Radovi na pčelinjaku > Praktično pčelarstvo i metode pčelarenja
Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
Dragan Šošić:
Pojam koji izgleda nije do kraja jasan pojedinim početnicima ali ni pojedinim majstorima pčelarstva, od kojih se neki 100% uvereni da tako nešto ne postoji. Postoji nejasnoća kako to saće utiče na pčelinje klube i kako ga to greje ili hladi. Ako kažem pojam, to bi moglo biti protumačeno kao posmatranje sa sociološkog stanovišta. Međutim ovde se ne radi o određivanju naziva već o jasnim i uočljivim činjenicama, koje prilično određuju ponašnje pčela ili pčelinjeg klubeta u savremenim košnicama. Osnovni deo strategije preživljavanja pčelinjeg društva čini ušteda i racionalno treošenje zaliha. Saće ne greje ni pčele ni klube ali može provoditi toplotu i time imati vrlo veliki uticaj, naročito tokom zimovanja. Koliki će biti gubici toplote zavisi od toga koliko izolacionog materijala saće sadrži u sebi ili suprotno, koliko ima materijala koji dodatno odvodi toplotu. Izolacioni materijal su slojevi košuljica izleženog legla i polen, a materijal koji odvodi toplotu je u stvari med. Prema tome se pčela određuje i formira klube. I jedno i drugo saće može imati uticaja na oblik gnezda u toku aktivne sezone. Postavljanjem određenih ramova na određena mesta može se uticati na ponašanje pčela. O ovome je u „Pčelaru“ objavljen članak, pa ako je neko pronašao neka napiše u kojem broju.
Ako imate neka saznanja i podatke iznesite ih. Ne bi bilo dobro da tema ide u smeru korišćenja crnog saća koje nije dobro za pčelinju zajednicu.
Zika Stojanovic:
Evo i ja da "iznesem" nešto što mislim da mi je poznato na ovu temu.
Mnogo je češći i poznatiji termin "ramovi na hladno" ili "ramovi na toplo", ali to je verovatno svima nama
jasno i kako i zašto!
Hladno saće je mlado tkzv. devičansko, ali i tamno saće u kome su se izlegale mnoge generacije pčela.
Ako pridržimo u ruci ram sa devičanskim saćem i ram sa tamnim saćem primetićemo najpre značajnu razliku u
težini. Ram sa devičanskim saćem sadži samo vosak sa tanjim zidovima ćelija, a ram sa tamnim saćem sadrži
više voska, dosta kokona i ćelije su više propolizirane. Njegova struktura je nekako zbijenija, kao da ima veću gustinu i zato je hladniji - bolje propušta i provodi toplotu. Stoga hladno saće nije pogodno za zimovanje pčela.
Toplo saće je rumene boje u kome se izlegalo samo 2-3 generacije pčela. Srednje je težine i dobar izolator. To je razlog da je ovakvo saće najbolje za zimovanje pčela.
Obično se kaže da se naši pčelari slažu samo u tome da košnicama treba prilaziti otpozadi. Ja bih ovome dodao i da se uglavnom slažemo u pogledu tamnog saća, tj. da je ono mnogo češće izvor nekih pčelinjih bolesti, da ima manji prečnik ćelija (zbog zaostalih kokona) i da ga zbog toga treba menjati najkasnije za 3-4 godine!
Da li je to baš sasvim tako, da mi malo ne preterujemo u tome, pogotovo sa tvrdnjom oko smanjenja prečnika ćelija kod starog saća?
Umesto direktnog odgovara, evo jednog istinitog iskustva od pre 16-17 godina.
Jedan naš subotički pčelarski kolega (Zdravko Milković) se tada otisnuo u "svet beli" i otišao preko više "bara", čak na Novi Zeland i počeo tamo da radi kod jednog velepčelara koji radi sa 4.000 LR košnica.
