Košnice Voja

Radovi na pčelinjaku => Medonosna pčela (Apis mellifera) => Temu započeo: sljivic b miljko Decembar 03, 2016, 12:56:02

Naslov: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 03, 2016, 12:56:02
Pre nekoliko godina mi je DR.Kulinčević pokazao rezultate padanja varoe posle tretmana. Tada sam ga upitao „Zašto ne proizvodi matice od onih gde je najmanje palo varoe“? Odgovorio je „One su imale manje unosa“. Zatim mi je objasnio da je u Americi vršio selekciju na čišćenje od američke kuge i dobio matice koje daju pčele koje očiste dodati ram sa američkom kugom a ne prošire zarazu. Kad se pak otvori košnica u njima nije bilo meda. Znači te pčele nisu bile zainteresovane da sakupljaju med a nisu se branile od drugih koje su im uzimale med. Čak i sirup koga im daju uveče sledećeg dana ga nema. Njegov zaključak je bio „Selekcioniše se samo jedna linija a za Apicentar je unos nektara. Svi loši ekstremi ( mnogo varoe, slabo čišćenje, jako ljuta...) se eliminišu i ne koriste se za dobijanje matica“. Što znači ako guraš jednu osobinu gubiš druge. Znači mora se izabrati jedan cilj selekcije a ne više. Ima i onih koji kažu da selekcioniše na unos, čišćenje, tolerantnost protiv varoe, mirnoću i drugo što znači ne govore istinu ili neznaju selekciju.

Selekcija na grabež. Ako u avgustu povadimo med iz košnica društva će preko zime stradati ali će bar jedna preživeti. Preživeće ona koja je uspela da opljačka neku drugu i obezbedi med. Sledeće godine od nje proizvedemo matice i u avgustu ponovo isto: povadimo sav med. Posle nekoliko godina ponavljanja dobićemo matice čije pčele imaju izraženu sklonost grabeži a samo ih treba selti kod drugih pčelinjaka, posebno tamo gde znamo da su košnice pune meda. ( ovo je samo pretpostavka ).
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Anto Dankić Decembar 03, 2016, 15:01:56
G. Miljko dali je dobar izbor stara iznošena matica koja je u svoje vrijeme dobro odrađivala posao. Naime, imam jednu mladu koja je dobra ali sam od nje već napravio jednu "turu" matica, sad bi htjeo da malo promješam krv od druge matice da ne budu sve od jedne na pčelinjaku ali je ova dosta stara (crvena) mada je ove godine još uvijek dobro odrađivala posao
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 04, 2016, 01:53:01
Професор Кулинчевић ми је драг човек али му оваква прича о селекцији код мене не пије воде...

То је оно ако хоћете мед треба да од мене купите матице. Или није важно хоће ли та заједница бити неотпорна наболести или са слабим нагоном на чишћење него је важно да донесе мед. А шта ће нам мед ако су пчеле подложне болестима.. 

Принос меда на зависи толико од матице, матица је ту можда на задњем месту!

Опет само да кажем, по мом уверењу највећи приноси меда су код заједница које имају повољнију структуру пчела а то је управо зависно од старости матице. Увек су бољи приноси меда код заједница са трогодишњим матицама него са једногодишњим или двогодишњим. Такође заједнице са двогодишњим матицама имаће већи принос меда од заједница са једногодишњим матицама.

Исто је и са бројем вароа у кошницама...

Данас ме пита млади пчелар; за колико дана се излеже млада матица у заједници у којој одузмемо матицу. каже у свим књигама пише 15-16 дана а на неком предавању је чуо да може и за 14 дана.

Кажем му да је то период од 10 до 19 дана а у зависности од потреба пчелиње заједнице. Опет му кажем да није важно шта пише у књигама и шта пише или прича неки предавач него оно што човек из праксе потврди.  :)

Поздрав драгим пријатељима....
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 04, 2016, 09:09:20
Vojo, druže, mladi pčelar je verovatno bio zbunjen. U svakom udžbeniku, u svakoj knjizi, na svakom predavanju, iznosi se činjenica da je to 16 dana. Praktičari, uzgajivači matica, ćute, klimaju glavom, a ispod stola prekrštaju kažiprst i srednji prst...
A legenda živi. :) :D ;D
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 04, 2016, 15:41:30
Принос меда на зависи толико од матице, матица је ту можда на задњем месту!

Iz pristojnosti prema domacinu necu reci sta mislim o ovome
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Edi Daruši Decembar 04, 2016, 15:59:27

Кажем му да је то период од 10 до 19 дана а у зависности од потреба пчелиње заједнице. Опет му кажем да није важно шта пише у књигама и шта пише или прича неки предавач него оно што човек из праксе потврди.  :)

Поздрав драгим пријатељима....
Ako se recimo poslužim metodom dobijanja matičnjaka o kojoj je na ovom forumu pisano (MATICA I MATIČNJACI U ISTOJ KOŠNICI) da li možete reći kada da sklonimo zrele matičnjake u oplodnjake?
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 04, 2016, 18:47:04
Принос меда на зависи толико од матице, матица је ту можда на задњем месту!

Iz pristojnosti prema domacinu necu reci sta mislim o ovome

Милојко,
слободно кажи да мислиш да то није тако, да је по твом мишљењу потпуно супротно, кажи шта год желиш. Ту смо да размењујемо мишљења. Имаш право да тврдиш све потпуно супротно од било кога па и од мене.

Младе једногодишње матице залежу већу количину легла од двогодишњих а оне више од трогодишњих, то није спорно, и ја то тврдим!
Али ја тврдим да је то у већини случајева контрапродуктивно, не увек!

Значи можемо о томе да пишемо, свако из свог угла.


Кажем му да је то период од 10 до 19 дана а у зависности од потреба пчелиње заједнице. Опет му кажем да није важно шта пише у књигама и шта пише или прича неки предавач него оно што човек из праксе потврди.  :)

Поздрав драгим пријатељима....
Ako se recimo poslužim metodom dobijanja matičnjaka o kojoj je na ovom forumu pisano (MATICA I MATIČNJACI U ISTOJ KOŠNICI) da li možete reći kada da sklonimo zrele matičnjake u oplodnjake?


Еди,
не знам коју методу помињеш али ако кажеш матица и матичњаци у истој кошници онда је то 15-16 дана.

Поздрав драгим пријатељима....
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 04, 2016, 19:10:57
Vojo, ti sada tvrdis tako a rekao si sasvim drugacije.

Matica u kosnici je uvek broj 1. nezavisno koliko je stara ali je uvek broj 1. Za matice starosti dve  godine mogu da se slozim da su i bolje po dosta kriterijuma od jednogodisnjih ali su trogodisnje daleko losije i od jednogodisnjih i dvogodisnjih naravno iz iste klase.




Ako se radi o uzgoji matica u prisustvu matice, i ako se radi o presadjivanju ili jenteru uz uslov ogranicenja matice sa  uvidom u vreme polaganja jaja onda se zreli maticnjaci sklanjaju deseti odnosno najkasnije jedanaesti dan od PRESADJIVANJA larvi. Odstupanje se moze desiti (zato se ide na deseti dan) u vremenu pucanja larvi jer se ono uglavnom dogadja na najvecoj vlaznosti u jutarnjim casovima
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Edi Daruši Decembar 04, 2016, 19:28:32


Еди,
не знам коју методу помињеш али ако кажеш матица и матичњаци у истој кошници онда је то 15-16 дана.

Поздрав драгим пријатељима....
O metodi dobijanja matičnjaka u prisustvu matice o kojoj je pisao Šljivić Miljko, ako treba potražiću, i on je napisao da se 15-og dana od zaleganja matičnjaci sklanjaju u oplodnjake.
Hvala na odgovoru. Pozdrav
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Miroslav Jovanović Decembar 05, 2016, 06:51:17
Selekcija matica je samo delimično moguća. Za razliku od drrugih bića gde je čovek umešao svoje prste i radio selekciju kod pčela to ne važi. Zašto nijedna metoda selekcije nije primenljiva kod pčela u potpunosti? Trut nema oca a ima dedu...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 05, 2016, 08:11:38
G. Miljko dali je dobar izbor stara iznošena matica koja je u svoje vrijeme dobro odrađivala posao. Naime, imam jednu mladu koja je dobra ali sam od nje već napravio jednu "turu" matica, sad bi htjeo da malo promješam krv od druge matice da ne budu sve od jedne na pčelinjaku ali je ova dosta stara (crvena) mada je ove godine još uvijek dobro odrađivala posao

Da, pošto je bila kvalitetna ona prenosi kvalitetne gene.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 05, 2016, 08:17:23
Od momenta položenog jaja do mpmenta izlaženja matice prođe 15 dana i 5-6 sati u normalnim uslovima. Ako je temperatura jako visoka pa pčele nemogu lako da je dovedu na 34,5 veće je nešto malo viša period se skraćuje za nekoliko sati . Ako je temperatura nešto niža period se produžava za nekoliko sati. Kod prisilnih matičnjaka ako računamo u odnosu na dan obezmatičenja može biti od 10 do 15 u zavisnosti šta imamo u košnici ( jednodnevna jaja do trodnvevne larve ) i na kojima su pčele povukle matičnjake. Zreli matinjaci se rasporedjuju jedan dan pre očekivanog izlaska matice.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 05, 2016, 08:21:38
Професор Кулинчевић ми је драг човек али му оваква прича о селекцији код мене не пије воде...

То је оно ако хоћете мед треба да од мене купите матице. Или није важно хоће ли та заједница бити неотпорна наболести или са слабим нагоном на чишћење него је важно да донесе мед. А шта ће нам мед ако су пчеле подложне болестима.. 

Принос меда на зависи толико од матице, матица је ту можда на задњем месту!

Опет само да кажем, по мом уверењу највећи приноси меда су код заједница које имају повољнију структуру пчела а то је управо зависно од старости матице. Увек су бољи приноси меда код заједница са трогодишњим матицама него са једногодишњим или двогодишњим. Такође заједнице са двогодишњим матицама имаће већи принос меда од заједница са једногодишњим матицама.

Исто је и са бројем вароа у кошницама...

Данас ме пита млади пчелар; за колико дана се излеже млада матица у заједници у којој одузмемо матицу. каже у свим књигама пише 15-16 дана а на неком предавању је чуо да може и за 14 дана.

Кажем му да је то период од 10 до 19 дана а у зависности од потреба пчелиње заједнице. Опет му кажем да није важно шта пише у књигама и шта пише или прича неки предавач него оно што човек из праксе потврди.  :)

Поздрав драгим пријатељима....

Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej, tvoji lekovi najbolje, tvoja teorija u pčelarstvu velika novina, kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika i verovatno su zbog toga ljubomorni. Od te velike ljubomore potiču svi problemi.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: zoran drpljanin Decembar 05, 2016, 10:04:53
Mene interesuje koje su matice najbolje,po vasem misljenju.....Neko moje razmisljanje je da su to rojeve......
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 10:12:09
Citat
за колико дана се излеже млада матица у заједници у којој одузмемо матицу. каже у свим књигама пише 15-16 дана а на неком предавању је чуо да може и за 14 дана.

Ovo mi je malo promaklo...

Dakle, mr Slobodan Dolašević je na predavanju u Miloševu postavio pitanje za koje se vreme izleže matica, bez preciziranja da li je to iz presadjenog matičnjaka, prinudnog, ili rojevnog...
Odgovorili smo šta smo naučili - da je to 16 dana.
Slobodan je tada rekao da je to netačno i da se matica izleže za 14, eventualno 15 dana.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: zoran drpljanin Decembar 05, 2016, 10:16:33
Neso a sta ako je iz prinudnih maticnjaka,onda je to vreme krace i za 2-3 dana, naravno ako ne porusimo sestog dana sve zatvorene...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 10:32:34
I moram malo o selekciji...

