Autor Tema: Ponašanje pčela  (Pročitano 180304 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #90 poslato: Jun 12, 2013, 22:54:50 »
Desava se da pri presađivanju jako sitnih larvica bude ubačeno više od jedne larvice. Vrlo sitne larvice se ponekad slabije vide u matičnjaku i u žurbi se ne vrši temeljita provera i ubaci druga larvica. Pre nekih dvadesetak dana sam ja presađivao (posle dužeg vremena) i u jednu čauru sam ubacio tri larvice. Fotografisao sam mobilnim telefonom i slike su mutne, tako da ih neću postaviti.





Na fotografijama su posledice presađivanja dve larvice. Pisao sam ranije da mi se ovo dešavalo i da je jedna larvica odrasla kao matica, a druga kao pčela. Isto se može videti i na priloženim fotografijama. U oba slučaja sam napravio propust i nisam ostavio pčelu u matičnjak i vratio u inkubator, da vidim kakva će biti izležena pčela (ili šta li je već).

Pre desetak dana smo imali slučaj da je druga larvica odgajena kao nešto sitnija matica, ali nije preživela. I matica je kao i u ovom slučaju rasla naopako okrenuta (okrenuta na gore). Onu prethodnu smo normalno dodali u oplodnjak i hoću da je testiram u košnici, ako se normalno spari.

Mislim da na sličan način neka društva ne dozvoljavaju da se izlegu normalne matice, tako što izdužuju matičnjake i udaljavaju ih od hrane. Dobije se vrlo sitna „matica“ odnosno nešto između matice i pčele.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #91 poslato: Jun 13, 2013, 13:58:32 »
Pre nekoliko godina, na forumu SPOS-a, u temi Mamci za rojeve, postavio sam fotografije neobičnog mesta koje pčele povremeno nastanjuju. Kažem, povremeno, jer uglavnom ne prežive zimu, ali svake godine tu dolazi roj. Samo 2009. godine sam zaključio da su i u tim izuzetno surovim uslovima preživele zimu, jer je godina bila povoljna što se tiče paše.

Snimio sam i video zapis mobilnim telefonom, ali je kvalitet vrlo loš. Jedino što bi bilo zanimljivo ako bih postavio taj snimak je zaglušujuća buka ogromnog motora (oko 2 MW), koji je u neposrednoj blizini.

I pored metalne „košnice“, stalne promaje, zaglušujuće buke sa vibracijama, pčele svake godine nastane ovu „košnicu“. Ona ima dva leta, jedno nasuprot drugome. Ima promaje, hladna je i zimi je u senci. I u tim uslovima, društvo snabdeveno hranom može preživeti zimu. Ovo nam govori o nizu stvari: o potrebi za utopljavanjem ili npr. do toga koliko su pčele slabo „inteligentne“ kada nastanjuju ovakva mesta (šalim se ovo za „inteligenciju“:  pčele nisu više ili manje inteligentne - one su uglavnom isto inteligentne, ako se uopšte za pčele može reći da poseduju ovu osobinu).

Ove godine je roj „kasnio“ sa dolaskom oko 25 dana.  Mogu se na ulazu videti i pčele koj nose polen. Roj je došao 20. maja, a fotografije su nastale sutradan.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Nikolić Nemanja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 90
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: grkinja
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #92 poslato: Jun 22, 2013, 13:16:59 »
Prosle subote sam formirao 2 roja i ubacio im sparenu maticu u kavez,sa po 3 rama sa leglom,2 medom i po jedan polenom i satnom osnovom.
U jedan nukleus sam ubacio pun ram sa polenom,dok u drugi ram sa vrlo malo polena (namerno) i posmatrao do jutros ponosanje.
Nukleus sa vise polena je ostao bez izletnica,i do utorka gotovo da ni jedna pcela nije izlazila iz kosnice,dok u ovom drugom sa vrlo malo polena mislim da se jedan broj izletnica nije vratio maticnoj zajednici jer je postojala aktivnost pcela i pretezno su unosile polen.

Voleo bih da Sole napise nesto o ovoj pojavi i  prozivam ga da to i ucini kad bude imao vremena.



Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #93 poslato: Jun 24, 2013, 23:14:05 »
Ne verujem da se to desilo samo zbog nedostatka (ili prisustva) polena. Sa kojeg mesta u košnici si uzeo ram sa polenom? Dobrim delom leta pčele polen skladište uglavnom na bočnim ramovima. Može se desiti da bude na svim ramovima u košnici ako je jaka polenska paša (npr. kada su uslovi takvi da bagremac slabije medi i daje puno polena). U jednom momentu pčele će mlad ram (sa kojeg je izležena jedna ili dve generacije) popunjavati polenom iako je usred gnezda.

Ako uzmeš ram sa bokova gnezda, gde se nalazi više starijih pčela, one će se sigurno u najvećem broju vratiti u staru košnicu. Na mlađem ramu, koji je iz središta gnezda ima više mladih pčela i zadržaće se u većem broju u novom roju.

Takođe, zavisi i kakvo je leglo u rojevima. Ako je više zatvorenog legla, pčele se brže vraćaju i osipaju iz roja, kada „zaključe“ da je leglo bezbedno. Ako je leglo mlađe, primorane su da se brinu o njemu i veća je mogućnost da protokom vremena ostanu u roju (i prilično starijih pčela).

Ali, bilo šta da je u pitanju, nisam za to da se formira roj na pčelinjaku, naročito sa maticom u kavezu. I kada se formira sa njihovom maticom, potrebno je odvojiti više pčela. Najsigurnije je kada se roj skloni na oko 3-4 kilometra od pčelinjaka (pravolinijsko rastojanje roja od pčelinjaka).


Ako se već mora raditi na pčelinjaku, odabrani ramovi se podignu u drugi nastavak (kod nastavljača) i tako se u roj uzme više mladih pčela, koje ipak omogućavaju da se više pčela zadrži u roju. Ili se ramovi sa leglom i pčelom uzimaju iz sredine gnezda (npr. kod DB košnice).

Kada je pojačana paša, veće je osipanje pčela iz roja. Pčele se sasvim drugačije ponašaju u takvim uslovima. Mislim da po izlasku iz roja, za pašom jednostavno „zaborave“ na svoje obaveze prema leglu i uopšte prema tom novom društvu i žure da se vrate što pre sa tovarom nektara i tako se vraćaju u osnovno društvo iz kojeg potiču (kod vrlo obilnog lučenja nektara). Slično je i sa naletom pčela kada se pčelinjak preseljava, a paša je već počela. Malo vremna se provodi u proučavanju prostora i u žurbi da se odloži nektar u košnicu dolazi do zaletanja u druge košnice.

Iako deluje protivrečno, mislim da će se više pčela svih starosnih dobi zadržati u odvojenom roju u nepovoljnijim uslovima (prohladno vreme), kada su pče prinuđene da se više brinu o novom društvu (zagrevanje gnezda, povremena približavanje tuđica letu u tim uslovima, donošenje vode i sl.).

Da ne zaboravim da opet naglasim: nisam za zadržavanje odvajanog roja na pčelinjaku, već za njegovo udaljavanje sa pčelinjaka.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Ponašanje pčela
« Odgovor #94 poslato: Jun 25, 2013, 16:34:14 »
Пчеле су јуче, можда због наглог захлађења, избациле неколико ларви на лето. Затворио сам, после тога, горње лето и није се поновило.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #95 poslato: Jun 29, 2013, 12:07:33 »
Promatranjem leta na mojim košnicama došao sam do zaključka da je moguće da imam dve matice manjka. Za jednu (prvu na snimku,krajnju levu od snimanih, sa ožiljcima od pada sa prikolice mi je jasno da je bez matice jer sam je skupio sa puta) ali mi je ponašanje pčela na drugoj (na istom postolju) još sumnjivije. Nisam želeo da otvaram i pregledam jer je oblačno, relativno hladno vreme i dosta im je stresa još od nesrećnog transporta...


