Košnice Voja

Radovi na pčelinjaku => Praktično pčelarstvo i metode pčelarenja => Temu započeo: Dragan Šošić Avgust 16, 2012, 21:52:19

Naslov: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 16, 2012, 21:52:19
Istezanje i srozavanje može biti nevolja koja može biti samo mala neugodnost i izgubljeno par ramova (kada pojavi veća “pukotina” na ramu ili izduže ćelije), a može dovesti i do grabeži (kada se vosak svali do donje letvice i poteče med). U svakom slučaju nije prijatno videti ovu pojavu u svojim košnicama.

Najčešća tumačenja su da proizvođači nešto “mute” i da satne osnove nisu napravljene od voska nego parafina. Sve to može biti stvarnost. Samo bi kolege pčelari trebalo da obrate malo pažnje i kako su obojene košnice i šta se dešava unutar košnice. Potrebno je znati koliko je društvo jako ili koliko je oslabilo. I najjače društvo u jednom trenutku privremeno oslabi, nakon vrlo jakih paša i velikog unosa, a time i smanjenja dužine života dela pčela nekog društva. Ovo je naročito izraženo krajem pašnog perioda. Tada se društva i prirodno svode na neku razumnu meru koja će smanjiti utrošak hrane tokom narednog perioda (prezimljavanja).

Nije mi namera da hvalim ili kudim te ljude koji se bave izradom satnih osnova. Pokušavam da budem umeren, koliko je to moguće.

Povod ovome što pišem je da su česti razlozi srozavanja (svaljivanja ili deformacije) saća zbog pregrevanja košnice i fotografije koje sam video na HPS forumu (http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=2&t=6489#p76768). Nadam se da kolega neće zameriti što sam ovaj slučaj, koji se desio na njegovom pčelinjaku kao primer iz kojeg se može videti jedan od najčešće mogućih uzroka srozavanja saća.
I primer koji navodi kolega Željko (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=4.msg18824#msg18824) može biti takođe predmet rasprave: valja li saće ili ne. naravno, bilo je i bezbroj primera od ranije, ali sam se oslonio na neke najsvežije, jer ne mogu da tražim po forumima.

Ako uzmemo kao početnu pretpostavku da su satne osnove od prirodnog voska i one mogu popustiti pod teretom meda. Na to utiče i način užičavanja rama (ili osnove – kod armiranja). Ranije je u pčelaru pisano o tome koliko opterećenje se javlja kod rama koji je popunjen medom i praktično preopterećen, ali i pregrejan. Način gradnje, ustrojstvo i raspored ćelija na saću je često uzor u mnogim oblastima. Ali i to ima svoja ograničenja i uglavnom su vezana za način hlađenja unutrašnjosti košnice.

Održavanje povoljnih uslova u košnici je uobičajena delatnost pčela. I obično se uspešno obavlja. Pčele to čine provetravanjem i unošenjem vode u različitim oblicima, čije isparavanje odnosi i prilično suvišne toplote. U određenim uslovima može doći do poremećaja u rashlađivanju košnice, tako da odrećen deo prostora bude izložen pregrevanju. Med u ramovima prima previše toplote i u nedostatku izrazite temperaturne razlike slabo je predaje okolini. Priroda pčelinjeg voska je takva da u tim uslovima ne može podneti naprezanje i popušta.

Boja košnice može biti presudna u ovakvim prilikama. Ovih sučanih (i jako toplih godina) se lako mogla uočiti razlika koja postoji i kada su neke svetle boje u pitanju i koje se neznatno razlikuju u senčenju (nijansama). To se može osetiti i kada se rukom dodirnu dva nastavka iste boje ali različite osenčenosti (npr tamno žuta i svetlo žuta ili druge).
Navedeni primer koji je kolega Darko predstavio na forumu HPS pokazuje da je u pitanju vrlo tamna boja košnice. U određenim momentima kada se košnica pregreva, dolazi i do refleksne reakcije pčela. One se hvataju u bradu. Na taj način žele da zaštite gnezdo (leglo) od pregrevanja. Time se takođe smanjuje hlađenje prostora, jer nema pčela u tim delovima koje bi uočile pregrejanost i započele posao na hlađenju unutrašnjosti (slično kao kod smanjenja brojnosti pčela u društvu usled iscrpljenosti ili gubitku pčela iz nekih drugih razloga). Često su te urođene i uobičajene reakcije pčela razlog da dođe do nekih neželjenih posledica po društvo.

Što se tiče nekih od prerađivača voska, a konkretno je reč o Laslu Karolju, mogu reći da njegove osnove koristim od 1998 godine. I nikada nisam imao problema zbog "viška parafina" ili nečeg drugog. Desilo mi se 2000-te godine, koja je bila takođe “vrela” da se sroza po jedan ram do samog zida u košnici, u dva polumedišta koji su bili tamno plave boje. Čoveka sam video dva puta u životu: prvi put kada sam odlučio da promenim proizvođaća satnih osnova i kasnije na jednoj skupštini društva, čiji sam član tada bio. Tako da nemam lični razlog da ga preterano hvalim.

