Alati i oprema za pčelarenje > Košnice

Ulišta - primitivne košnice: dubine, pletare....

(1/8) > >>

Михаило Мишко Васојевић:
Primitivne košnice koje su najsličnije prirodnim staništima pčela odavno su prevaziđene sa stanovišta modernog pčelarstva. Prevaziđene su ujedno i metode i pčelarsko znanje i iskustvo koji su bili sastavni dio pčelarenja stotinama i hiljadama godina. Bez namjere da afjrmišemo ekstenzivno pčelarstvo i njegove brojne forme, mislim, da se ipak ogroman fond znanja pčelara starih vremena mora sačuvati. Negdje na prelazu od starog ka novom napravljene su i greške koje su rezultirale činjenicom da je danas pčela jedna od najugroženijih vrsta. Stoga pokrećem ovu temu gdje bismo za generacije koje dolaze, ali i za nas sabrali znanha starih pčelara. A to je najbolje početi pričom o košnicama ili kako su ih naši stari po srpski zvali ulištima. Naziv košnica je u naš jezik stigao iz slovenačkog i potisnuo stari vjekovni naziv ulište. Kasnije ću objasniti i etimologiju riječi ulište.
Pozdrav

Михаило Мишко Васојевић:
Naši preci su košnice nazivali ulištima kao izvedenicom od riječi ulje. Više ulišta činilo je uljanik. A uljanik je opsluživao uljar. Iako će ovo mnogima izgledati čudno istina je da su svi ovi nazivi - imenice izvedene od riječi - imenice ulje što je bio stari srpski izraz za med. U svim starim srpskim srednjevjekovnim poveljama upotrebljavao se isključivo ovaj izraz. Istovremeno sve imenske riječi sličnog značenja bile su takođe izvedene od iste osnove, ali i glagoli. Imenica med ušla je u naš jezik nešto prije nego riječ košnica i to iz ruskog jezika. Stari nazivi i izrazi su postepeno potisnuti i zaboravljeni.

Михаило Мишко Васојевић:
Именица пчела је изворно словенског односно прасловенског поријекла мада је стари српски назив све до Вука Караџића и установљавања савременог књижевног језика био просто "чела". Иницијално "п" у народним говорима временом је било нестало. Е сад оно што је интересантно је да је имнеица пчела настала од старословенске именице бука, односно прасловенског глагола бучати, па назив пчела значи она/оне које бучи/е. Наравно да је у позадини зујање пчела које је као препознатљива особина кумовало и њиховом имену. Дакле славистика сматра да је најстарији облик именице пчела гласио бъчела што је веома блиско данашњој ријечи чебела у словеначком језику, која је настала метатезом гласова на почетку ријечи.

Како видим да се ова тема чита, и поред тога да се нико други не укључује, то ћу док ми не сугеришете наставити да је полако обогаћујем, онако како будем имао времена од других обавеза.
Поздрав

Rakovac Goran:





                    Ово је више него интересантна тема. Са уживањем је пратим. Зато само наставите укључиће се већ још неко.

zoran drpljanin:
Mali doprinos temi, a Misko ili neko od kolega ce nastaviti...Ako nemamo tradiciju, tesko cemo i u buducnost..

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Sledeća strana

Poštovani,ako hoćete da vidite sve teme morate se registrovati na forum Košnice Voja. Da bi se registrovali kliknite ovde...
Idi na punu verziju