Kod svih ostalih košnica se vidi radno raspoloženje, unos polena je kao kod one dve na postolju desno od problematičnih ako ne i bolji a ove dve me baš sekiraju
Pitanje za stručnjake glasi


Nabaviti nove matice ili spojiti društva i kad?
Znam da ću teško kupiti matice sad a ne znam da li je kasno da društva spajam kad bude toplije vreme od ponedeljka recimo...
Prvo što mi je palo na pamet je bilo da zamenim ramove pa sam iz jedne košnice ubacio jedan ram sa jednodnevnim leglom u
ovu što sam skupio sa puta, a ram sa starim zatvorenim leglom iz ove skupljene stavio na mesto uzetog jednodnevnog legla (to sam uradio juče) a danas mi je jasno da nema vremena da si one sad odgaje maticu, suncokret već otvara...


Snimak će uslediti čim ga uploadujem na youtube...
Pozdrav


http://www.youtube.com/watch?v=DrLt-5kjWPE
« Poslednja izmena: Jun 29, 2013, 12:33:22 od strane Boris Salaj »

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #96 poslato: Jul 01, 2013, 11:01:40 »
Borise, nisam puno u toku (selio sam pčele) i mislim da moraš utvrditi pregledom. Pažljivo izvadi jedan ram i vidi šta se dešava. Ne boj se "stresa" i potresa. Pčele su to već prevazišle. Ako su sve rojevi, suzi svima leta za početak, dok ne ojačaju.

Kratko sam pogledao snimak i mislim da je sve u redu. Šetanje pčela po poletaljci ne mora da bude neki znak za uzbunu. Rojevi ne obiluju viškovima pčela, kao društva sa viškom pčela, čije pčele odmah masovno odleću za pašom. Roj mora da brine o leglu i zato može biti tog "šetanja" po poletaljci. Različiti ponašanje pčela na poletaljci rojeva može biti usled postojanja različitih uzrasta lagla. Nešto lakše se pčele brinu o poklopljenom leglu i mogu imati malo više izletnica. Ne brojno, ali imaju nešto više pčela lišenih obaveza oko brige o leglu (od grejanja do ishrane i održavanja). Ne zaboravi da je još prohladno i da je to dodatni razlog da pčele budu sprečene da masovnije odleću u polje (opet kažem to se odnosi na rojeve).

Ako nema matice i ne nabaviš maticu, spoj taj roj. Naravno da je to na neki način "gubitak" ali je to prividni gubitak. Imaćeš jedan (ili dva-tri) nešto jača od ostalih.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #97 poslato: Jul 01, 2013, 20:50:59 »
Danas je rešena dilema sa snimka (košnica krajnja leva sa snimka). Sigurno nema maticu jer nema mladog nepoklopljenog legla, matica nije uočena detaljnim pregledom (sve ramove sam prebacivao u drugi prazan nastavak, posle toga pregledao zidove nastavka u kome su bile, podnjaču i hranilicu i nisam je našao, a na ramu sa jednodnevnim leglom kojeg sam ubacio u petak 28.6 (izvadio sam ram poklopljenog legla iz nje a iz druge košnice izvadio nepoklopljeno jednodnevno i zamenio im mesta bez pčela na njima, naravno) pronašao sam 2 zatvorena i još dva izvučena matičnjaka. Također sam primetio da se radno raspoloženje te košnice vratilo i da nema više onakvog ponašanja kao sa snimka. Novu maticu treba da dobijem sutra popodne tako da mislim da je problem rešen...
Inače na svim košnicama su mi leta smanjena ali se to možda ne vidi na snimku (možda je sunđer malo dublje, a danas sam ionako označavao košnice pa ako i nije bilo smanjeno sada sigurno jeste...
Ima li nekog saveta za dodavanje matice?
Planiram da je dodam u kavezu sa bombonom, tačno u sredinu legla i dan kasnije pregledam kako su je primili i ako bude sve u redu da porušim matičnjake (ipak su prisilni...)
Pozdrav svima!

