši sadrže bezkrilne i krilate forme jedinki. Bezkrilni vidovi se razmnožavaju partenogenezom, a krilati vidovi imaju mogućnost jednostavnog prelaska na druge biljke. Hrane se sokovima biljaka koji su bogati ugljohidratima i aminokiselinama. Kao produkt ekskrecije izlučuju sladki sok (medljiku) koji koriste mravi u svojoj ishrani. U lancu ishrane mravi koriste biljne vaši kao "krave muzare". Često, pored mrava, tu mogućnost ishrane koriste i drugi insekti.
Iz položenih jajašaca razvijaju se krilte jedinke koje imaju mogućnost premeštanja i brzog formiranja novih kolonija. Prema nekim istraživanjima, prirodni neprijatelj biljnih vaši, bubamara, kod napada na koloniju prouzrokuje izdvajane posebnih feromona kod biljnih vaši koji stimulišu razvoj krilatih jediniki iz položenih jajašaca.
U posebna grupa biljnih vaši spada rod Phylloxeroidea (filoksera).
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Novembar 02, 2011, 09:48:27
Jabučni moljac (Hyponomeuta malinella)

Pripada porodici (Yponomeutidae), opasnih štetočina koje napadaju jabuke a izmedju ostalog i aroniju.
Telo je belog cveta sa baršunastim odsjajem. Antene su tanke poput niti i zabačene nazad u odnosu na telo. Prednja krila su bela sa 18-20 crnih tački raspoređenih u tri nepravilna reda zgusnutih na krajevima krila. Zadnja krila su pepeljasto-siva. Dužina krila je oko 20mm.  Nametnik je raširen u srednjoj i južnoj Evropi. Leptiri se počinju pojavljivati od prve polovine juna. Prvih dana od pojavljivanja susreću se u travi voćnjaka obićno nepokretni sa donje strane listova, a u veče počinju leteti okolo. Ženke polažu 2-4 grupisanih jajašca na mladim granam stabla birajući celu koru sa glatkom površinom. Jajašca su pokrivena žutom sluzi koja ih štiti od uticaja spoljne okoline. Sluz se postepeno menja u sivo-mrku boju. Za 3,5 do 4 nedelje posle poleganja jajašaca izlaze žute gusenice sa tamno-mrkom glavom. Gusenice prezimljavaju pod zaštitom od osušene sluzi hraneći se ostacima jajašca i korom ispod sebe. U proleće gusenice se sele na mlade listove jabuke, prelazeći sa jednog na drugi. Kožica listova ostaje netaknuta ali unutrašnji sadržaj gusenice isisavaju. Zahvaćeni listovi potamne, osuše se i otpadaju. Posle određenog vremena gusenice pokrivaju gornju stranu listova sa paučinom stvarajući kolonije. Od polovine maja gusnice zauimaju mesto na vrhovima grana formirajući nove i nove kolonije. Dešava se da celo drvo bude u paučini. Gusenice dostižu u dužini do 1.8cm u dužinu, prljavo-žute boje, mrkom glavom i sa crnim grudnim nogama. Na leđima se nalaze dva reda produženih tamnih mrlja sa po dve crne tačke. Gusenice se hrane oko 40 dana i junu mesecu zatvaraju se u lutke.

Metodi borbe
U proleće, mehaničkim sabiranjem gusenica i listova stabala, a zatim uništavanjem.
Hemijskim sredstvima, koje se primenjuju pre cvetanja ili posle cvetanja biljki.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Novembar 03, 2011, 09:11:19
Zimski moljac (Operophtera brumata)