Skromno znanje iz biologije i genetike me podseća da se radi o veoma kompleksnim, sofisticiranim aktivnostima, za koje je potrebno veoma visok fond znanja, opreme, ili prostora, koji su dostupni stručnjacima i naučnim radnicima, ali nažalost, ne i pčelarima. Osim, naravno, ako ti naučnici nisu ujedno i pčelari ( prof Dr Kulinčević ).
Zašto ovo pišem. Pa jednostavno odredjene osobine živog bića mogu često da budu "maskirane" nekim sekundarnim osobinama, odnosno pojavama, koje pčelar praktičar, najverovatnije, čak i kad prepozna,  neće biti u stanju  da poveže. Tu je primer upravo onih matica, čije zajednice su izuzetno orijentisane na čišćenje od parazita i izazivača bolesti, ali su zato potpuno loše u prikupljanju zaliha hrane.

Daću neke primere, koji najverovatnije nisu tačni ( a možda i jesu ) i služe samo kao ilustracija...

Na primer, pčelar praktičar želi da izvrši selekciju matica na visoku "nosivost", jer želi brz i eksplozivan razvoj sa puno jedinki, ali ne želi da ima žute ( vinske ) matice na pčelinjaku. A upravo možda taj soj ( eventualno zbog zaostalih gena od Italijanke - hvala F. Tomažinu ) nosi te osobine i moš' da se ubiješ, od te selekcije nema ništa...

Ili, na primer, radimo selekciju na što manju sklonost ka grabeži. A možda je upravo ta sklonost samo jedan od pojavnih oblika izuzetnih sabiračkih osobina.

Možda bi za pčelara praktičara bilo najbolje da vrši selekcije na ovaj način: E ova i ona su mi se pokazale dobro ( makar šta to značilo - subjektivna ocena na osnovu zbira svih osobina ) i od njihovih ću jaja uzgajati nove matice. Uz nadu da su tata i ljubavnik nosioci dominantnih gena, sa dobrim osobinama.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 10:36:13
Neso a sta ako je iz prinudnih maticnjaka,onda je to vreme krace i za 2-3 dana, naravno ako ne porusimo sestog dana sve zatvorene...
Rekoh da nije precizirao. Siguran sam da je mislio od momenta polaganja jajeta, makar s' kakvom "namerom" je jaje položeno. Izgledalo je da želi da pokaže kako se uporno držimo dogme, čak i kad se ustanovi da to nije baš najtačnije. Ako grešim, neka me neko, ko je prisustvovao predavanju ispravi.

Opet se vraćam na stogodišnje verovanje o količini gvoždja u spanaću...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 10:51:35
Citat
Ako je temperatura jako visoka pa pčele nemogu lako da je dovedu na 34,5 veće je nešto malo viša period se skraćuje za nekoliko sati . Ako je temperatura nešto niža period se produžava za nekoliko sati.
Ovo je još izraženije kod riba. Vreme izvaljivanja ikre može varirati po nekoliko dana, u zavisnosti od temperature vode.

Interesantno je da i kod toplokrvnih bića ( računam i čoveka ) postoji odstupanje u "terminu", bez obzira što se embrion, a kasnije fetus, razvija u uslovima konstantne temperature...

P.S.
Sve češće gledam Animal planet. Nema laži, prevare, politike i propagande.  ;D
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 05, 2016, 13:27:55
Citat
за колико дана се излеже млада матица у заједници у којој одузмемо матицу. каже у свим књигама пише 15-16 дана а на неком предавању је чуо да може и за 14 дана.

Ovo mi je malo promaklo...

Dakle, mr Slobodan Dolašević je na predavanju u Miloševu postavio pitanje za koje se vreme izleže matica, bez preciziranja da li je to iz presadjenog matičnjaka, prinudnog, ili rojevnog...
Odgovorili smo šta smo naučili - da je to 16 dana.
Slobodan je tada rekao da je to netačno i da se matica izleže za 14, eventualno 15 dana.
On je to utvrdio u australiji gde je mnogo toplije pa je period matice u vosku skraćen pa se možda posle mnogo mnogo godina evolucijom tamošnja matica malo i promenila pa je to možda između 14 i 15.  U Srbiji to nije slučaj.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 05, 2016, 14:04:15
U Srbiji to nije slučaj.

naravno da nije slucaj. Svi mi koji smo radili matice tacno znamo kad se izvode i to je UVEK izmedju 15. i 16. dana. Da se to ne zna svi bi nam maticnjaci stradali. Ovaj broj dana koji sam napisao naravno da se odnosi na maticnjake koji su izgradjeni na larvama poznate starosti
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Anto Dankić Decembar 05, 2016, 14:20:18
Ove godine tura matica iz Jentera izašla dan ranije vjerovatno zbog toplijih dana. Ovo moram uzeti u obzir za ubuduće!
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Stankovic Miodrag Decembar 05, 2016, 14:27:00
Nazalost uskracen sam za boravak na planini pa da pisem neka svoja razmisljanja  :)


Kada sam uzeo prvih 10 drustava dobio sam u njima i matice koje su dobijene i gajene na klasican nacin i plus vrlo otporne na rojenje (nista pod ovim lose ne mislim). To je bilo krajem juna 2013. godine - znaci sveze i friske sto bi rekli. Kad je doslo prolece 2014 godine krajem maja a pocetkom juna su se sve rojile. Cetri godine kasnije sa bilo kojom kupljenom maticom imam sto se tice rojenja potpuno isto ponasanje - i selekcionisana i rojevna - sve se roje na isti nacin ako im to dozvolim ili omanem u procenama - sve se roje kad datu zapreminu napune ili hranom ili leglom - neki kazu da se rojevne roje i kad ne popune celu kosnicu a selekcionisane samo kad popune sve - nema razlike kod mene. To je moje vidjenje stvari sto se tice selekcije na rojenje.


Najvise meda su mi donele rojevne matice znaci cetvrta generacija onih prvih. Pcelinjak mi je izolovan nema drugih u blizoj okolini sem mojih na po 3-8 km i to je to. Koliko je to meda - meni se cini dosta ali glavni problem meni je sace jer ga pcele rade bez SO pa imam dosta trutovskog koje isecam i pretapam (ovde jedna zanimljivost - nemam svoju presu za SO pa sam napravio od jedne daske i silikona otisak samo za jednu stranu SO - druga je ravna - pcele prvo izvuku onu stranu gde je otisak - vrlo los negde se jedva vidi ali je sace savrseno - sa druge strane gde je ravno izvlace malo prema suprotnoj strani malo prema susednom satu ali i to urade ...  8) ) tako da sam zadovoljan i sa ovim sto imam u planinskim uslovima bez prihrane i bagrema... Neka drustva su dala i jedan ipo nastavak RV ali ih imam malo...


Leglo - vec sam rekao ovde da imam matica koje su mi 7-8 marta ove godine imala i 8 RV ramova legla a u sezoni i 13 - sad da li je to vise od onog sto se smatra da je moguce ili ne ne znam ali to stanje je kod mene. Ono sto cu sledece godine uraditi je da cu ponovo proveravati leglo na nedeljnom nivou od kraja januara i takva drustva uterati sto ranije u rojenje a onda zamena svih ostalih matica - ta drustva sa tim maticama su dala i najvise meda. Takodje ta drustva su prosle godine prva prekinula leglo i prva pocela - ovde smatram da su te matice i drustva najvise srasla sa okruzenjem i ispratila proslogodisnje promene vremena.


Inace kada razmisljam inace o petljanju coveka u prirodne procese imam vidjenje iz dva ugla pa kako se kome svidja - npr. ako je covek vernik odakle mu ideja da moze da popravi Bozje delo u bilo kom pogledu pa i maticu?


Ako smo evolucionisti - sta znaci 50-tak generacija naspram 40 miliona godina prirodne selekcije? nista ali dobar marketing sve pokriva ...


Mislim da ta selekcija presadjivanje larvi, petljanje po mlecu polozaju larve njenom izlaganju uslovima koji joj ne odgovaraju dovode samo do njene degradacije (smanjenj broja jajovodnih cevcica npr.) a da nista ne poboljsavaju. Kako je vecina (skoro sve) matica takva onda one "normalne" predstavljaju u principu te selekcionisane a u stvari kad svaku selekcionisanu stavimo u prirodne uslove bez mnogo hemije na prirodnom sacu u drustvo koje prati sam ritam prirode ona "eksplodira" - pa zato kazu da se rojevne matice mnogo cesce roje npr. sto je krajnje netacno vec samo mnogo brze ta drustva dolaze do tacke rojenja jer bolje rade i odradjuju posao.


Na SPOS-ovom forumu sam postavio poziv bilo kom naucnom radniku koji se bavi pcelama da dodje i otprati moj pcelinjak ukljucujuci i ovo sto pricam ali je navala tolika da ne mogu ni da im odgovorim pa jos niko nije "ugovoren" za to  ;D ;D ;D


Stvari moraju da se posmatraju iz svih uglova - npr selekcionisane matice za koje se kazu da imaju ovakvo ili onakvo ponasanje ali ne donose med - jednostavno smo izdvojili i na vestacki nacin ocuvali najslabije jedinke koje proteziramo - (necu da navodim ekvivalent takvog ponasanja kod ljudi ali ce svako sam zamisliti) i onda kazemo to nije uspelo.


A prva dva instinkta genetski usadjena kod svake pcele/matice su - skupljanje hrane i razmnozavanje - i tu nema selekcije. Sto su blize prirodnom i izvornom genotipu to ce vise legla i hrane skupiti a ne obrnuto.


E sad - npr ameri preporucuju da se matica menja cak i dva puta godisnje - pa oni "selekcionisu" i skupo prodaju a u stvari (po meni) stvar je vrlo prosta - kako kod njih najveci deo drustava sluzi za oprasivanje poljoprivrednih povrsina prskanih najzescim otrovima uz GMO komponentu pa zatim ishrana kukuruznim sirupom kao i jednolican polen (tesko zagadjen) imamo situaciju da i mlada matica jednostavno odumire velikom brzinom pa ju je potrebno brzo menjati. Takodje mlade matice ionako seju najveci moguci broj jaja pa se uvrezilo da su one "selekcionisane" i da se intenzivnim zaleganjem "iscrpljuju". Ako uzmemo da matica u maksimumu zaleze neki broj (bilo koji) a da je taj broj jaja takav a ne izazvan hemijskim sredstvima koje pospesuju zaleganje nju to ne iscrpljuje ni malo - ali pesticidi, herbicidi kao i GMO polen uz moguca sredstva za pojacanje zaleganja od nje prave invalida u najkracem mogucem roku.


Kako me finansije teraju da sledecu godinu posvetim samo mojoj porodici, pcelinjaku i sebi samom bicu u mogucnosti da otpratim celokupnu situaciju uz podrobno pracenje svih desavanja na pcelinjaku pa cu imati vise osnova (mozda i manje?) za ovakvo misljenje.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 15:26:02
Citat
On je to utvrdio u australiji gde je mnogo toplije pa je period matice u vosku skraćen pa se možda posle mnogo mnogo godina evolucijom tamošnja matica malo i promenila pa je to možda između 14 i 15.  U Srbiji to nije slučaj.
Nikad nisam gajio matice, pa bi bilo debilno da dajem svoj sud. Samo sam preneo informaciju. Nije se izjašnjavao na kojim prostorima se matica izleže za 14 dana, ali nas je prethodno pitao da li to znamo.

Upućen sam da je Sloba pčelario na Novom Zelandu, gde je klima čak nešto oštrija nego u Srbiji. Isto tako, znam da je suvlasnik jedne firme u Žarkovu ( BG ), koja se isključivo bavi produkcijom rojeva na LR ramovima, kao i zrelih matičnjaka. Pohvalio se da su nabavili i aparaturu za veštačku oplodnju i da će dogodine imati i matice u ponudi. One će biti skuplje nego na drugim mestima, jer će kupac moći da viri u oplodnjake i "prstom pokaže" koju maticu želi...