Van mreže Никола Маодуш

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 616
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Лединци, 184 m n.v.
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #98 poslato: Jul 02, 2013, 22:55:55 »
Борисе,
Ево да напишем док неко озбиљнији не одговори. :)
Наш породични пријатељ, пчелар ми је давао кратке савете за почетак и говорио како губитак матице није страшна ствар.
Према његовим саветима матицу у кавезу додајеш друштву које се обилно прихрани како би се повећала шанса да матица буде примљена.
С обзиром да ти матицу немаш неколико дана вероватно ће је лако прихватити.
Било би добро кавез да намажеш шећерним сирупом или медом.
Човек ретко додаје матице у кавезу али каже да му се овај метод показао одлично.
Сретно друже.

Van mreže Nikolić Nemanja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 90
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: grkinja
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #99 poslato: Jul 06, 2013, 22:33:47 »
Ne verujem da se to desilo samo zbog nedostatka (ili prisustva) polena. Sa kojeg mesta u košnici si uzeo ram sa polenom? Dobrim delom leta pčele polen skladište uglavnom na bočnim ramovima. Može se desiti da bude na svim ramovima u košnici ako je jaka polenska paša (npr. kada su uslovi takvi da bagremac slabije medi i daje puno polena). U jednom momentu pčele će mlad ram (sa kojeg je izležena jedna ili dve generacije) popunjavati polenom iako je usred gnezda.

Ako uzmeš ram sa bokova gnezda, gde se nalazi više starijih pčela, one će se sigurno u najvećem broju vratiti u staru košnicu. Na mlađem ramu, koji je iz središta gnezda ima više mladih pčela i zadržaće se u većem broju u novom roju.







Hvala Sole na odgovoru. Morao sam na istom pcelinjaku da formiram rojeve posto jos nemam adekvatnu lokaciju na dovoljnoj udaljenosti. Evo kako sam formirao rojeve:

U kosnici u kojoj nije bilo aktivnosti sam prebacio 1.(polen) 3.4.6. (leglo) i zalezeni ram sa medom i stresao pcele sa 5.i 10. rama.
U kosnici u kojoj je bilo aktivnosti bilo je vise otvorenog legla nego u prvoj a ramove sam uzimao sa 4.5.6. (leglo). 9.(polen) i stresao pcele sa 1.i 10. i nezalezeni ram sa medom.Satnu osnove sam ubacio izmedju polena i legla u oba roja.
 Redosled ramova koje sam prebacivao iz maticnih kosnica je sa leva na desno.
Polako ucim,ova situacija mi je samo govorila da se aktivnost nije prekidala zbog nedostatka polena,sad vidim da ima uticaja i odnos legla(otvorenog i zatvorenog),mesto odakle se uzimaju ramovi i stresaju pcele.
Jos jednom hvala.
Pozdrav iz Grkinje

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #100 poslato: Jul 28, 2013, 23:32:51 »
Lažne matice znaju biti jako „neugodne“. Formirao sam rane rojeve i nisam imao vremena da ih sve pregledam.

24. juna prilikom pregleda jednog odeljka u roju je nađeno četiri rama legla i zaležena je cela površina, na sva četiri rama, kao da je matica zanosila. Sva četiri rama su sklonjena i spojena su oba odeljka. Pre spajanja sam dodao 4 rama zatvorenog legla. Matica u drugom odeljku je odlično nosila. Spajanje je izvršeno 25. juna. Matica je pronela nakon 5 dana (verovatno i pre tog vremena, jer je bilo prilično jaja na ramu - ali pouzdano mogu reći da je to 5 dana nakon spajanja).

Kasnijom proverom je utvrđeno da je najveća površina sa novim leglom ponovo sa trutovskim ćelijama. Nekoliko dana smo čistili to leglo i pratili šta se dešava. Bilo je i pravilno položenih jaja i zaključujemo da je matica postala trutuša i menjamo je.

Druga matica je od početka u izolatoru i lako se može pratiti šta se dešava (prva je bila u izolatoru samo par dana pre zamene).

Međutim i leglo nove matice je „trutovsko“. Svo leglo iz ramova je oprano. Kada se pojavilo leglo van izolatora, bilo je jasno da lažna matice nose uporedo sa maticom. Danas sam očistio leglo sa još dva rama i pojavljuju se prve čelije poklopljenog, radiličkog  legla. Lažne matice su bile aktivne oko 20 dana u prisustvu normalne oplođene matice.