Napada više od 100 vrsta drvenastih biljnih vrsta. Nametnik koji nanosi velike štete u parkovima, šumama i voćnjacima. Kod leptirova je jasno izražen polni dimorfizam. Mužijaci imaju razvijena krila širine 2-2,5 cm, žutog ili tamno-sive boje. Ženke imaju jako skraćena krila i ne mogu leteti. Leptiri se pojavljuju u prirodi dosta kasno, krajem septembra a u južnoj Evripi čak i u novembru. Jajašca koja prezimljavaju polažu u kori neposredno uz pupoljke. U periodu od mesec dana ženka moljca polaže oko 350 jajašaca. Gusenica izlaze u momentu bubrenje pupoljaka pri čemu uništava popoljke a kasnije i mlade listove. Odrasle gusenice su svetlo-zelene sa zelenom glavom i tri svetle linije po bokovima tela. Pri masovnom razmnožavanju silno uništavaju voćnjake jabuka, kruške, aronije, a u šumama hrast, brest i druge vrste rastinja. Najezda nametnika ostavlja potpuno ogoljeno drveće umotano u paučinu, a gusenice u vise u paučini sa mladica. Krajem maja ili početkom juna gusenice prelaze u stadijum lutke u zemlji na dubini od oko 10cm ili u šumskoj stelji okolo stabala. Lutka se razvija oko četiri meseca.

Mere zaštite

Mehaničko udaljavenje zaraženih grana i spaljivanje. Jesenje i prolećno okopavanje voćki i sabiranje opalih listova oko stabala i njihovo spaljivanje.
Hemijska zaštita se vrši u kasnom jesenjem periodu posle opadanja lišća i rano proleće pre bubrenja pupoljaka.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 03, 2011, 14:02:21
Protiv ovih moljaca se možda nije teško boriti, jer se gusenice hrane lišćem i odmah može da se vidi. Sad zavisi koliki je voćnjak Aronije, da li se može stići pokupiti što veći broj gusenica. A za biljne vaši pobrinuće se bubamare (sad imamo i gomilu ovih azijskih). Treba što manje koristiti hemiju. Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Esad Jusić Novembar 03, 2011, 18:39:49
Fina tema.
Imam aroniju i uopšte nije problematična, ali me ljuti brusnica (Bog joj ne može udovoljiti), a klimava je i američka borovnica i tisa (neće košpice da proklijaju, jedino da im molbu napišem ili treba stratifikacija i sl.).
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Novembar 07, 2011, 14:24:38
Moje poštovanje kolega Esade,

Brusnica je dovoljno problematična za uzgajanje, posebno plantažno. Traži dosta vode i specifičnu pripremu tla.
Imam negde, u biblioteci, o uzgajanju brusnice pa ću probati da to nadjem i da postavim na forumu
osnovne uslove uzgoja. Predlažem, za početak, da pogledate deo informacija na sajtu: http://www.brusnica.com/

Puno pozdrava od
Maria
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: sava mitic Novembar 07, 2011, 15:08:12
I moja supruga je došla u iskušenje i kupila sadnice Aronije.
Ovih dana ih moram negde posaditi.
Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 07, 2011, 15:41:04
Samo što dalje od ovaca i ostale stoke. To om je najveći neprijatelj. Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: sava mitic Novembar 07, 2011, 15:42:43
Posadiću u svom dvorištu.
Pozdrav
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Esad Jusić Novembar 07, 2011, 15:45:16
Moje poštovanje kolega Esade,

Brusnica je dovoljno problematična za uzgajanje, posebno plantažno. Traži dosta vode i specifičnu pripremu tla.
Imam negde, u biblioteci, o uzgajanju brusnice pa ću probati da to nadjem i da postavim na forumu
osnovne uslove uzgoja. Predlažem, za početak, da pogledate deo informacija na sajtu: http://www.brusnica.com/