Da li je moguće, pošto je preporuka da se posle presadjivanja matičnjaka "ne viri" u oplodnjak narednih par nedelja, da se ne ometa oplodnja, da se ona ipak izleže ranije?
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 05, 2016, 15:41:14
U oplodnjak se ne viri narednih par nedelja vec samo sutradan po dodavanju maticnjaka (ili drugi dan zavisi kad su dodati) kada se kontrolise izlezenost i eventualno reaguje sa maticnjakom iz rezerve
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 15:49:58
U oplodnjak se ne viri narednih par nedelja vec samo sutradan po dodavanju maticnjaka (ili drugi dan zavisi kad su dodati) kada se kontrolise izlezenost i eventualno reaguje sa maticnjakom iz rezerve
Da, tako je. A posle se ne viri, kažu, neko vreme, da je ne uznemiravamo. Da je gospodjica komotna. Je li tako?
Kog se dana dodaje matičnjak? Da li postoji mogućnost da se izlegla tog dana, kad je dodat?
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 05, 2016, 16:07:57
postoji
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 16:17:38
Na predavanju u Miloševu, na stolu je bila ponudjena Cola, kisela voda i rakija.
Pošto sam vozio ( 150 km u jednom pravcu ) poslužio sam se čašom cole i dvema čašama kisele.
Bez obzira na trezvenost, izgleda da sam nešto pogrešno razumeo.
Ovo je odgovor S. Dolaševića u celini:
Citat
Nisam ja rekao 14 dana za matice. Ne znam otkud Vama to? Ja ne ulazim na forume tako da ne mogu videti sta pise, ali sa razlogom se digla prasina jer ne moze za 14..
Rekao sam 20 za radilice (iz enciklopedije ABC) umesto 21.
Molim Vas ispravite to, bzvz sto pisete u tudje ime.
Pozdrav.
Voleo bih da neko, ko je bio na predavanju prokomentariše, ili ako ima deo snimka, gde se čuje pitanje, čisto da vidimo, koliko sam prolupao...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 05, 2016, 18:31:17
   I u pčelarstvu kao i u drugim granama treba vršiti selekciju kao i odabiranje. Selekcionari da selektuju a pčelari da odabiraju. To se pokazalo dobrim i korisnim u mnogim granama poljoprivrede dobijanjem stoke želejnih kvaliteta. Čak i u odabiranju. Neće seljak da ostavlja svinju koja je daje masno meso ili slabo čuva prasiće.... I kod biljaka ima mnogo primera kod voća i povrća, raznih žitarica a ja ću sad izneti jedan interesantan primer. U selu Crni Kao kod Ražnja postoji bagremar ( zasad bagrema ) vlasništvo EPSa. On je EPSu služio za dobijanje bandera kada još nisu bile betonske. Selekcijum je postignuto da je bagrem takav da sve jedinke rastu pravo i ravnomerno kako bi bio korišten za bandere.
      Inače selekcija je prilično komlikovana i stručna stvar pa ozbiljnije mišljenje mogu dati pravi poznavaoci te oblasti. U našoj literaturi solidno je o tome pisao Franjo Tomažin  i Zoran Stanimirović u svojim knjigama.Postoji i jedna slovenačka knjiga koja se zove "Odgajivajmo bolje pčele" koja jetakodje dobra. Ja imam sve tri knjige i sve sam dosta čitao ali se nebi usudioda dajem ozbiljnije mišljenje, mada smo mi poznati da od fudbala do politike sve znamo i u sve se razumemo. 
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Saša Tatomirov Decembar 05, 2016, 18:40:49
Poštovani,



Vi svi koji ste učestovovali u nepotrebnoj diskusiji , a posebno Nenade.
 
 Ja kao predsednik Udruženja pčelara"Nektar" Novo Miloševo sam prisustvovao predavanju našeg mladog naučnika i još 69 prisutnih pored Nenada.


Predavanje je snimano i u audio verziji.


Sloba je izričito pričao:"o izvođenju radilica , a ne matičnjaka; 14. dan nije pomenut ni u jednom slučaju."   Napominjem da je ovo citat Slobodanove izjave.


Znači sve ovde što se govori je netačno da je čovek izjavio , sem gore navedene njegove rečenice pod navodnicima i diskusije o tome .


Apsolutno nije u redu komentarisate tuđe izjave, a da ih prethodno niste uživo čuli. Jedino je ovde od svih Vas koji ste pisali u ovoj temi na predavanju bio prisutan Nenad  ------koji je pogrešno razumeo o čemu je Dolašević pričao, a bio je i prisutan domaćin foruma Voja samo oko 10-15 minuta , jer nije mogao dobro da čuje pošto je sala bila prepuna, a on je bio skroz na kraju , pa je zato izašao ranije . To je on izjavio.


I voleo bih da ovde stavimo tačku na nepotrebno i zlonamerno komentarisanje tuđih izjava.
Molim administratora da zaključa ovu temu jer nije u redu pljuvati po nekome samo zato što mi - ja nisam nešto dobro razumeo i ne razumemo elementarne stvari o pčelarstvu.


Svako dobro svima.
Saša Tatomirov




Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Anto Dankić Decembar 05, 2016, 18:59:46
I ja sam protiv toga da se izvrću nečije riječi ali tema je jako dobra i bitna da bi se trebala zatvarati. Smisao foruma i je da ljudi raspravljaju i pri tome nešto nauče. Naravno neki neće odustati od svojih stajališta makar oni bili skroz pogrešni. Admistrator je tu da upozori pa i kazni članove foruma koji ne poštivaju PRAVILA FORUMA. Zaključavanje ovakvih tema je po mom mišljenju kontralroduktivno za ovakav forum.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Stankovic Miodrag Decembar 05, 2016, 19:02:26
Ne treba zakljucavati temu vec obrisati postove koji nemaju veze sa selekcijom matica - a to svakako nije kog dana se izvode matice u Australiji ili kod nas.

Ono sto me zanima kod selekcije matica - citao koliko sam mogao - je par stvari. Prvo nije bas dobro govoriti o selekciji matica i porediti sa selekcijom svinja ili goveda. Ako cemo pravo kod selekcije svinja najveci deo je uradjen pre nekih stotinak godina i od tad se stalo - imamo par rasa i to je to sa malim varijacijama. Medjutim to sto je postignuto nije dalo kvalitet ali je dalo kvantitet a neke stvari nisu nikada uspeli da dobiju - npr. "zrelo meso" koje je najkvalitetnije se kod svinja dobija tek druge godine a vecina svinja gaje do jedne (svako ko zna i manje) i dobijamo to sto dobijamo - ali se svodi na kolicinu - kod meda takva stvar ne moze da prodje - zamislite med sa 30% vode npr? kod mesa je drugacije - plus uslovi drzanja hrana i sve ostalo ali to je uradjeno kao sto rekoh pre stotinak godina ukrstanjem odredjenih rasa svinja a ne odabirom unutar jedne rase.

Kod goveda je slicna stvar ali Holandjani sad rade reversni proces - sva goveda (ta selekcionisana) idu napolje a ne u stale hrane se travom i travnim smesama i daju najvise mleka - ali

- i kod jednih i drugih se radilo ukrstanjem odredjenih rasa i dobijanjem nove sa odredjenim karakteristikama a gubljenjem nekih svojstava. Dalje to se odvijalo u strogo kontrolisanim uslovima - zna se otac zna se majka pazi se na sparivanje u srodstvu itd.

Kod pcela to nije tako - da se setimo takvih pokusaja ukrstanja africke i evropske pcele da dalje ne nabrajam, a ako tako idemo dajte da ukrstimo solitarnu pcelu i evropsku - da li moze? ili zasto ne ukrstamo azijsku i evropsku (bilo koju) da dobijemo pcelu otpornu na varou a da daje med? ne ide.

Zato cela prica o selekcionisanju matica odgovara samo prodavcima koji na taj nacin uzimaju znacajna sredstva i nikome drugome. Zanimljive su i varijacije tzv. matica otpornih na varou - ali se moraju menjati svake godine i naslednice nemaju te osobine - evo ja imam matice otporne na varou ali morate svake godine kupiti od mene i menjati ih bar svake druge godine (smajlic).

Ako postoji neka literatura sa uporednim prikazom i prinosima meda svedenim na iste pasne i vremenske uslove na pocetna merenja a za selekcionisane matice kao i kontrolnu grupu kroz nekoliko godina pri selekcionisanju voleo bih da ih vidim a ne pricu o nacinima kako se to radi - bez pozivanja na merljive rezultate.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 19:12:02
Citat
I voleo bih da ovde stavimo tačku na nepotrebno i zlonamerno komentarisanje tuđih izjava.

Puj, puj, daleko bilo...
Da je komentarisanje bilo zlonamerno, ne bih se i sam pokolebao i potražio odgovor na pravom mestu - kod gospodina Dolaševića. A svakako ne bih dao ispravku po ovoj temi. I ne bih mu se u mailu izvinio zbog te greške.

Izgleda da sam ja to po principu "šta je babi milo, to se babi snilo" izvršio tu "zamenu".
Ali osnovni smisao, odnosno ono što sam želeo da kažem o dogmama, je ipak tu. Samo se odnosi na radilice i vreme potrebno da se ona izleže ( 21 i 20 dana).

Uf, ovo je bio ozbiljan kiks, pa bih izgleda trebao malo da o'ladim, dok se bulbulet u glavi ne stiša.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Anto Dankić Decembar 05, 2016, 19:15:03
Mi amateri možemo birati maticu koja će položiti jaja ali teško možemo uticati na trutove s kojim će se pariti a trutovi navodno nose i više od 50% genetskog materijala, tako da.... možemo se samo pokušati igrat Bogova.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 05, 2016, 19:16:55
Molim administratora da zaključa ovu temu jer nije u redu pljuvati po nekome samo zato što mi - ja nisam nešto dobro razumeo i ne razumemo elementarne stvari o pčelarstvu.

Saša Tatomirov
Saša da nisi malo i ti preterao? Po ovoj temi niko ni po kome nije pljuvao. Bio se javiti odmah i vratiti nas ( me ) sa stranputice.




Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Moderator 4 Decembar 05, 2016, 20:40:30
Poštovani,
"... I voleo bih da ovde stavimo tačku na nepotrebno i zlonamerno komentarisanje tuđih izjava.
Molim administratora da zaključa ovu temu jer nije u redu pljuvati po nekome samo zato što mi - ja nisam nešto dobro razumeo i ne razumemo elementarne stvari o pčelarstvu..."

Поштовани,
У оквиру ове теме, није било никаквог "злонамерног", коментарисања туђих изјава.
Сасвим је могуће да је неко нешто погрешно чуо или разумео, па на основу те своје грешке, и погрешно написао. Али ту свакако није било никакве "зле намере".
Такође вам скрећем пажњу да пажљивије прочитате написане поруке, и тиме се и сами уверите да није било никаквог "пљувања", како кажете.
Тема свакако неће бити закључана.

Молим све кориснике нашег форума да пажљиво и тачно преносе туђе ставове и мишљења, ако већ за тим имају потребе.

Са поштовањем,
Модератор 4
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 05, 2016, 21:26:44
Mi amateri možemo birati maticu koja će položiti jaja ali teško možemo uticati na trutove s kojim će se pariti a trutovi navodno nose i više od 50% genetskog materijala, tako da.... možemo se samo pokušati igrat Bogova.
Matice treba obavezno birati a priroda je udesila da se trutovi sami biraju tako što je spari najsposobniji. Ako bi mi birali trutove za veštačko osemenjavanje možda bi pogrešili, možda bi uzeli spermu od nekog koji je totalno nekvalitetan. Nama pčelarima je da odabiramo a zaselekciju moraju biti stručni ljudi.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 05, 2016, 21:35:44
Ne treba zakljucavati temu vec obrisati postove koji nemaju veze sa selekcijom matica - a to svakako nije kog dana se izvode matice u Australiji ili kod nas.