Često uporedo nošenje lažnih matica u prisustvu oplođene matice i ne primetimo, jer su pčele na paši ili se smatra da matica „nešto nije u redu“. Da bi se utvrdilo pravo stanje, potrebno je praćenje postojanja lažnih matica mnogo više dana nego što se to obično smatra. U slučaju dugotrajnijeg prisustva lažnih matica, može se desiti da dobra matica doživi poremećaj jer je pčele u dužem periodu ne hrane ili da pčelar zameni sasvim dobru i kvalitetnu maticu, kao „lošu“ po nekom svom zaključku.

Sumnjao sam ranije na ovako nešto, ali nisam bio siguran i nisam imao vremena da pratim ovu pojavu. Ranije sam pisao na forumu da sam imao slučajeva da društvo sa lažnim maticama prihvati maticu, ali da lažne matice nastavljaju da nose. U jednom slučaju, poremaćaj je bio toliko jak, da pčele nisu hranile maticu. To je bilo 1996. godine, kada sam bio na bagremu u Kamenici kod Valjeva. Društvo iz koga je izvrcano oko 70 kg meda je ostalo bez matice i svedeno na dva polumedišta i kao roj seljeno na suncokret. Oba polumedišta su bila sa prilično unesenog meda, ali je leglo bilo samo trutovsko. Ostalo je pčela za možda par ulica. Nađena je matica obeležena plavom bojom i po veličini matice se moglo zapaziti da je pčele uopšte ne hrane.


Ako budete u sličnoj situaciji da možete vršiti proveru „sumnjive“ matice dodate u društvo gde su bile aktivne lažne matice, potrebno je računati da treba više vremena da prestane aktivnost lažnih matica i da je relativno brz prestanak aktivnosti lažnih matica kada se društvu doda pod znakom pitanja. Nažalost, nisam imao vremena da proverim još jednu zanimljivost. Gotovo potpuno sam siguran da bi postojanje matičnjaka u nekoj meri „ublažilo“ aktivnost lažnih matica. Ovo kažem na osnovu nekih „prisećanja“ i podsećanja iz arhive. Obično su društva sa lažnim maticama imala male površine legla i to na samo dva tri rama. I uvek su takva društva imala matičnjake koji su, takođe započeti na leglu lažnih matica. U slučaju koji sam pažljivo pratio poslednjih mesec dana (i malo više), reš je o društvu koje u „neposrednom susedstvu“ ima oplođenu, dobru maticu. Deli ih  lesonitna pregrada. Moguće je (i verovatno je) da su pčele na neki način dobijale informaciju o prisustvu matice i da zato nije započet nijedan matičnjak. Ali, dugotrajnije odsustvo legla je dovelo do poremećaja i pojave lažnih matica.


Dešava se da pčelari upute zamerke na poneku maticu i uvek izlazimo u susret i dobiju drugu maticu. Stvar je poverenja i naše odluke da dajemo maticu i slučaju reklamacije nakon godinu dana. Obično tražim da mi donesu „neispravnu“ maticu na proveru, ali to se nikada ne dešava. Pravdaju se strahom da ne smeju da „uhvate“ maticu ili je društvo jednostavno rasformirano i matica više ne postoji. Kako često insistiram da se matice ne dodaju društvima koja su predugo bez matica, pčelari to uporno rade. Po nekom „osećaju“, uvek sam savetovao da se društvu koje je duže bez matice doda mlado leglo (nepoklopljeno leglo svih uzrasta), jer i sam tako radim. Međutim, postoji „verovanje“ da pčele obavezno ubijaju maticu ako se doda mlado leglo.