Na slikama je jedan baš prepun ram koji je ostao savim normalan. I nije jedini. Ni prošle ni ove godine nisam imao svaljenih ramova. Osnove su Karoljeve izrade.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Ivica Kuzmanovic Avgust 16, 2012, 22:11:05
Gosn Dragane, neverovatno je kako se iskustva pcelara razlikuju sto se tice proizvodjaca osnova. Ja nisam koristio osnove Karoljia, bas iz razloga sto su mi mnogi u NS rekli da su imali problema sa njegovim osnovama. Uzimao sam prvo osnove od Stepe, mogu reci da sam imao dosta problema, a zatim i Vasiceve sa kojima se nisam bas usrecio. Cak mnogi pcelari iz NS kude Vasica a opet ima i onih koji od njega kupuju godinama i kazu da su zadovoljni. Mozda je stvar u zicenju ili necem drugom, mada ove godine sam promenio snadbevaca i nemam problema sa deformisanim ramovima ni sa srozavanjem, a zicim na isti nacin kao i predhodih godina.

pozdrav i svako dobro,
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Dragan Stantić Avgust 25, 2012, 21:01:28
Ja žičim vertikalno, sa pet žica, tako sam radio još i sa AŽ ramovima pa i sada sa RV ramovima, a osnove odavno uzimamo otac i ja kod Karoljija. Kod AŽ ramova nikad nisam imao problema sa srozavanjem saća, ali to je zahvaljujući konstrukciji košnice skoro nemoguće, a kod RV mi se dešavalo odmah na početku na jugozapadnoj strani košnice, novi ramovi, puni suncokretovog meda popustili. U zadnje dve godine dolazilo je do malih deformacija u gornjoj zoni rama, tj istezanja ćelija pod teretom, a to  mi se poklapa sa početkom žičenja prohrom žicom, dok sam radio pocinkovanom nisam imao tih istezanja. Da li to ima neke veze ili se slučajno poklopilo, ne znam.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: sirka pavel Avgust 27, 2012, 08:08:25
Pokušaću da iznesem i ja svoje iskustvo sa srozavanjem satnih osnova.

Do sada nisam imao tako izraženo srozavanje kao ove godin.

Razlog sam pokušao pronaći u mom načinu ožičavanja i u samoj satnoj osnovi.
Užičavao sam horizontalno kao i do sada,ali ovoga puta su to bile satne osnove izrađene hladno-valjanim postupkom tako da su jako elastične i mogu se bez pucanja uvijati u fišek.
Pošto kod satonoša na RV. nema urađen kanalić u koji bi se uvukao početak SO.kod utapanja,deo iznad gornje žice samo dodiruje satonošu. Do sada taj deo mi nije stvarao probleme iako ih nisam pričvršćivao.Pošto nisam imao iskustva sa ovakvim SO,ja sam ih tako stavljao u košnice.
Izgleda da usled vrućine, ovaj deo iznad gornje žice se savijao ili čak i odkidao.
Takođe mi se čini da i prilikom utapanja kao da se presecalo na mestu zagrevanja žice.

Ovim neću da kudim nikoga,već sam izneo moje (ne)iskustvo ostaje mi da vidim kako da utapam preostale SO.da bi izbegao srozavanje (ili da više ne koristim ovu vrstu SO)

Možda bi pomoglo vertikalno užičavanje,ili zalivanje voskom na satonoši, ili nešto drugo?

Puno pozdrava svima.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Ivica Kuzmanovic Avgust 27, 2012, 16:27:54
Pokušaću da iznesem i ja svoje iskustvo sa srozavanjem satnih osnova.

Do sada nisam imao tako izraženo srozavanje kao ove godin.

Razlog sam pokušao pronaći u mom načinu ožičavanja i u samoj satnoj osnovi.
Užičavao sam horizontalno kao i do sada,ali ovoga puta su to bile satne osnove izrađene hladno-valjanim postupkom tako da su jako elastične i mogu se bez pucanja uvijati u fišek.
Pošto kod satonoša na RV. nema urađen kanalić u koji bi se uvukao početak SO.kod utapanja,deo iznad gornje žice samo dodiruje satonošu. Do sada taj deo mi nije stvarao probleme iako ih nisam pričvršćivao.Pošto nisam imao iskustva sa ovakvim SO,ja sam ih tako stavljao u košnice.
Izgleda da usled vrućine, ovaj deo iznad gornje žice se savijao ili čak i odkidao.
Takođe mi se čini da i prilikom utapanja kao da se presecalo na mestu zagrevanja žice.

Ovim neću da kudim nikoga,već sam izneo moje (ne)iskustvo ostaje mi da vidim kako da utapam preostale SO.da bi izbegao srozavanje (ili da više ne koristim ovu vrstu SO)

Možda bi pomoglo vertikalno užičavanje,ili zalivanje voskom na satonoši, ili nešto drugo?