Ono sto me zanima kod selekcije matica - citao koliko sam mogao - je par stvari. Prvo nije bas dobro govoriti o selekciji matica i porediti sa selekcijom svinja ili goveda. Ako cemo pravo kod selekcije svinja najveci deo je uradjen pre nekih stotinak godina i od tad se stalo - imamo par rasa i to je to sa malim varijacijama. Medjutim to sto je postignuto nije dalo kvalitet ali je dalo kvantitet a neke stvari nisu nikada uspeli da dobiju - npr. "zrelo meso" koje je najkvalitetnije se kod svinja dobija tek druge godine a vecina svinja gaje do jedne (svako ko zna i manje) i dobijamo to sto dobijamo - ali se svodi na kolicinu - kod meda takva stvar ne moze da prodje - zamislite med sa 30% vode npr? kod mesa je drugacije - plus uslovi drzanja hrana i sve ostalo ali to je uradjeno kao sto rekoh pre stotinak godina ukrstanjem odredjenih rasa svinja a ne odabirom unutar jedne rase.

Kod goveda je slicna stvar ali Holandjani sad rade reversni proces - sva goveda (ta selekcionisana) idu napolje a ne u stale hrane se travom i travnim smesama i daju najvise mleka - ali

- i kod jednih i drugih se radilo ukrstanjem odredjenih rasa i dobijanjem nove sa odredjenim karakteristikama a gubljenjem nekih svojstava. Dalje to se odvijalo u strogo kontrolisanim uslovima - zna se otac zna se majka pazi se na sparivanje u srodstvu itd.

Kod pcela to nije tako - da se setimo takvih pokusaja ukrstanja africke i evropske pcele da dalje ne nabrajam, a ako tako idemo dajte da ukrstimo solitarnu pcelu i evropsku - da li moze? ili zasto ne ukrstamo azijsku i evropsku (bilo koju) da dobijemo pcelu otpornu na varou a da daje med? ne ide.

Zato cela prica o selekcionisanju matica odgovara samo prodavcima koji na taj nacin uzimaju znacajna sredstva i nikome drugome. Zanimljive su i varijacije tzv. matica otpornih na varou - ali se moraju menjati svake godine i naslednice nemaju te osobine - evo ja imam matice otporne na varou ali morate svake godine kupiti od mene i menjati ih bar svake druge godine (smajlic).

Ako postoji neka literatura sa uporednim prikazom i prinosima meda svedenim na iste pasne i vremenske uslove na pocetna merenja a za selekcionisane matice kao i kontrolnu grupu kroz nekoliko godina pri selekcionisanju voleo bih da ih vidim a ne pricu o nacinima kako se to radi - bez pozivanja na merljive rezultate.

Ja sam govorio o selekciji svinja ali nisam uporedio i pisao da se to radi isto kao i kod pčela. Ja sam pisao da selekcije uopšte u poljoprivredi daju dobre rezultate i ja mislim da je to zbog toga što to rade visoko stručni ljudi koji su se veoma mnogo školovali za to i u koje je država uložila velika sredstva. Ja to komentarišem kao laik ali imam puno poverenja u selekcionare. Za razliku od selekcionara, stručnih ljudi odabiranje matica treba da vrše pčelari  amateri. Verovatno ste vi stručniji u toj oblasti i ja se izvinjavam ako sam nešto pogrešio.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Stankovic Miodrag Decembar 05, 2016, 22:16:40
Paradigma - skup saznanja ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo u cilju shvatanja odredjenih pojava. Naucne paradigme su osnov celokupnog shvatanja sveta i pravila po kojima deluje. Tako polako ali sigurno kroz sistem obrazovanja Darvinova teorija evolucije postaje paradigma - svi to vec prihvataju zdravo za gotovo ne upustajuci se u to zasto i sami naucnici nemaju hrabrosti da je proglase cinjenicom a ne teorijom.


Tek kad se ospore paradigme nastaje nesto novo ...

Zato postavljam pitanje - ima li igde literatura o selekciji matica kroz vise godina na jednom pcelinjaku sa uporednim rezultatima selekcionisanih matica i kontrolne grupe. Ja koliko vidim nema nekih odskakanja u prinosima meda koji drasticno odudaraju za odredjene regione (po pisanju pcelara ako je to tacno) pa mi se namece utisak da i oni koji kupuju visoko selekcionisane matice i oni koji ih sami gaje imaju slicne prinose - zato pitam za literaturu.

A da li ce neki naucni radnik imati bolje matice od pcelara pocetnika to moze uvek da se ispita ali koliko vidim niko nece... iz mog iskustva i to licnog.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Kristian Njari Decembar 06, 2016, 00:50:07
Професор Кулинчевић ми је драг човек али му оваква прича о селекцији код мене не пије воде...

То је оно ако хоћете мед треба да од мене купите матице. Или није важно хоће ли та заједница бити неотпорна наболести или са слабим нагоном на чишћење него је важно да донесе мед. А шта ће нам мед ако су пчеле подложне болестима.. 

Принос меда на зависи толико од матице, матица је ту можда на задњем месту!

Опет само да кажем, по мом уверењу највећи приноси меда су код заједница које имају повољнију структуру пчела а то је управо зависно од старости матице. Увек су бољи приноси меда код заједница са трогодишњим матицама него са једногодишњим или двогодишњим. Такође заједнице са двогодишњим матицама имаће већи принос меда од заједница са једногодишњим матицама.

Исто је и са бројем вароа у кошницама...

Данас ме пита млади пчелар; за колико дана се излеже млада матица у заједници у којој одузмемо матицу. каже у свим књигама пише 15-16 дана а на неком предавању је чуо да може и за 14 дана.

Кажем му да је то период од 10 до 19 дана а у зависности од потреба пчелиње заједнице. Опет му кажем да није важно шта пише у књигама и шта пише или прича неки предавач него оно што човек из праксе потврди.  :)

Поздрав драгим пријатељима....

Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej, tvoji lekovi najbolje, tvoja teorija u pčelarstvu velika novina, kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika i verovatno su zbog toga ljubomorni. Od te velike ljubomore potiču svi problemi.

Gosp. Šljiviću nema potrebe za tolikom ironijom na ovom forumu. Ja bih ovom prilikom nešto rekao.
Osnovna delatnost od koje Vojo Brstina i njegova porodica žive je pčelarstvo i ništa drugo. Vojo nema posao u državnoj službi ili neki drugi.
S druge strane Vaše primarno zanimanje je poreski inspektor. Znači da Vaše preživljavanje i bitisanje na ovom svetu ne zavisi od pčela i hoće li godina biti medna ili neće.
E, tu je razlika između vas dvojice.
Od kada pišete na ovom forumu Vojo se Vama nikada nije obratio tim tonom, a možda bi imao šta da kaže.
I ne znam zašto se mnogi pozivaju na tu satanizovanu Ameriku? Nisu oni ništa naročito.

Pozdrav svim pčelarima i svako dobro.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 06, 2016, 03:13:21
Миљко је то рекао савим искрено уверен да је он потпуно у праву. Стварност је ипак мало другачија од Миљкових уверења. Ту је наш проблем, не Миљков него наш.

Америка, америка, јесте да америка је земља велика и богата то исто ми је рекао и говорио проф Кулинчевић а ја сам му одговорио да они јесу богати и велики у односу на нас али да смо ми у пчеларству исто толико велики и толико богатији од њих. :D

Професор то није разумео, ипак то је његов проблем.

"Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej"

Јесте колега Шљивићу, добро сте рекли МИ ( не Војо, Војо је ту сасвим случајно и на кратко) имамо и имаћемо кроз векове најприлагодљивију и најприближнију кошницу нашој крајинској раси пчела.. Не Американци него МИ.

"tvoji lekovi najbolje"

Опет исто, не ја него МИ, ми имамо најефикасније лекове против ноземозе церане као и најделотворније природне препарате против варое. Не Американци, него МИ ( не Војо, Воји је то сасвим случајно пало на памет да мало истражује и намести препарате мало боље од оних што Американци познају, нека они своје пчеле лече антибиотицима као и до сада!
МИ имамо наша природна и ефикасна средства која СУ ЕФИКАСНИЈА ОД АНТИБИОТИКА.

"tvoja teorija u pčelarstvu velika novina"

Не, нема ту ништа посебно ново осим враћања пчели оног што јој је човек одузео смештајући је у неприлагођена станишта у којим умире поред изобиља хране, где неконтролисано шири легло и у станишта која јој онемогућавају искоришћење лаганих паша у којим им мед није акумулатор температуре итд...

То није моја теорија него НАША БУДУЋНОСТ тј. приближавање станишта и рада пчела природном станишту пчела и раду пчела у природним условима.  :D
Шта нас брига како то тамо неко ради..  ;D

"kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika"

Толико доктора, професора, предавача и империјалистичка сила америка а пчеле умиру од ЦЦД, немају решење за вароу(препоручују бојне отрове) , за нозезему користе антибиотике (препоручују фумагилин), за Америчку трулеж немају лека ( препоручују ломачу).
Свака им част на успесима!  Ми од њих нешто треба да учимо?

Сасвим случајно колега Шљивићу МИ имамо за скоро све светске проблеме најефикасније лекове и најприхватљивија решења.
И где би нам био крај када би све то могли и сами да схватимо и разумемо.

Ми смо они од којих америка у пчеларству има шта да учи а ми од њих немамо ничега корисног научити.  :D

Поздрав драгим пријатељима....   









 
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 06, 2016, 05:17:33
Професор Кулинчевић ми је драг човек али му оваква прича о селекцији код мене не пије воде...

То је оно ако хоћете мед треба да од мене купите матице. Или није важно хоће ли та заједница бити неотпорна наболести или са слабим нагоном на чишћење него је важно да донесе мед. А шта ће нам мед ако су пчеле подложне болестима.. 

Принос меда на зависи толико од матице, матица је ту можда на задњем месту!

Опет само да кажем, по мом уверењу највећи приноси меда су код заједница које имају повољнију структуру пчела а то је управо зависно од старости матице. Увек су бољи приноси меда код заједница са трогодишњим матицама него са једногодишњим или двогодишњим. Такође заједнице са двогодишњим матицама имаће већи принос меда од заједница са једногодишњим матицама.

Исто је и са бројем вароа у кошницама...

Данас ме пита млади пчелар; за колико дана се излеже млада матица у заједници у којој одузмемо матицу. каже у свим књигама пише 15-16 дана а на неком предавању је чуо да може и за 14 дана.

Кажем му да је то период од 10 до 19 дана а у зависности од потреба пчелиње заједнице. Опет му кажем да није важно шта пише у књигама и шта пише или прича неки предавач него оно што човек из праксе потврди.  :)

Поздрав драгим пријатељима....

Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej, tvoji lekovi najbolje, tvoja teorija u pčelarstvu velika novina, kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika i verovatno su zbog toga ljubomorni. Od te velike ljubomore potiču svi problemi.

Gosp. Šljiviću nema potrebe za tolikom ironijom na ovom forumu. Ja bih ovom prilikom nešto rekao.
Osnovna delatnost od koje Vojo Brstina i njegova porodica žive je pčelarstvo i ništa drugo. Vojo nema posao u državnoj službi ili neki drugi.
S druge strane Vaše primarno zanimanje je poreski inspektor. Znači da Vaše preživljavanje i bitisanje na ovom svetu ne zavisi od pčela i hoće li godina biti medna ili neće.
E, tu je razlika između vas dvojice.
Od kada pišete na ovom forumu Vojo se Vama nikada nije obratio tim tonom, a možda bi imao šta da kaže.
I ne znam zašto se mnogi pozivaju na tu satanizovanu Ameriku? Nisu oni ništa naročito.

Pozdrav svim pčelarima i svako dobro.


Ovaj prvi deo o našim statusima nisam razumeo. Neznam zašto to ima veze? izvinite.
Što se tona tiče treba videti da je to replika na prethodni tekst u kome se lošim tonom piše o Kulinčeviću kaga ceo svet priznaje. Po mom mišljenju ne trebauvek "Ko tebe kamenom tinjega hlebom" već ponekad ivratiti istim tonom.
Meni bi bilo draže da ste se vi uključili stručnom diskusijom ali Vaša stvar...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 06, 2016, 06:43:36
Миљко је то рекао савим искрено уверен да је он потпуно у праву. Стварност је ипак мало другачија од Миљкових уверења. Ту је наш проблем, не Миљков него наш.