Potvrda dugotrajnije aktivnosti lažnih matica u prisustvu oplođene i proverene matice je nov momenat koji je bitan u samom ponašanju pčela, ali mom ličnom odnosu prema „reklamacijama“.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #101 poslato: Septembar 23, 2013, 23:41:04 »
1) Odbrana od osa i brade na letu

Odbrana košnice može biti sa vrlo uznemirenim stražaricama na letu, koje presreću svaku pčelu ili drugog insekta koji slučajno ili namerno proleti pored leta košnice. Drugi vid odbrane je potpuno zatvaranje leta u vidu brade*. Pčele se grupišu na letu i relativno su mirne. Ovo se moglo pratiti poslednjih, gotovo mesec dana u uslovima vrlo slabe paše (ili u vreme zahlađenja u područjima gde ima paše). Ovo bi bio još jedan preči posao pčela, kako sam odredio, naizgled sporedne radnje pčela (sporedne prema očekivanju pčelara, pčelama je to u tim momentima osnovno).

Stalno prisustvo pčela u bradi u smislu neprestane i celodnevne odbrane se dešava zbog prenamnoženosti osa i stalnog pokušaja da ugrabe neku pčelu ili uđu u košnicu.

Ovakva odbrambena brada je uglavnom slabo pokretljiva. Pčele miruju i uznemirenost nastaje onda kada dođe do borbe sa osom. Vrlo je zanimljivo videti skupinu od stotinak pčela, koja visi na „niti“ koju čini niz pojedinačno spojenih pčela, sa skupinom pčela u odbrambenoj bradi, koja i dalje miruje na letu. Pčele koje su na kraju te žive „niti“ su već na tlu, a postoji veza sa odbrambenim klubetom, jer se napadi osa iznova ponavljaju. Ta im je sigurnost za brži povratak na leto.




Ose su neverovatno agresivne i napad ose se dešava i na način „presretanja“ i otimanja plena. Na dve fotografije od 2009. godine je munjeviti napad ose na pčelu koja je iznosila oštećenu lutku pčele. Imao sam sreće da ovo fotografišem. Osa je snžnim udarom odbacila pčelu (strelica pokazuje odbačenu pčelu, koja je uspela da uzleti). Namera ose je bila vrlo jasna: nije napadala pčelu, već se usmerila na tovar koji pčela nosi. Kao da prepoznaje gde je slabija odbrana.


Zbog „smanjenja brada“ ne treba podbacivati nastavke. Nije brojnost pčela u pitanju. Možete samo oslabiti odbranu i čak izgubiti neka društva.



2) Način skladištenja perge, koji je obično manje primetan pčelaru

Pčele prave takav raspored perge u medu, da pri potrošnji meda ostaje dovoljno praznih ćelija koje su potrebne radi zgušnjavanja klubeta pri određenim temperaturama. Polen zaliven medom je uglavnom razbacan po ramu. Veće površine sa polenom su obično u donjem delu rama i pčele izbegavaju da ga poklope. Njega skladište više na bočnim ramovima oko klubeta. Dobar deo tog polena troše mlade pčele koje se spremaju za zimu, poprevljajući tako telesni sastav. Kasnije se može desiti da se opet taj prostor sa polenom-pergom ponovo dobro popuni. Kada pčele potpuno prestanu sa razvojem, može se nastaviti unos polena.

I u polumedištu koje čini zalihe meda - zimnicu ima takvih ćelija sa pergom. Na fotografijama se vidi kako to pčele rade i uglavnom, nema bojazni da će nedostajati perge tokom zime.




* Imao sam slično iskustvo, baš sinoć, ali sa osama. Već sam u temi o osama pisao da ih sa namerom pustam da uđu u prostoriju i tu ih pobijem reketom i peckalicom za muve. Međutim, bio je zanimljiv zvuk nešto niže učestanosti koji se u jednom momentu pojavljivao. Sinoć sam video i zašto. Ose su u dva polumedišta napravile klube. I imam utisak da su, osetivši opasnost slale određene znake drugima, koje su u opasnosti. Tek sinoć sam video da se one sklanjaju u ta polumedišta. Primetio sam da tu ulaze, ali sam mislio da je to zbog meda koji je ostao nakon vrcanja. Čini mi se da isto reaguju pčele. Osećajući neprijateljski zvuk spolja, zatvore leta telima i brane se.