Puno pozdrava od
Maria

Mario,
Hvala na trudu. Iščitao sam ja dosta o brusnici, a komšija mi ima veliki rasadnik. Ukucaj na googleu " H&H Fruit" Bugojno, ili "Heko" Bugojno i vidjećeš čega sve ima. Čovjek je zaista pismeno razvio sve, ali brusnica je upitnik.
Nedavno mi je dao sjemena srčanika (lincure). I inače, dobri smo. Nedavno sam mu rekao da proba razviti plantaže stevie, zabilježio je u podsjetnik, rekao svojim agronomima pa ćemo vidjeti.
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Lazovic Zivojin Novembar 16, 2011, 13:29:51
Moje aronije ipak preživele ovčiji pohod....
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Sinisa Mirovic Novembar 16, 2011, 19:47:08
sve sto je strano ,a narocito rusko mora da je strasno dobro .Ja imam aronije pa da neslazem 20 godina u rasadniku i skoro da ih niko nejede .Jedno vreme sam pravio dzem  pa opet jedem sam.Uostalom to je biljka Americka ne Ruska ali ko bi je propagiro kao americku kad oni nisu popularni.Ubise se ljudi kupujuci je ovde od Bugara na buvljaku(sok) i po apotekama .Reklama je cudo ljudi i g...da upakujes i udaris reklamu ljudi ce kupovati.Prvo jeste lekovita ali lekovite su i bobice zove  imaju 4x vise gvozdja od kupine pa nisam primetio da je neko podigo plantazu.
Sa Aronijom se lepo zaradjuje to je istina i podizu se plantaze i to je lepo ali nemojte verovati sve sto procitate  malo proguglajte.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Esad Jusić Novembar 16, 2011, 22:04:23
Siniša,
Slažem se, upravu si. Ja jednostavno volim svaštariti pa imati poneku biljčicu, ali za plantažu bih dobro, dobro razmislio.
Ovdje kod mene zavladala je manija sađenja maline. Ove godine su već shvatili šta su im propagatori namijenili (sve niže cijene, ucjenjivanje, kasna isplata...), a da ne govorim šta rade pčelarstvu svojim čestim prskanjima jer je malina stalnocvjetajuća biljka.
Kao ti sa aronijom, i ja imam slučaj sa crnom i crvenom ribizlom, aronijom, ogrozdom - neće ih niko.
Slična stvar je s čajevima. Da prekopaš 100 kuća, ne bi našao 100 grama domaćeg čaja, a hodamo po njemu. Pa, da, šta će nam kad imamo apoteke...

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Sinisa Mirovic Novembar 17, 2011, 20:18:09
E Esade zamisli da neko pocne da prica kako je kopriva izuzetno lekovita ,pa ko bi je sadio kad je svuda ima dzabe.Ali kad kazes Rusko ili iz Sibira e to je vec druga stvar,to je vec stvar vere ludi vole da veruju pa posto su u boga izgubili poverenje veruju u druga cuda ,recimo preparati za mrsavljenje ,cisto sisanje ovaca ali ljudi veruju,pa da nepricamo u loto u srebrnu vodu,kineske,nemacke masti ,vitamin C sa Barbadosa i neznam odakle gde je zivotni vek 35 god,a ljudi najduze zive na planinama gde nisu videli kao mi cele godine bananu paradajz,pomorandzu itd .i zive dugo ,a mi bi od ptice mleko iz celog sveta  pa nista, razbolimo se kazem sve je u veri i sve je biznis i poso, Aronija ,meksicki krastavac,Kefir i ne znam jos sta sve smo videli nego ajde da radimo kosnice manite  propagandu i netrosite pare na to.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 26, 2011, 21:57:37
Kolega Siniša, kopriva jeste izuzetno lekovita, to ne treba posebno naglašavati. Korisnija je od mnogih kultivisanih biljaka koje se koriste kao pevrće. Sva je sreća što je ima na svakom koraku pa može neograničeno da se bere i konzumira, kao hrana ili čaj. Što se Aronije tiče, nemam razloga da sumnjam u njenu vrednost. Ja imam nekoliko sadnica koje rađaju a meni se sviđaju njeni plodovi. Danas sam pored nekoliko poljoprivrednih apoteka u Užicu video pune kutije sadnica Aronije koje koštaju 200 dinara. Narod je sve više sadi, a ako se potvrdi njena vrednost, možda će uskoro da potisne malinu koja je ove godine veoma obezvređena. Lakše ju je uzgajati, ne mora se štititi kao malina... Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Darko Milunovic Mart 09, 2012, 11:14:32
Da li neko moze da mi kaze kako bi bilo najbolje zalivati aroniju?
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Mario Ratancic Mart 10, 2012, 19:47:49
Zavisi od mogućnosti i količine stabala, najefikasniji sistem je orošavanjem zato što pokriva mnogo veću površinu
korenovog sistema nego sistem kap-po-kap. U svakom slučaju je bolje bilo kakvo zalivanje nego nikakvo, kada je
to potrebno raditi.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Januar 21, 2013, 20:07:07
Ove godine bih mogao zasaditi još koju Aroniju. Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Esad Jusić Januar 21, 2013, 22:13:59
Kako ti je i koliko uspjela ove godine?
Aronija i crna i crvena ribizla su zlato na pčelinjaku.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Januar 21, 2013, 22:25:18
Nije ove godine. Ove su posađene 2009. i bile su kao sadnice visoke 1 m. Dobio sam ih od Laze početkom aprila, a iste godine u maju su prvi put iscvetale i rodile. Već se iz zemlje pojavilo po nekoliko sadnica uz svaku, pa ako budu ojačale, na jesen ću da ih rasadim. Aroniju posećuje i ova mala pčelica koja na nogicama sakupi polena za pola svoje težine, čini mi se. Evo i slika. Pozdrav.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 11, 2013, 18:42:32
Ima i ovakvih stvari. Ne mogu da shvatim da je neko zbog neke mizerne zarade spreman da nekom podvali. Nije svestan da tako može nekom da ugrozi život.