Америка, америка, јесте да америка је земља велика и богата то исто ми је рекао и говорио проф Кулинчевић а ја сам му одговорио да они јесу богати и велики у односу на нас али да смо ми у пчеларству исто толико велики и толико богатији од њих. :D

Професор то није разумео, ипак то је његов проблем.

"Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej"
Americkia filozofija na prvom mestu,ali i zapadna,gde je glavna stvar u svemu profit i novac,je  realno zavila ceo svet u crno,u svim oblastima,pa i pcelarstvo.
Pcele su kod njih na ivici izumiranja,zahvaljujuci tom bolesnom mentalitetu i za to su oni sami krivi.Glifosat,Ddt,,ROUNDUP,i mnogi drugi otrovi kojim su zatrovali zemljiste ,vodu,atmosferu i biljke,zagadjen etar teskim metalima,radionukleotidima i baznim stanicama
Mobilne telefonije i slicno,polen Gmo ,monokulture i td,sve to je i doprinelo masovnom uginucu pcela u Usa.Ne bih rekao da je kolega Voja Brstina ili neki drugi Srbi ili Rusi,kao dezurni krivci po njihovoj bolesnoj propagandi,kriv za takvo stanje kod njih.
S druge strane stanje i ovde je daleko slabije od mogucnosti,u velikoj meri zahvaljujuci resavskoj skoli i prihvatanju u velikoj meri zapadnog sistema vrednosti kao glavni cilj i orijentaciju.Totalan promasaj.

S druge strane moje misljenje je da se od kolega iz Rusije ima sta nauciti.Takodje mislim da i kolega Voja i kolega  Sosic Dragan i drugi iskusni pcelari kod nas i te kako imaju zapazanja na mestu iako se ona kose sa uvrezenim zapadnim metodama,tehnikama pcelarenja,tipovima kosnica koje je zapad patentirao i td.
Јесте колега Шљивићу, добро сте рекли МИ ( не Војо, Војо је ту сасвим случајно и на кратко) имамо и имаћемо кроз векове најприлагодљивију и најприближнију кошницу нашој крајинској раси пчела.. Не Американци него МИ.

"tvoji lekovi najbolje"

Опет исто, не ја него МИ, ми имамо најефикасније лекове против ноземозе церане као и најделотворније природне препарате против варое. Не Американци, него МИ ( не Војо, Воји је то сасвим случајно пало на памет да мало истражује и намести препарате мало боље од оних што Американци познају, нека они своје пчеле лече антибиотицима као и до сада!
МИ имамо наша природна и ефикасна средства која СУ ЕФИКАСНИЈА ОД АНТИБИОТИКА.

"tvoja teorija u pčelarstvu velika novina"

Не, нема ту ништа посебно ново осим враћања пчели оног што јој је човек одузео смештајући је у неприлагођена станишта у којим умире поред изобиља хране, где неконтролисано шири легло и у станишта која јој онемогућавају искоришћење лаганих паша у којим им мед није акумулатор температуре итд...

То није моја теорија него НАША БУДУЋНОСТ тј. приближавање станишта и рада пчела природном станишту пчела и раду пчела у природним условима.  :D
Шта нас брига како то тамо неко ради..  ;D

"kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika"

Толико доктора, професора, предавача и империјалистичка сила америка а пчеле умиру од ЦЦД, немају решење за вароу(препоручују бојне отрове) , за нозезему користе антибиотике (препоручују фумагилин), за Америчку трулеж немају лека ( препоручују ломачу).
Свака им част на успесима!  Ми од њих нешто треба да учимо?

Сасвим случајно колега Шљивићу МИ имамо за скоро све светске проблеме најефикасније лекове и најприхватљивија решења.
И где би нам био крај када би све то могли и сами да схватимо и разумемо.

Ми смо они од којих америка у пчеларству има шта да учи а ми од њих немамо ничега корисног научити.  :D

Поздрав драгим пријатељима....
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 06, 2016, 06:48:45
Миљко је то рекао савим искрено уверен да је он потпуно у праву. Стварност је ипак мало другачија од Миљкових уверења. Ту је наш проблем, не Миљков него наш.

Америка, америка, јесте да америка је земља велика и богата то исто ми је рекао и говорио проф Кулинчевић а ја сам му одговорио да они јесу богати и велики у односу на нас али да смо ми у пчеларству исто толико велики и толико богатији од њих. :D

Професор то није разумео, ипак то је његов проблем.

"Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej"

Americkia filozofija na prvom mestu,ali i zapadna,gde je glavna stvar u svemu profit i novac,je  realno zavila ceo svet u crno,u svim oblastima,pa i pcelarstvo.
Pcele su kod njih na ivici izumiranja,zahvaljujuci tom bolesnom mentalitetu i za to su oni sami krivi.Glifosat,Ddt,,ROUNDUP,i mnogi drugi otrovi kojim su zatrovali zemljiste ,vodu,atmosferu i biljke,zagadjen etar teskim metalima,radionukleotidima i baznim stanicama
Mobilne telefonije i slicno,polen Gmo ,monokulture i td,sve to je i doprinelo masovnom uginucu pcela u Usa.Ne bih rekao da je kolega Voja Brstina ili neki drugi Srbi ili Rusi,kao dezurni krivci po njihovoj bolesnoj propagandi,kriv za takvo stanje kod njih.
S druge strane stanje i ovde je daleko slabije od mogucnosti,u velikoj meri zahvaljujuci resavskoj skoli i prihvatanju u velikoj meri zapadnog sistema vrednosti kao glavni cilj i orijentaciju.Totalan promasaj.

S druge strane moje misljenje je da se od kolega iz Rusije ima sta nauciti.Takodje mislim da i kolega Voja i kolega  Sosic Dragan i drugi iskusni pcelari kod nas i te kako imaju zapazanja na mestu iako se ona kose sa uvrezenim zapadnim metodama,tehnikama pcelarenja,tipovima kosnica koje je zapad patentirao
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Stankovic Miodrag Decembar 06, 2016, 11:06:33
Bilo bi lepo kad bi se malo pricalo o selekciji matica uporednim rezultatima prinosima meda npr. ili otpornosti na varou kod onih najskupljih iz inostranstva - pravi rezultati a ne samo trla baba lan ...

Ovako kako se ko nadje uvredjen neprihvatanjem njegovih stavova - svadja.

Ima li kakvih konkretnih podataka ili ne? ako nema da se tema batali jer bez konkretnih podataka o sposobnostima tih "selektovanih" matica cemu prica uopste?
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Драган Нешковић Decembar 06, 2016, 11:24:40
Колега Перићу,
Прочитао сам Војине поруке, гледам твоје цитате, па покушавам разумети шта си хтео рећи?


Све се каним да напишем, па никако ... Колеге, што стављате у своје аватаре слике цвећа, и које чега, или уопште немате слику? Много је лепше када човек има испред себе слику човека, а не да се дописујем са зумбулом ...


Поздрав свима  :)
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: zoran drpljanin Decembar 06, 2016, 11:31:00
Meni niko da odgovori na pitanje,koje su matice najbolje, bez obzira sto nisam zumbul.....
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 06, 2016, 11:48:30
 :) uh,kolega nesicu,izvinite,slab sam sa ovim novim tehnologijama,nisam lepo odradio citat i komentar,zato sam ponovo stavio poruku sa mojim tekstom ispod vojinog.

Hteo sam da kazem bas ono sto sam napisao,u smislu mog skromnog misljenja kao agronoma s zemunskog poljoprivrednog fakulteta.Zvuci malo filozofski,ali je tacno,da u tom zapadnom uticaju lezi zec u velikoj meri izmedju ostalog i za ove nepovoljne klimatske prilike i za mnogo lose stanje u biosferi zemlje,ukljucujuci pcelarstvo.Nas je to skupo kostalo kao pcelare sto uporno sledimo njihov primer i takozvane vrednosti,a ne ukljucujemo previse svoje mozdane vijuge.

Nisam imao u vidu nikog ovde licno od kolega iz regiona,vec te jako destruktivne zapadne vetrove,koje bi trebalo sto pre prestati slediti ,ukljucujuci i pcelarstvo.

Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Драган Нешковић Decembar 06, 2016, 13:39:19
Колега Перићу,
Апсолутно си у праву, сада се одлично разумемо  ;)   
Поздрав и свако добро  :)
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: damir brzović Decembar 06, 2016, 13:49:15
[quote author=Vojo Brstina link=topic=2330.msg47700#msg47700 date=1480990другачија од

Америка, америка, јесте да америка је земља велика и богата то исто ми је рекао и говорио проф Кулинчевић а ја сам му одговорио да они јесу богати и велики у односу на нас али да смо ми у пчеларству исто толико велики и толико богати

Ми смо они од којих америка у пчеларству има шта да учи а ми од њих немамо ничега корисног научити.  :D
Bio samna dva tri mjesta u inozemstvu a i čuo sam od kolega koji su proputovali puno više a pčelari su,da pčelarstvo na ovim prostorima ne zaostaje, nego da smo u mnogome ispred.Industrija je drugo.O tome što nam prodaju mogu reči ono kojima su propale pčele.Mislim u djelu kemijske ind.
                                                                                                                                    Brzi
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: damir brzović Decembar 06, 2016, 14:01:51
Meni niko da odgovori na pitanje,koje su matice najbolje, bez obzira sto nisam zumbul.....
One od samoizmjene matice.U košnici su 2 do 3 matičnjaka(rojevnih 10-20 pa i više)Rojevne su isto dobre ,a po mojem skromnom mišljenju onda sve ostale. no to i nije neka novost.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: zoran drpljanin Decembar 06, 2016, 14:13:29
Upravo tako... Ja recimo razmisljam ovako....Ako znamo da rojenje dolazi kada je u prirodi obilje nektara i samim tim buduce matice hranjene obilno i najkvalitetnijim nektarom a tiha smena se desi u bespasnom periodu,kada u prirodi nema dovoljno hrane,neko tada pribegava i prihrani,koje su onda bolje.... Ipak rojeve,gde mi sami vrsimo odabir buducih matica.... Hvala na odgovoru i svako dobro..


 I jos nesto,covek od koga sam kupio,selekcionisanu maticu, prilikom formiranja nukleusa.mi je rekao sl. Ako je ne prime.nemoj kupovati drugu, pcele ce povuci svoje maticnjake ipak one bolje znaju,sto me zbunilo,znajuci da ce one u tom sl. povuci prisilne...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 06, 2016, 15:06:38
Meni niko da odgovori na pitanje,koje su matice najbolje, bez obzira sto nisam zumbul.....

Колега Зоране,
Ројевне матице су најбоље матице... Производе се у идеалним топлотним условима, најчешће у довољно развијеним заједницама и у време када пчеле имају изобиље полена и довољне количине нектара. Заправо у најздравијим и најприхватљивијим условима за живот пчела. Матичне ларве се хране најквалитетнијим млечом у најприхватљивијим микроклиматским условима у кошници и у таквим условима производе се најквалтетније младе матице.

Ако још буде среће да се квалитетно спаре ето нама матице или матица које не морамо мењати 3-4 године.

Поздрав драгим пријатељима... 
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: zoran drpljanin Decembar 06, 2016, 16:05:21
Hvalo Vojo, upravo tako i ja razmisljam, tada mi u principu vrsimo nekakvu selekciju, doduse na osnovu vizuelnog izgleda maticnjaka..
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 07, 2016, 08:38:55
Колега Перићу,
Прочитао сам Војине поруке, гледам твоје цитате, па покушавам разумети шта си хтео рећи?


Све се каним да напишем, па никако ... Колеге, што стављате у своје аватаре слике цвећа, и које чега, или уопште немате слику? Много је лепше када човек има испред себе слику човека, а не да се дописујем са зумбулом ...


Поздрав свима  :)

Kolega Neškoviću,evo par slika od mene,kad pitaste...ne znam kako da je ubacim kao avatar,nešto neće...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 07, 2016, 08:53:30
A što se matica tiče,kvalitetna matica je dobro oplođena matica,iz zdravog i jakog društva,odgajana u bogatim pašnim uslovima ,iz društva gde je bilo obilja mladih pčela i obilja mleča kojim je hranjena u svom razvoju....naravno iz jednodnevnog ili dvodnevnog jajeta izabrana i odgajana,od strane negovateljica.