Inače, kada sam razdvojio ta dva polumedišta sa osama, napale su me vrlo neugodno. Dok sam ih „lovio“ po prostoriji, ni jedna nije napadala. Izgleda da su se ose iz različitih gnezda udružile u novom gnezdu.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #102 poslato: Februar 02, 2014, 21:37:01 »
Danas sam pogledao neke oplodnjake, koji zimuju nešto slabiji, jer nisam stigao da ih pospajam kada je to trebalo uradit - na vreme (zdravstveni razlozi). Iako je duvao jak vetar, nije bilo problema pri radu. Stanje je bilo takvo, da je klube (sada već gnezdo, jer ima legla) ostalo u prvom nastavku s obzirom da je tu imalo prilično hrane. Ovde je bitno istaći da nemaju veze one priče o zadnje izleženom leglu, što kasnije utiče da pčele tu otpočinju novo leglo. Radi se samo o tome da je u donjem nastavku bilo više hrane, nego što je to trebalo da bude. Hrana (i pri tome i tamnije, toplije saće) „vezuje“ pčele za donji nastavak. Da je bio bez venaca zatvorene hrane u sredini, pčele bi zahvatile gornji nastavk i tu otpočele leglo.

Na slikama se može videti da nema kruženja pčela okolo i nekontrolisanog izletanja (izuzetak je dve-tri pčele). Što inače "nadrinauka" tvrdi  :D. Možda je razlog što je bilo +1 a treba -9  :D .

Malo sam zakasnio sa fotografisanjem i ne vidi se da sam u nastavku ostavio samo dva rama na kojim ima malo legla. Oni su bez trunke hrane. Prva dva sa hranom (do prednjeg zida sam već ubacio i počeo sa fotografisanjem tek tada).


Sa gledišta ponašanja pčela je bitno da pčele nemaju „zahtev“ društva za odbranom i jačim obletanjem oko košnica, kada se istresu jedna ili dve ulice bogatije pčelama. Pre toga su malo uzletale, jer sam ih neko vreme držao u kući i kratko „fenirao“. Moralo je tako, jer dve ulice, napred prema letu (gde nije bilo hrane) nisu pokazivale znake života. Posle malo grejanja su i one vrlo brzo živnule i ništa im ne fali.

Sačekao sam nepun minut, malo nadimio i počeo sa istresanjem. Pčele na podu moraju da se grupišu i prestaje svako izletanje pčela i iz gnezda. I te pčele prihvataju „nalog“ vanredne situacije za grupisanjem, od onih koje su već u tom postupku (postupku grupisanja u zadnjem - praznom delu košnice). Dalje, kako se nastavlja istresanje sve pčele ostaju „zalepljene“ za podnjaču u debljem sloju i grupišu se po zidovima. Kao što se na slikama vidi, moraju se te pčele odvajati od zadnjeg zida (i bočnih zidova) nekim predmetom. Ja to pažljivo radim pčelarskim nožem. Ovo se radi zbog toga što će se pčele u grupi utopliti neko vreme, a kasnije ih hladnoća vezuje za taj prostor i može se desiti da ne priđu gnezdu. Uglavnom pređu na ramove i do gnezda, ali protkom vremena i ohlađivanjem pčela, može se desiti da se uhvate za prvi ram do njih i tu ostanu, tako da se klube podeli. Sve ovo zavisi od vremenskih uslova. Da nije bilo vetra, ne bih „usmeravao“ pčele ka gnezdu. Temperatura je bila 1°C i to nije ništa opasno. Gustina pčela omogućava da bezbedno dođu do gnezda. Mada je bolje malo ih „poterati“ prema saću dok se više ne ohlade. Kretanju pčela ka jedinstvenom gnezdu doprinosi i postojanje legla.

Kasnije se ipak proveri da li su sve prišle gnezdu. Vidi se po vremenu na slikama da sam to proverio posle 30 minuta (sl 14).

