Pčelinja društva se umnožavaju rojenjem(deobom),do kojeg dolazi pred glavnu pašu,za vreme glavne paše ili posle nje.Savremeni pćelari ne vole
da im se pčele roje,jer se time deli snaga društva,zbog čega podeljeno društvo daje manji prinos nego što bi dalo neizrojeno društvo...
Veštačko umnožavanje društva ima više preimućstva nad prirodnim rojenjem:
1.može se obaviti kad je potrebno i sa malim utroškom vremena;
2.može se obaviti a da se ne ošteti sposobnost društva za iskorišćavanje glavne paše;
3.izbegava se predrojevski period,koji se odlikuje isključenjem velikog broja pčela iz redovnog rada itd.
U praksi ima mnogo načina za obrazovanje novih pčelinjih društava.Mi ćemo navesti samo nekoliko.
PRVI NAČIN.Na 7-8 dana pred bagremovu pašu,u jakom društvu,u kome se u toku bagremove paše može pojaviti nagon za rojenjem,pronaći maticu i zajedno sa okvirom na kome se nalazi,staviti je u sredinu nove,ranije pripremljene košnice.S jedne i s druge strane sata s maticom dodati još
po tri okvira s gotovim ili veštačkim satom,i do poslednjih,pregradnu dasku.Zatim staru košnicu pomeriti za 1-2 metra u stranu i na njeno mesto postaviti na istu visinu novu košnicu s maticom.Tada će pćele izletnice iz stare košnice,vraćajući se s paše,ulaziti u novu košnicu u kojoj će naći svoju
staru maticu i s njom obrazovati novi roj.Ako je potrebno,roj se može pojačati stresanjem pčela s 2-3 okvira iz stare košnice.Stara košnica na novom
mestu imaće mlade pčele,cvetnog praha i legla u svim stadijumima.Njoj treba dati novu maticu(sparenu ili nesparenu),ili je pustiti da gradi matičnjake iz kojih će sebi izvesti maticu.S obzirom na to da je posle premeštanja na novo mesto ostala bez pčela izletnica,treba je neko vreme
prihranjivati sirupom odnosa 1:1,i usto joj suziti leto da bi se lakše branila od tuđica.Posle 4-5 dana,staru košnicu premestiti s druge strane nove košnice.Njene izletnice će se zbog promene mesta,pridružiti roju i pojačati ga.Nakon daljih 4-5 dana starka se može vratiti na mesto na kojoj je
prvi put bila premeštena.Ona će ponovo izgubiti izletnice,ali će zato roj još više ojačati.Pred cvetanje bagrema roju treba dati potreban broj nastavaka.Kad bagrem precveta,roj i starka se mogu spojiti i pri tome zadržati mlada matica,a mogu se ostaviti i kao posebna društva,samo u tom slučaju starku treba pojačati satovima sa zrelim leglom.
Ovaj način veštačkog rojenja sprečava prirodno rojenje,održava radnu sposobnost društva i usto daje roj.Za uspeh u ovom poslu vrlo je
VAŽNO da nova košnica ima isti oblik i leto na istoj visini kao i stara košnica.
DRUGI NAČIN.Odabranu košnicu za rojenje pomaći oko 30 cm.u stranu (levo ili desno).Pored nje staviti novu košnicu istog oblika,iste boje i
s letom na istoj visini,tako da ona zauzme jedan deo dotadašnjeg mesta stare košnice.Posle toga otvoriti staru košnicu i društvo podeliti na dva
jednaka dela.Jedan deo preseliti u novu košnicu-vodeći računa da i u jednoj i u drugoj košnici bude podjednako meda,cvetnog praha i legla.Zatim
uziti oba gnezda(pomoći pregradne daske)i košnice zatvoriti.Poljske pčele u povratku s paše ulaziće i u jenu i u drugu košnicu.U tom slučaju ovu
pomeriti još više u stranu ili između leta obe košnice postaviti široku dasku i ukošavanjem na jednu ili drugu stranu regulisati podjednaku raspodelu pčela.Sutradan pregledati oba društva i utvrditi koje je bez matice,pa mu dodati matičnjak ili nesparenu maticu,ili još bolje sparenu
maticu.Docnije ova društva postepeno razmicati dok se ne postigne normalno rastojanje.
NASTAVIĆE SE.