Takođe takva matica je dugovečna i produktivna,kada se društva tretiraju minimalno,onoliko koliko je neophodno, blagovremeno ,samo sredstvima na biljnoj bazi i duži niz godina iz mog iskustva i 4 do 5 godina,bez problema,društva uz takve matice ostaju u dobroj snazi kada su samo na medu uz minimalni dodatak lekovitog sirupa s Nozevojem u pripremi za zimu i kada se matica ograniči blagovremeno Hanemankom pred bagrem i tako ostavi do kraja jula. Ako se pogode dobri pašni uslovi,kod mene su u rangu u smislu prinosa sva društva,bez obzira na starost matice od godinu,2,3 ili 4.....kada su matice dobre od starta.

E sada,ako to nije slučaj od starta,tj ako je matica kilava u prvih mesec,2 ,bolje je menjati je prvom prilikom,ako to već same pčele ne obave tihom smenom,što se mora pratiti,nije sve copy.....paste u metodologiji proizvodnje matice,mora se praktično i aktivno delovati u skladu sa stanjem u svakom društvu ponaosob.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 07, 2016, 09:04:19
Citat
kvalitetna matica je dobro oplođena matica,iz zdravog i jakog društva,odgajana u bogatim pašnim uslovima ,iz društva gde je bilo obilja mladih pčela i obilja mleča kojim je hranjena u svom razvoju....naravno iz jednodnevnog ili dvodnevnog jajeta izabrana i odgajana,od strane negovateljica.
Ako je ovo, što kolega Aca kaže tačno, a ni ne liči da nije tačno, onda je jasno i ovo:
Citat
E sada,ako to nije slučaj od starta,tj ako je matica kilava u prvih mesec,2 ,bolje je menjati je prvom prilikom,ako to već same pčele ne obave tihom smenom
Stalno sam se pitao, kako loša matica može u tihoj smeni dati dobru zamenu. Naravno, tu sam isključio pad kvaliteta usled starosti i povreda.
Dakle, izgleda da kvalitet ipak više leži u prvom citiranom pasusu, nego u hromozomima, tj. da se i dobar genetski zapis može "upropastiti" lošim odgajanjem...
Jeli to u redu?
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 07, 2016, 20:05:20
A što se matica tiče,kvalitetna matica je dobro oplođena matica,iz zdravog i jakog društva,odgajana u bogatim pašnim uslovima ,iz društva gde je bilo obilja mladih pčela i obilja mleča kojim je hranjena u svom razvoju....naravno iz jednodnevnog ili dvodnevnog jajeta izabrana i odgajana,od strane negovateljica.


U cemu je razlika?
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 07, 2016, 21:59:13
Прва три дана старости јаја за пчелињу заједницу скоро ништа не значи! Све док се не излеже ларва нема скоро никаве важности за квалитет будуће матице. Важан је само квалитет тих јаја а то пчеле најбоље препознају. Пчеле тада одржавају само влажност тих јаја која треба да буду матице.

Пет и по дана отхрањивања ларви је важно а ово пре и после је далеко мање важности.

Књиге у којим којешта пише о квалитету матица о 15-16 дана неопходним за квалитет матице углавном пишу они који врло малу знају о пчелама а предавања врше углавном они који стварају своје име и стварају  будуће купце за своје књиге!  ;D

Ко ће све то после да исправи? Па нико.

Требаће нове генерације младих пчелара да се роде, генерације оних који ће да мисле својом главом. Дотле ћемо имати резултате какве данас имамо...



Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 07, 2016, 22:38:31
Прва три дана старости јаја за пчелињу заједницу скоро ништа не значи! Све док се не излеже ларва нема скоро никаве важности за квалитет будуће матице. Важан је само квалитет тих јаја а то пчеле најбоље препознају. Пчеле тада одржавају само влажност тих јаја која треба да буду матице.

Пет и по дана отхрањивања ларви је важно а ово пре и после је далеко мање важности.

Књиге у којим којешта пише о квалитету матица о 15-16 дана неопходним за квалитет матице углавном пишу они који врло малу знају о пчелама а предавања врше углавном они који стварају своје име и стварају  будуће купце за своје књиге!  ;D

Ко ће све то после да исправи? Па нико.

Требаће нове генерације младих пчелара да се роде, генерације оних који ће да мисле својом главом. Дотле ћемо имати резултате какве данас имамо...






"Пчеле тада одржавају само влажност тих јаја која треба да буду матице."


Из којих ће се излећи ларве и од којих ће се касније излећи младе матице. 
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 08, 2016, 07:01:05
A što se matica tiče,kvalitetna matica je dobro oplođena matica,iz zdravog i jakog društva,odgajana u bogatim pašnim uslovima ,iz društva gde je bilo obilja mladih pčela i obilja mleča kojim je hranjena u svom razvoju....naravno iz jednodnevnog ili dvodnevnog jajeta izabrana i odgajana,od strane negovateljica.


U cemu je razlika?

Kolega Vasicu,ovim sam hteo reci da je naglasak na pomenutim povoljnim uslovima,sto je cinjenica da je najcesce slucaj kod drustava u rojevom stanju,ali se moze prakticno ista situacija desiti i kod tihe smene,ili kod prinudnih maticnjaka kada to sam pcelar izazove u cilju dobijanja matica.
Samo je u slucaju prinudnih maticnjaka vazno da pcelar porusi poklopljene maticnjake 7.dana obavezno,kako bi ostale samo maticnjaci nad jednodnevnim ili dvodnevnim jajima.

S druge strane se desi da ima rojevih maticnjaka,ali se promene uslovi u negativnom smislu za oplodnju i dobije se cesto corak ili slabo oplodjene matice.

Znaci naglasak na uslovima,ne moze se dati formula u pcelarstvu,bas je ovako,tj .rojeve matice su najbolje.Cesto jesu,ili sto kazu kod nas,moze da bidne,al ne mora da znaci.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 08, 2016, 11:36:11
Ево сада једно питање за све нас?

Могу ли се добити ројеве матице и из друштава која нису била у ројевом нагону или од новоформираних одгајивачких заједница снаге 4-5 рамова пчела?

(почине зимски циклус предавања а неки предавачи не знају да одговоре пчеларима на питања па ће и њима добро доћи сазнање о овом питању)  :D

Хајде да им мало помогнемо...   :D

Поздрав драгим пријатељима....
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Igor Ilic Decembar 08, 2016, 14:35:21
Kratko ,,moze".
Ove godine je bas masovno bilo toga.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 08, 2016, 18:00:55
Ево сада једно питање за све нас?

Могу ли се добити ројеве матице и из друштава која нису била у ројевом нагону или од новоформираних одгајивачких заједница снаге 4-5 рамова пчела?

(почине зимски циклус предавања а неки предавачи не знају да одговоре пчеларима на питања па ће и њима добро доћи сазнање о овом питању)  :D

Хајде да им мало помогнемо...   :D

Поздрав драгим пријатељима....

Ja neznam odgovor a nejasno mi i pitanje. Evo šta ja mislim.
Ako su matice rojevne morale bi biti iz rojevnog nagona ili su rojevne po genima pa su nekom drugom metodom proizvedene u slabim društvima.
Ako nema rojevnog nagona zašto se onda zovu rojevne matice?  Ako imamo društvo od 4-5 rama možemo ga naterati da padne u rojevni nagon i da daju rojevne matice ali to neće diti dobrog kvaliteta.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 08, 2016, 18:17:34
U okviru ove teme pisano je o kvalitetu matica ali ne i o selekciji matica. Nije to ništa strašno ali je bolje pisati o temi.  Pošto nisam neki stručnjak za selekciju otvorio sam knjigu Dr. Zorana Stanimirovića Biologija pčela -Medonosna pčela gde od 149. do 205. strane A4 formata, SELEKCIJI je posvećeno šest poglavlja i to: Genetika medonosne pčele, Molekularna genetika, Citogenetika i determinacija pola kod medonosne pčele, Populaciona genetika medonosne pčele i Selekcija medonosne pčele. Čitajući sve ovo shvatio sam koliko neznam ali sam se utešio razmišljajući "Nije strašno kad čovek zna koliko nezna, već je strašno kad čovek nezna koliko nezna".
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 08, 2016, 18:44:39
Миљко: "Ako nema rojevnog nagona zašto se onda zovu rojevne matice?"

Није било ројевог нагона и из те мале одгајивачке заједнице изађе мали рој.

 У том малом роју наравно налазе се ројевне матице, обично од 5-6 па до 15-20 младих ројевних матица...

Ројевних а изашле 12-13 дана након одвајања пчела у нуклеуз за одгајивачко друштво...

Е ово (колико ја знам) нема у књигама.

Зашто?
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Stankovic Miodrag Decembar 08, 2016, 18:51:52
U odeljku Selekcija medonosne pcele od 191 do 200-te strane ima nekih podataka o selekciji sa par izvoda ali ono cega uopste nema - a i ne treba ocekivati od vrlo strucnog teksta - je praktican pristup selekciji matica a to je po Stanimirovicu usko povezano (ako ne i najuze) sa selekcijom medonosne pcele.

Ja licno ne mogu da kazem da razumem sve sto je napisano a i ne zelim - mislim da ne moram bas da ulazim u strucnu problematiku na tom naucnom nivou - ali me interesuje pocetak i kraj price - da bih znao kako vise da zaradim baveci se pcelama (aj da zaobidjemo pricu o ljubavi itd...).

To ne moze ni jedan pcelar da sazna iz izlozenog a ako neko zeli ok... Cela prica ovde se svela na ono - kao kisa oko Kragujevca - jedini podatak (u tom delu) je prinos od 40 - i vise % meda koje je selektovano drustvo donelo i nista dalje. Ako nekog interesuje mogu mu dati i izvor i stranu gde se to nalazi ...

U svakom slucaju sam Stanimirovic kaze da je izuzetno vazno da ocuvamo nase autohtone linije - banatsku i sjenicku pa eto zadatka...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 08, 2016, 19:05:21
Citat
U svakom slucaju sam Stanimirovic kaze da je izuzetno vazno da ocuvamo nase autohtone linije - banatsku i sjenicku pa eto zadatka...

Nisam se baš podsećao o nivoima "srodstva", ali pretpostavljam da je linija, ako ne isto, onda bar blisko što i "soj". Tu dolazi do ukrštanja ko "dobar dan".
Naime, imam slučaj da u jednoj košnici imam i ono što zovemo sivka a i ono što zovemo banatskom ( do tri segmenta žute boje ). Očigledno da su u to umešali prste ( ili neki drugi organ ) trutovi.

Verovatno da u ovakvim slučajevima ipak samo veštačko osemenjavanje, uz prethodno ispitivanje genetskog koda, može dati "čiste" rezultate.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Stankovic Miodrag Decembar 08, 2016, 19:10:03
Linija je moj izraz ... sad da li su sjenicke i banatske soj ili linija - ostalo mi u glavi da treba njih cuvati zbog genetske raznovrsnosti - ko mangulice kako sam ja razumeo ... a mislim da svakako nije mislio na one selece sto predju 300-400 km od juga na sever da bi uhvatili malo otrovnog suncokreta i kog truta za kasne matice ... :D  u svakom slucaju kaze da je izuzetno vazan trut u celoj prici oko prinosa meda - e tu vec nemam primedbe ...


Opet rec je o selekciji "drustava" a ne matica jer pocetak poglavlja je posvecen jakim drustvima a i sam naslov je jasan - selekcija medonosne pcele ...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 08, 2016, 19:25:08
Miodraže, nema nikakvog neslaganja. I sam sam zagovornik očuvanja čistih rasa, linija, sojeva, čega god...
Pogotovo ako već imaju dobre osobine i savršenu prilagodjenost uslovima u kojim "rastu".