Zanimljiva je i slika 15 (i detalj te slike). Postoje priče da ovaj naraštaj pčela nije dobro odgajen i da je gotovo beskoristan po društvo. Jedna ili dve pčele koje su zbog opšte uznemirenosti izašle na leto, tu su se i „pročistile“. Po „rezultatu“ pročišćavanja se može videti čime su hranjene – pergom. Tako da je i leglo dobro hranjeno i mlade, izležene pčele su vrlo dobre, a nikako beskorisne ili nemoćne da značajnije doprinesu društvu. Ovde mogu dodati i da je potreban nalog društva za pročisnim letom. To je opšta uznemirenost društva u nešto dužem vremenu (pored onog uobičajenog - povoljno vreme za tu radnju). Kada se samo kratko pogleda društvo, odizanjem poklopne daske, toga nema. Pisao sam nedavno da se ovo može proveriti. Moj zaključak je da ne idu sve pčele odjednom na pročisni let. Za vreme onih toplih dana, menjao sam neke matice. Pre toga je bilo više dana sa pročisnim letom. Društva kojima sam vrlo rano oduzeo matice (sa ciljem da podelim ta drštva na dva susedna) su pokazala upravo ovo o čemu pišem. Povremeno sam ih obilazio, jer te pčele hoće da se pridružuju susednim društvima koja imaju maticu. Prednji zid je bio neverovatno mnogo isflekan i moglo se videti da se ogroman broj pčela hrani pergom, ali da nisu sve išle na pročisni let (iako je bilo više dana koji su to omogućavali – uključujući i prethodni dan).

Ova skupina pčela, koja je tog dana bila „na redu“ za pročisni let, nije dobila nalog društva koje nije bilo potpuno društvo – nedostajala je matica. Ovo je važno, jer ima tumačenja da je matica „komandant parade“ i da ona donosi odluke. Ne mogu sada pisati primere koji pokazuju da to nije tako, jer je i ovaj tekst (po običaju :) ) predugačak.

Nakon podele tih društava sam jedva četkom oribao prednju stranu (nisam je naravno dezinfikovao, jer mislim da to nije neophodno). Samo četka i voda. Ovakva odluka se donosi, kada vidite izgled izlučevine. Ako su fleke tamne i jako tečne, onda to nije za šalu. Potrebna je dezinfekcija. Ove su imale izgled perge koja je vrlo gusta.

PS

Na detalju sa slike 3, vidi se matica. Napravio sam početničku grešku, jer nisam video ima li jaja. Matica ima malo veći stomak i može se desiti da je zalegala uprkos ovom vetru i hladnoći.
« Poslednja izmena: Februar 02, 2014, 21:58:24 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Понашање пчела
« Odgovor #103 poslato: Januar 14, 2015, 13:25:45 »
...Može se desiti i da društvo (kao viši organizam – nadorganizam) prema nekim svojim jedinkama ispoljava neprijateljstvo ako je bila na drugoj paši od one na koju su je izviđačice uputile...
Ово ми делује логичније од тренутно прихваћеног разлога за флоро-специјализацију (посећивање одређене врсте биљака у једно време) које гласи да раде брже кад увежбају сакупљање из одређеног цвета.

...kada su pčele dugo na jednom mestu i nema bitne promene okruženja (pa i košnice) odlično znaju da nađu košnicu...
Дискутабилно у којој мери се сналазе. Занимљив је резултат случајног, али не мање значајног, експеримента који је поменуо Здравко Обрадовић: ...један мој пријатељ случајно је прскајући компресором жутом бојом докачио овећу браду пчела на једној ЛРки. После месец дана жутих пчела је било готово у свим кошницама...

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #104 poslato: Januar 15, 2015, 15:26:33 »
...kada su pčele dugo na jednom mestu i nema bitne promene okruženja (pa i košnice) odlično znaju da nađu košnicu...
Дискутабилно у којој мери се сналазе. Занимљив је резултат случајног, али не мање значајног, експеримента који је поменуо Здравко Обрадовић: ...један мој пријатељ случајно је прскајући компресором жутом бојом докачио овећу браду пчела на једној ЛРки. После месец дана жутих пчела је било готово у свим кошницама...

Не бих рекао да је ово "експеримент" који може имати неку вриједност, посебно не ако га посматрамо само у  том "жељеном" правцу. Прије ће бити да су пчелама због наношења боје дјелимично или потпуно отказали рецептори  и центри оријентације.
О оријентацији је 2011. више писао Мома Милошевић...

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=262.0