http://zoran-vujcic.blogspot.com/2013/10/aronija-ili-agonija-moralna-nakaza-u.html
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Радоје Киперовић Oktobar 11, 2013, 22:43:16
Стално се понавља да је аронија биљка будућности. Да ле је баш тако?! Синиша Мировић је дао одличан коментар. Аронија је заиста љековита али ништа спектакуларно. По садржају бојених материја  (који су основни носилац љековитости - антиоксидативно дејство) љековитија је нпр. црна рибизла. Па због чега онда толико приче и толико рекламе? Садница кошта од 3 до 7 евра и апсолутно је прецијењена. Производи се изузетно једноставно из изданака и реална цијена не би смјела прећи 0, 5 евра. Значи нема чак ни калемљења. Различити лобији су нашли интерес да се и на овоме окористе. Прича слична пужевима. Стварни интерес тржишта за овим "воћем" је крајње упитан. Да би се пласирала кроз сок или сушена неком озбиљном купцу потребне су велике количине и још веће површине. Даље се шири лаж да је отпорна на све штеточине и патогене и да јој није потребна никаква хемијска заштита. Чињеница је да је јако подложна нападу лисних уши. Без наводњавања никако не може, у сушним и топлим годинама тешко преживљава без довољно воде.
Прије пар година један енглески институт је радио истраживање које је требало довести до сазнања која је то воћка будућности. Сви резултати су указивали да је то боровница. Онда су дошли до закључка да је њена производња толико компликована да је никада неће бити довољно да подмири шире тржиште и да цијена већини буде прихватљива. Алтернатива је пронађена у шљиви. Нашој плавој, домаћој; не азијској која се масовно гаји у САД и Европи и која је преплавила цијели свијет. Шљива је по свим карактеристикама савршена воћка; посједује све неопходне биоактивне супстанце, једноставно се гаји, мало кошта и минимално се хемијски третира. Ми смо обично склони мудровању и насиједању на приче о лакој заради па некритички прихватамо све "новотарије" и тако и аронију. Преко хљеба погаче.
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: Jano Supek Oktobar 11, 2013, 22:57:35
E moj kolega Radoje, nisi spomenuo Afričku šljivu, toiko nahvaljenu i reklamiranu a ja nigde da nađem sadnice. Neznam samo dokle će biti ovaca za šišanje, verovatno dokle bude šišača biće i ovaca
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 29, 2013, 18:59:51
Aronije koje sam ja zasadio dobro napreduju, nisam ih nikada zalivao, na njoj još nisam video lisne vaši ili neke druge štetočine. Čini mi se da je svaki svetić izrastao u plod. Nisam  ničim štitio ove sadnice, niti sam ih đubrio. Na proleće ću da izvadim neki grm da ga izdelim na sadnice (ograničen sam sa manjkom prostora). O njenoj lekovitoj vrednosti znam samo što sam pročitao na internetu. S obzirom kako je stvarno teško uzgajati borovnicu (ima nekoliko plantaža u okolini Lučana), možda bi aroniju trebalo više uzgajati jer nije zahtevna. Pozdrav.

PS  Na slikama je ovogodišnji rod
Naslov: Odg: Aronija (Aronia melanocarpa, eng. Chokeberry)
Poruka od: slobodan ilic Decembar 31, 2013, 01:41:42
Pozdrav   


http://www.youtube.com/watch?v=cWjf19a0oJg