Hoću samo da se vratim na ono što sam pisao, kako u stvari pčelar praktičar ( sem ako nije ujedno i opremljeni naučnik ) može da vrši odabir ( selekciju ) po principu "svidja mi se ", a da samo uz ogromno znanje i sofisticiranu opremu može da se vrši neka prava selekcija "na odredjene osobine".
Nikad ne znamo kakav će "baja" naleteti i ostaviti svoj pečat u našoj košnici...  ;)
Bilo da je stig'o na točkovima, ili sopstvenim krilima.

Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 08, 2016, 20:08:13
Миљко: "Ako nema rojevnog nagona zašto se onda zovu rojevne matice?"

Није било ројевог нагона и из те мале одгајивачке заједнице изађе мали рој.

 У том малом роју наравно налазе се ројевне матице, обично од 5-6 па до 15-20 младих ројевних матица...

Ројевних а изашле 12-13 дана након одвајања пчела у нуклеуз за одгајивачко друштво...

Е ово (колико ја знам) нема у књигама.

Зашто?
Pa i taj mali roj je pao u rojno stanje i zato su rojevi matičnjaci. Od formiranja prošlo 12 do 13 dana pa to je dovoljno. Roj ode a ostanu matičnjaci iz kojih će za nekoliko dana izaći matica. Tu situaciju imamo kod oplodnjaka. Ako mladu, novu maticu u oplodnjaku ne uklonimo na vreme ona kad pronese brzo popuni oplodnjak i pada u rojno stanje. Taj period je vrlo kratak, tipa dva tri dana. O tome piše u mnogim knjigama a ja sam sad našao u "Pčelarstvu" od Todorovića" iz 1990.godine na 319.strani  " Ponekad se dogodi da se oplodnjak izroji....Da bi se to sprečilo potrebno je iz oplodnjka izvaditi jedan okvirić sa leglom i pčelama i na njihovo mesto prazan okviriću kome je izgrađeno saće. Ako se ovo ne uradi na vreme, oplodnjak će se izrojiti. Zato je još bolje oduzeti maticu i sutradan društvu dati zreo matičnjak". 
Izvinjavam se nisam odmah shvatio ni pitanje ni odgovor. Tek kad sam ovo napisao pomislio sam da se ovde radi o roju koji se hvata na grani ili odvaja u oplodnjak sa velikim brojem matica ( najčešća situacija je kod drugaga ). Tačno je da su to rojevne matice i da se one mogu rojiti. Da jedino tako je moguće. Trik pitanje a ne pitanje znanja. Sve mi je jasno i sve je sada jasno..
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 08, 2016, 20:21:53
[size=0px]Samo je u slucaju prinudnih maticnjaka vazno da pcelar porusi poklopljene maticnjake 7.dana obavezno,kako bi ostale samo maticnjaci nad jednodnevnim ili dvodnevnim jajima.[/size][size=0px]

Ja pitam jedno vi opet o istom. Kakve veze ima starost jaja, mozda ste mislili na larve pa pogresno napisali?

Rusenje prinudnih maticnjaka nije nikakva garancija de ce maticnjaci koji su ostali biti na najmaladjim larvama.[/size]
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 08, 2016, 21:23:54
Citat
Ako mladu, novu maticu u oplodnjaku ne uklonimo na vreme ona kad pronese brzo popuni oplodnjak i pada u rojno stanje. Taj period je vrlo kratak, tipa dva tri dana.

Pre izvesnog vremena postavih pitanje, ali ne dobih odgovor ni od koga.
Pitao sam zašto se prave mini oplodnjaci, a ne, recimo, sa tri standardna rama i nešto više pčela?

Posle pomislih - mora da je zbog mikroklime...
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 08, 2016, 21:58:09
Миљко: "Ako nema rojevnog nagona zašto se onda zovu rojevne matice?"

Није било ројевог нагона и из те мале одгајивачке заједнице изађе мали рој.

 У том малом роју наравно налазе се ројевне матице, обично од 5-6 па до 15-20 младих ројевних матица...

Ројевних а изашле 12-13 дана након одвајања пчела у нуклеуз за одгајивачко друштво...

Е ово (колико ја знам) нема у књигама.

Зашто?
Pa i taj mali roj je pao u rojno stanje i zato su rojevi matičnjaci. Od formiranja prošlo 12 do 13 dana pa to je dovoljno. Roj ode a ostanu matičnjaci iz kojih će za nekoliko dana izaći matica. Tu situaciju imamo kod oplodnjaka. Ako mladu, novu maticu u oplodnjaku ne uklonimo na vreme ona kad pronese brzo popuni oplodnjak i pada u rojno stanje. Taj period je vrlo kratak, tipa dva tri dana. O tome piše u mnogim knjigama a ja sam sad našao u "Pčelarstvu" od Todorovića" iz 1990.godine na 319.strani  " Ponekad se dogodi da se oplodnjak izroji....Da bi se to sprečilo potrebno je iz oplodnjka izvaditi jedan okvirić sa leglom i pčelama i na njihovo mesto prazan okviriću kome je izgrađeno saće. Ako se ovo ne uradi na vreme, oplodnjak će se izrojiti. Zato je još bolje oduzeti maticu i sutradan društvu dati zreo matičnjak". 
Izvinjavam se nisam odmah shvatio ni pitanje ni odgovor. Tek kad sam ovo napisao pomislio sam da se ovde radi o roju koji se hvata na grani ili odvaja u oplodnjak sa velikim brojem matica ( najčešća situacija je kod drugaga ). Tačno je da su to rojevne matice i da se one mogu rojiti. Da jedino tako je moguće. Trik pitanje a ne pitanje znanja. Sve mi je jasno i sve je sada jasno..


О Боже шта ћу ја са вама!

Какво трик питање и какво питање знања.
Овде је питање искуства! Имаш искуства или немаш. Џаба ти књиге јер у њима то никада нико није писао!

  У том малом роју наравно налазе се ројевне матице, обично од 5-6 па до 15-20 младих ројевних матица... РОЈУ НА ГРАНИ!

Опет да поновим: Ројевних а изашле 12-13 дана након одвајања пчела у нуклеуз за одгајивачко друштво...  Значи ројевих МЛАДИХ матица које су се тек излегле и изашле са ројем а да пре тога заједница није била у ројевом нагону!

Где сте то прочитали и да ли то пише у било којој књизи.

Као што сам рекао: Овде је питање искуства! Имаш искуства или немаш. Џаба ти књиге јер у њима то никада нико није писао!
Професори немају времена за пчеларење  ;D они имају времена да своје знање уновче пишући књиге!

А искуство, е то је нешто друго...  :D

Поздрав драгим пријатељима... 
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Edi Daruši Decembar 08, 2016, 22:56:34
Citat
Ako mladu, novu maticu u oplodnjaku ne uklonimo na vreme ona kad pronese brzo popuni oplodnjak i pada u rojno stanje. Taj period je vrlo kratak, tipa dva tri dana.

Pre izvesnog vremena postavih pitanje, ali ne dobih odgovor ni od koga.
Pitao sam zašto se prave mini oplodnjaci, a ne, recimo, sa tri standardna rama i nešto više pčela?

Posle pomislih - mora da je zbog mikroklime...
Da pokrenem diskusiju jer bih voleo dogodine da sam probam da izvedem matičnjake pa molim iskusnije pčelare da pomognu savetima:
Mini oplodnjaci zbog manjeg broja pčela.
 Bolji su, kako sam pročitao a nemam iskustva, veći oplodnjaci ( ja sam naručio trodelni LR nastavak(3x3rama)) u kojima će izležena matica -skrivajući se po oplodnjaku-izbegavati nekoliko dana da izađe na oplodnju dok ne ojača, 4-5 dana : staviš leto na 4cm a posle nekoliko dana okreneš leto da može da izađe na parenje. Prihranjuješ pogačam oplodnjake jer su slabići te zbog grabeži. Leta su ti na suprotnim stranama. Pčele za oplodnjake (ne znam sa koliko ramova) streseš u jednu kantu i poprskaš ih sirupom te ih smestiš u oplodnjake i ubaciš satne osnove ili početke satne osnove (nisam siguran).
Pitanje: ako matica zaleže sva tri rama da li mogu sve da prebacim u šestoramni nukleus? I kako popunjavam taj nukleus: dodavanjem satnih osnova u centar ili izvučenog saća?
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Edi Daruši Decembar 09, 2016, 06:19:31
Izvinjavam se u prethodnoj poruci trebalo je da piše 4 milimetara a ne 4 cm treba da bude visina leta da matica ne bi prošla.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 09, 2016, 09:28:28
[size=0px]Samo je u slucaju prinudnih maticnjaka vazno da pcelar porusi poklopljene maticnjake 7.dana obavezno,kako bi ostale samo maticnjaci nad jednodnevnim ili dvodnevnim jajima.[/size][size=0px]

Ja pitam jedno vi opet o istom. Kakve veze ima starost jaja, mozda ste mislili na larve pa pogresno napisali?

Rusenje prinudnih maticnjaka nije nikakva garancija de ce maticnjaci koji su ostali biti na najmaladjim larvama.[/size]


Kolega vasicu 7.dan se ruse poklopljeni maticnjaci,jer pcele poklapaju 9.dan celije legla.Ostavljate otklopljene maticnjake,jer su u njima larve hranjene samo mlecom sve vreme,ne razumem sta je tu zbunjujuce.U suprotnom u prinudnim maticnjacima mogu biti i larve stare 5 ili 6 dana koje nisu hranjene samo mlecom kao u slucaju jednodnevne ili dvodnevne larve kao start.Kolega Hunjadi  je  takodje pisao i drzao predavanja o vaznosti toga da se ruse poklopljeni maticnjaci 7.dan,a i razum to kaze ne znam sta vas tu buni.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: zoran drpljanin Decembar 09, 2016, 10:14:07
Kod mene u okruzenju,ima nas par pocetnika koji se druzimo i pricamo, uglavnom i rade tu metodu dobijanja matica, od nultog dana kada je oduzmu,tacno sestog dana ruse maticnjake,zato se i zove metoda sestog dana. Razlozi su upravo ovi koje je Aco naveo da matice ne budu od najstarijih larvi..

Za pocetnike koji uce i imaju manji broj drustava, odlican nacin dobijanja matica..
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 09, 2016, 11:52:53
Kolega zoki ja ta pocetni dan racunam kao 1 pa 7.dana rusim pokloplene a ostavljam otklopljene.Tu metodu primejujem povremeno,uz dobijanje rojevih maticnjaka od drustava koje namerno pustim da udju rojev nagon sto radim kada zelim nove rojeve i nove matice.
Ove godine s obzirom na prognozu vremena i stanje pocetkom maja,nisam to dozvolio nijednom drustvu sto je dobro jer je kod nas procenat oplodnje i uspeha dobijanja kvalitetnih rojevih matica,a bilo je mnogo rojenja kod kolega iz mog kraja.Cak i svega 30 tak do 40 posto kako kome,bilo je dosta trutusa,neoplodjenih matica a i pojave laznih matica kod odredjenih drustava,tako da sam zadovoljan sopstvenom procenom da izbegnem prosirenje pcelinjaka u ovoj sezoni.

Dosta kolega koji su imali masovna rojenja a slab procenat oplodnje,imali su i velikih problema sa stvaranjem zimske zalihe u tolikoj meri da u septembru ili oktobru,jedva da su postigli par kg rezerve,sto je rezultiralo da su sa pogacama krenuli od novembra,pa i sad u decembru,pa ce tako da nastave ako drustva opstanu i izdrze takavrezim.

Znaci vreme i dobra oplodnja matica su po meni bar 50 posto u procesu dobijanja kvalitetne matice,a metoda mora biti prilagodjena tome.
Dzaba kvalitetne rojeve matice kad se ne oplode zbog loseg vremena ili nedostatka trutova.