Zdravko koji je diplomirao veterinu i završio pčelarsku specijalizaciju kod prof. Lolin, videvši kod svog poslodavca plodišno saće crno kao katran, započe poznatu našu priču o štetnosti tamng saća, o postepenom smanjivanju ćelija i izleganju sve manjih i slabijih pčela. Slušao njega gazda, uzeo digitron i sračuna da treba da kupi 4t voska da bi promenio plodišno saće, da to košta toliko i toliko, da je to za njega veliki novac i da mu to ne pada na pamet da uradi. A to da mu se rađaju sve slabije i tanje pčele, uopšte ne stoji! Pogledaj i reci da li su moje pčele tanje od tvojih u Srbiji gde si redovno menjao saće - uzvrati gazda!
I još gazda reče: da je tvoja teorija tačna, obzirom da 15 godina nisam menjao saće, moje pčele bi sada izgledale kao čačkalice!!!
Normalno, svako će za sebe izvući svoj zaključak!
Nisam ni ja pobornik tamnog saća i sam sam pristalica njegove zamene iz pre svega higijenskih razloga.
Ipak mislim da svi mi po malo u tome preterujemo, naročito tvrdnjom oko tog smanjenja prečnika ćelije i zaostataka kokona. Sigurno da dobar deo kokona pčele očiste, izgrizu ako treba i ponovo prošire ćelije, jer u protivnom onaj novozelanđanin bi zaista imao pčele kao čačkalice. I treba imati na umu činjenicu da van najaktivnijeg perioda godine, a pogotovu s jeseni matica uvek mnogo više preferira tamno od svetlijeg saća.
Vojo Brstina:
Mislim da je izuzetno važno razumeti da je tamnije saće daleko, daleko bogatije propolisom od novog saća i što je starije to je koncentracija propolisa u njemu veća. Pa dolazimo do zaključka da je starije i tamnije saće zdravije i prihvatljivije za pčelinju zajednicu od novog saća.
Pošto pčelinja zajednica reaguje potpuno hemijski i med uvek najpre lageruje u tamnije saće moramo znati da svako pomeranje tamnih ramova iz centralnog dela može da ima negativne posledice.
Mislim da se treba bojati starosti saća i da to treba prepustiti pčelinjoj zajednici.
kada vidimo da pčele progrizaju staro saće u ramu ili ramovima i na njegovo mesto izgrađuju novo saće tada i mi možemo pomoći pčelinjoj zajednici pa joj zameniti stare satove.
A pošto to nikada niko nije video mislim da saće ne treba da menjamo.
Kada ga ne menja pčelinja zajednica zašto bismo mi to radili ???
Pa valjda to one znaju bolje od nas. A one ga nisu menjale tokom njihovog života od kada postoje. Za to ne postoje nikakvi dokazi.
Kao što reče kolega Dragan: "Postavljanjem određenih ramova na određena mesta može se uticati na ponašanje pčela.",
moramo paziti da ne remetimo prirodan rad pčelinje zajednice i da toplo-tamno saće uvek ostavljamo-vraćamo tamo odakle smo ga i uzeli u središnjem delu pčelinjeg staništa.
Najveću štetu pčelinjoj zajednici prave mladi pčelari kada tamnije i toplije ramove posle ceđenja meda prebace do zida košnice sa jedne i druge strane a po sredini ostave svetle ramove ili novije saće iz kojeg je izašlo manje generacija legla-mladih pčela. Kasnije tokom zime pčelinja zajednica krene na dve strane za tolijim saćem u dva pravca. To jest u pravcu toplijih ramova. Vrlo često zajednica potroši hranu u jednoj strani i umre od gladi, dok druga strana preživi.
Uzrok ovih dešavanja UVEK je pčelar.
Pozdrav svima.....
stevanovic sveto:
Vojo
A pošto to nikada niko nije video mislim da saće ne treba da menjamo.
Ja sam to video nekoliko puta. Nisam imao fotoaparat da slikam. Moje je mišljenje da svako saće starije od 4 godine pčele same grickaju do satne osnove i ponovo grade novo saće, a to se verovatno događa i u nekom prirodnom staništu (šuplje stablo). Pozdrav.
Vojko Aleksic:
Kolega Dragane,
pojam je logička kategorija, a to da neki ljudi nemaju pojma (o nečemu, a možda je i bolje što je tako), može da se posmatra i sa sociološkog stanovišta.
Pozdrav
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
Idi na punu verziju