To se pokazalo tacnim u zadnje 4 godine jer su 3 maja meseca bili totalna katastrofa zbog loseg vremena pa su mnogo bolje ispale matice dobijane kasnije sopstvenim metodama proizvodnje,bez rojevih maticnjaka..Teorija je jedno,praksa na terenu vrlo cesto nesto sasvim drugo.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 09, 2016, 20:25:59
Edi, ti si mnogo toga tu pobrkao. Trodelni LR oplodnjacima kakve si porucio ne pune se tako pcelama vec se u njih stavlja ram legla, ram meda sve sa pcelama i satna osnova. Bebi oplodnjaci koji su  i bez ramova a mogu i mali ramici se pune kutlacom pcela. Ove LR oplodnjake u prvom turnusu ne treba prihranjivati. Moras malo vise krenuti po temi i procitati u raznim oblastima da rascistis sam sa sobom sta hoces pa posle da pricamo.


Kolega Pericu, pcele u takvoj situaciji vuku maticnjake na raznoj starosti larve sve vreme dok larvi ima. Tako da od obezmaticenja imate u kosnici sesti dan larvu staru 3 dana na kojoj je mozda povucen maticnjak koji je vama ostao kao otvoren i potencijalno "dobar" tako da to rusenje maticnjaka nije garancija da su ostali oni sa  najmladjim  larvama.Mozda i jesu ali vi to ne znate sigurno vec se nadate da je tako. Taj metod se u ozbiljnom pcelarenju ne koristi. Da ne pricam o stanju PZ koja nema maticu o odnosu na onu PZ gde se maticnjaci gaje uz prisustvo matice. I rojevne i matice TS se gaje u prisustvu matice i uvek je kvalitet tu.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 09, 2016, 20:55:20
Kolko sam razumeo, Aca ruši sedmi dan, pa mu ostaju matičnjaci nad larvama, koje su hranjene najviše dva dana.
Knjige starostavne kažu da su sve larve - matične, trutovske i radiličke prva tri dana hranjene isključivo matičnim mlečom ( otud, valjda, pravilo da se šestog dana ruše zatvoreni matičnjaci ). Neko, opet, kaže da je mleč za radiličko leglo slabijeg kvaliteta, nego za buduće matice.
Šta je sad tu stvarno i istinito?

Drugo, opet ponavljam pitanje - može li genetski loša matica u tihoj smeni biti zamenjena dobrom maticom? Velike  su šanse da ne može ( 2:1 ), osim, ako baš nije bilo sreće u muškoj polnoj ćeliji. Verovatno otud neke PZ rade tihu smenu za tihom smenom...
A tu onda može i da padne teorija da je svaka matica iz tihe smene kvalitetna matica.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 09, 2016, 21:22:29
Vrlo je bitno cime se hrane a izuzetno je bitno KOLIKO puta se hrane.

Moze da bude kvalitetna iz TS. Rade je i kad je matica fizicki ostecena a i izuzetno se larve takvih matica neguju
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 09, 2016, 22:18:59
Vrlo je bitno cime se hrane a izuzetno je bitno KOLIKO puta se hrane.

Moze da bude kvalitetna iz TS. Rade je i kad je matica fizicki ostecena a i izuzetno se larve takvih matica neguju
Dakle, prethodni put, kad sam pitao, naglasio sam da izuzimam fizička oštećenja, kao što sad napomenuh da pitam o tihoj smeni genetski loše matice.
Čitajući "uputstva" oko presadjivanja larvica, "saznajemo" da one plivaju na površini odredjene količine matičnog mleča i da ga sada, uz korišćenje modernih iglica za presadjivanje nije potrebno dodavati u ćeliju. To nas lagano upućuje da tako male larvice i nisu hranjene nekoliko puta, već su zamočene u hranu, pa nek uzimaju po volji. A to se može videti i na makrofotografijama legla.
A kad pčele izvuku matičnjak preko njih i one malo odfrknu, onda, pretpostavljam, višekratno hranjenje ide baš kako treba.

Ma ima mnogo opšteusvojenih stvari, koje se, kad se malo izanalizira, pobijaju medjusobno.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Milojko Vasic Decembar 09, 2016, 22:57:57


Čitajući "uputstva" oko presadjivanja larvica, "saznajemo" da one plivaju na površini odredjene količine matičnog mleča i da ga sada, uz korišćenje modernih iglica za presadjivanje nije potrebno dodavati u ćeliju. To nas lagano upućuje da tako male larvice i nisu hranjene nekoliko puta, već su zamočene u hranu, pa nek uzimaju po volji. A to se može videti i na makrofotografijama legla.
A kad pčele izvuku matičnjak preko njih i one malo odfrknu, onda, pretpostavljam, višekratno hranjenje ide baš kako treba.

Ma ima mnogo opšteusvojenih stvari, koje se, kad se malo izanalizira, pobijaju medjusobno.

Nenade, moras neke stvari rascistiti. Te larvice koje plivaju na mlecu su hranjene kao i sve ostale larve u leglu, i nema sta da nas uputi da su hranjene vise puta. To su najobicnije radilicke larve. Tek kada se presade, a zbog toga treba da se presade sto mladje, i to u drustvo koje je dovedeno u stanje da ce gajiti od tih larvi maticne larve tek tada pocinje visestruko povecano hranjenje tih larvi i to se vidi golim okom ne treba makro fotografija. Larvica koja je ostala da se gaji kao radilicka larva je posle par dana mnogo puta manja od one koja se gaji kao maticna (a krenule su od istog materijala mozda cak jedna pored druge) i na kraju mozes da uporedis sta dobijas kad se obe izlegu a na to utice samo hrana i njena kolicina. Zato se nista ne prepusta slucaju.


Zaboravih, taj mlec koji se dodaje uvek bude od strane pcela izbacen iz celije jer je on uglavnom neadekvatan za ishranu larvica.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 10, 2016, 06:58:51
Milojko, ja sam raščistio...
Ne razumem - šta je od onog što si napisao različito od onoga što sam ja napisao?
Ajd', pročitaj ponovo obe poruke...  :)


Čitajući "uputstva" oko presadjivanja larvica, "saznajemo" da one plivaju na površini odredjene količine matičnog mleča i da ga sada, uz korišćenje modernih iglica za presadjivanje nije potrebno dodavati u ćeliju. To nas lagano upućuje da tako male larvice i nisu hranjene nekoliko puta, već su zamočene u hranu, pa nek uzimaju po volji. A to se može videti i na makrofotografijama legla.
A kad pčele izvuku matičnjak preko njih i one malo odfrknu, onda, pretpostavljam, višekratno hranjenje ide baš kako treba.

Ma ima mnogo opšteusvojenih stvari, koje se, kad se malo izanalizira, pobijaju medjusobno.

Nenade, moras neke stvari rascistiti. Te larvice koje plivaju na mlecu su hranjene kao i sve ostale larve u leglu, i nema sta da nas uputi da su hranjene vise puta. To su najobicnije radilicke larve. Tek kada se presade, a zbog toga treba da se presade sto mladje, i to u drustvo koje je dovedeno u stanje da ce gajiti od tih larvi maticne larve tek tada pocinje visestruko povecano hranjenje tih larvi i to se vidi golim okom ne treba makro fotografija. Larvica koja je ostala da se gaji kao radilicka larva je posle par dana mnogo puta manja od one koja se gaji kao maticna (a krenule su od istog materijala mozda cak jedna pored druge) i na kraju mozes da uporedis sta dobijas kad se obe izlegu a na to utice samo hrana i njena kolicina. Zato se nista ne prepusta slucaju.


Zaboravih, taj mlec koji se dodaje uvek bude od strane pcela izbacen iz celije jer je on uglavnom neadekvatan za ishranu larvica.
Za ovo izbacivanje nisam ranije čuo, što ne znači da nije tačno ( prvo, ja nisam referenca, drugo, često se teorija i praksa razilaze ), ali sam vidjao uputstva da se u ćeliju ( veštački zvončić ) dodaje razblažen mleč. Naravno, sa pojavom "kineskih", koje nisu na vrhu samo iglice, već male špatule, ta se potreba izgubila.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Anto Dankić Decembar 10, 2016, 08:32:19
Onaj tko ima 3 košnice može se zezati sa rojevim matičnjacima. Tko ima preko 30 košnica najbolje rješenje je jenter ili nikot i više ne razmišljaš o starosti jaja niti moraš utjerivati društvo u rojevi nagon.  Jeste da nije jeftin ali se isplati jako brzo.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: aca peric Decembar 10, 2016, 11:31:13
Edi, ti si mnogo toga tu pobrkao. Trodelni LR oplodnjacima kakve si porucio ne pune se tako pcelama vec se u njih stavlja ram legla, ram meda sve sa pcelama i satna osnova. Bebi oplodnjaci koji su  i bez ramova a mogu i mali ramici se pune kutlacom pcela. Ove LR oplodnjake u prvom turnusu ne treba prihranjivati. Moras malo vise krenuti po temi i procitati u raznim oblastima da rascistis sam sa sobom sta hoces pa posle da pricamo.


Kolega Pericu, pcele u takvoj situaciji vuku maticnjake na raznoj starosti larve sve vreme dok larvi ima. Tako da od obezmaticenja imate u kosnici sesti dan larvu staru 3 dana na kojoj je mozda povucen maticnjak koji je vama ostao kao otvoren i potencijalno "dobar" tako da to rusenje maticnjaka nije garancija da su ostali oni sa  najmladjim  larvama.Mozda i jesu ali vi to ne znate sigurno vec se nadate da je tako. Taj metod se u ozbiljnom pcelarenju ne koristi. Da ne pricam o stanju PZ koja nema maticu o odnosu na onu PZ gde se maticnjaci gaje uz prisustvo matice. I rojevne i matice TS se gaje u prisustvu matice i uvek je kvalitet tu.

Kolega Vasiču,u pravu ste,taj rizik postoji,ali sve zavisi i od stručnosti i volje pčelara,koji taj rizik moze svesti na minimum,a verovatnoča da dobije maticu iz jednodnevnog ili dvodnevne larve skače na 95 do 99 posto.Pričao sam sa više kolega iz mog kraja koji su eksperimentisali sa tom Hunjadijevom metodom akumulatora,a i ja sam je u ovih 12 godina više puta primenio,u modifikovanoj varijanti po mom nekom razumevanju i iskustvu.

Glavna stvar za nju je po meni ,da pčelar pazljivo odabere  povoljan vremenski trenutak kako u smislu vremenskih prilika,tako i u stanju u društvima koje ‚će razrojavati tom metodom i da to uradi pred solidnu pašu,bagrem idealno,ali moće i pred neku drugu jaču pašu,lipa ili slično.Ima tu par caka,ali nije to sad tema,a mozda se i ja resim da objavim neku skripticu kao kolega Šljivić‚....pozdrav.....definitivno ovu metodu ne bih preporučio pred nadolaze‚i period lošeg vremena,a u takvom slučaju generalno i rojeve matice i te kako ostanu neoplođene ili slabo oplodjene,pa ni ta činjenica da su rojeve ništa ne znači dok se dobro ne oplode,što moze da se ne desi i to sve češće zbog nestabilnog vremena kad ne treba.Dobar akumulator ima obilje mladih pčela i obilje hrane,pa ako je pčelar dovoljno stručan bude tu i te kako obilje dobrih matica.To je praktično iskustvo s terena.....usput ovaj metod je samo za jaka ili vrlo jaka društva,nikako nije za slabija pa čak ni za osrednja društva.
Naslov: Odg: Nešto o selekciji matica
Poruka od: Edi Daruši Decembar 10, 2016, 20:47:17
Edi, ti si mnogo toga tu pobrkao. Trodelni LR oplodnjacima kakve si porucio ne pune se tako pcelama vec se u njih stavlja ram legla, ram meda sve sa pcelama i satna osnova. Bebi oplodnjaci koji su  i bez ramova a mogu i mali ramici se pune kutlacom pcela. Ove LR oplodnjake u prvom turnusu ne treba prihranjivati. Moras malo vise krenuti po temi i procitati u raznim oblastima da rascistis sam sa sobom sta hoces pa posle da pricamo.



Hvala na sugestiji. Ako ih ne prihranjujem da li im treba obezbediti vodu, ako izletnice odletu u staru košnicu. Možda treba da premestim oplodnjake par kilometara dalje?
Inače sam o ovoj temi čitao baš na ovom forumu. I pitao da li pogača ili sirup, odgovoreno mi je pogača u oplodnjacima zbog grabeži.