Puno pozdrava svima.
Pomoglo bi nesto drugo, a to je da se uvede malo kontrole neke institucije proizvodjacima osnova a i ostale opreme. Licno mi je prcao
jedan veliki pcelar da 15 godina vec ne kupuje osnove nego topi svoj vosak. Sedi kod jednog poznatog proizvodjaca osnova sve vreme, ne mice se od masine, iako mu je ovaj prijatelj, dok osnove ne budu gotove. Poslednji put kad je radio 5 sati nisu mogli da pokrenu masinu, zaboravili kako se topi vosak, na kraju zvali nekog cicu koji je tu radio pre ne znam koliko godina da im namesti masinu.

pozzzzzzz
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Lazovic Zivojin Septembar 03, 2012, 12:33:15
Problem presavijanja satne osnove preko gornje žice (horizontalno ožičavanje), ma kakvog kvaliteta bila, naročito dolazi do izražaja kada se u košnicu naseli prirodni roj (verovatno bi bilo i sa paketnim-nisam probao). Verovatno zbog težine pčela, koje se "zakače" za SO, i visokih spoljnih temperatura,  dolazi do presavijanja gornjeg dela SO preko žice. To je izraženo naročito u centralnom delu košnice, pa zato smatram moje pretpostavke opravdanim. Taj problem sam ranije rešavao tako što sam u rastopljeni vosak umakao živinsko pero i njime na nekoliko mesta tačkasto spojio SO za satonošu. Sada to radim (po ideji Žike Gujaničića) električnom lemilicom. Preko njenog vrha prosto pustim par komadića voska da se rastope i nakapaju voskom spoj SO sa satonošom.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: sirka pavel Septembar 03, 2012, 20:26:21
Hvala ti kolega Živojine na tvom izlaganju,kroz koje si mi neposredno dao savet kako da izbegnem savijanje SO.preko gornje žice.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Željko Vučković Septembar 03, 2012, 20:52:16
Kolega Pavel ja sam u nekoj od tema o Rodnoj Voji pisao da sam imao problem sa srozavanjem saća kada sam ubacio prirodni roj. Zato sada obavezno (iako nema žleb) zatapam spoj satne osnove i satonoše rastopljenim voskom, (pažljivim zalivanjem iz posude kao što je džezva za kafu ili nanošenje četkom).
Ovo što kolega Živojin navodi deluje mi dobro, pa pošto imam lemilicu probaću.
Pozdrav
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: sirka pavel Septembar 04, 2012, 13:08:50
Ja nisam obratio pažnju dali se srozava samo tamo gde ima ubačen roj,imam utisak da bez obzira gde sam stavio dešavalo se srozavanje.
Mišljenja sam da su bili u pitanju više faktora,ali po mom nekom uverenju najveći razlog je bio što su bile SO.rađene hladno valjanim postupkom, kada su vrlo elastične i bez učvršćenja se lako srozavaju na povećanoj temperaturi.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Zoran Mladenovic Septembar 04, 2012, 20:01:30
I kod mene je u RV kosnicama dolazilo do srozavanja saca ali samo gde su hladno valjane satne osnove.Cim sam promenio satne osnove nestalo je i problema.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Savo Tadić Septembar 04, 2012, 21:14:33
I kod mene je u RV kosnicama dolazilo do srozavanja saca ali samo gde su hladno valjane satne osnove.Cim sam promenio satne osnove nestalo je i problema.
Koji proizvodjac hladno valjanih osnova je bio u pitanju ? Hladno valjane osnove bi trebalo da budu jace i zilavije....naravno ako su napravljene od voska ::)
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Zoran Mladenovic Septembar 04, 2012, 23:43:06
Nisam siguran,dobio sam ih od kolege  ::)
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: sirka pavel Septembar 05, 2012, 13:59:12
I kod mene je u RV kosnicama dolazilo do srozavanja saca ali samo gde su hladno valjane satne osnove.Cim sam promenio satne osnove nestalo je i problema.
Koji proizvodjac hladno valjanih osnova je bio u pitanju ? Hladno valjane osnove bi trebalo da budu jace i zilavije....naravno ako su napravljene od voska ::)
Kolega Savo.

Pokušaću ja malo da objasnim oko ovih SO.

Ja sam bio oduševljen kada sam video kako su elastične ove SO prilikom savijanja u fišek i smatrao sam da sigurno neće pucati tj.lomiti se. Ni na kraj pameti nije mi došlo da će ta elastičnost  praviti mi problem kada ih stavim na izvlačenje pčelama u košnicu.

Ipak, moram da priznam, da sam primetio i pre samog stavljanja da se savijaju od gornje žice na dole,jer sam ih bio od ranije ožičio i utopio,ja sam samo malo uspravio tj. malo prstima prislonio uz satonošu nadajući se da će pčele to brzo pričvrstiti. Negde je to uspelo a negde se brzo skljokalo i palo na susedni ram gde se zalepilo pa su i pčele tako izvlačile.Kasnije sam čupao ili sekao nožem da bi razdvojio između ramova.
Mišljenja sam da, kada bi ih bolje pričvrstio kao recimo kolega Živojin,verovatno ovih problema nebi bilo.

Što se tiče sastava SO,tj dali i koliko ima drugih primesa osim voska,sugurno nebi znao.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Savo Tadić Septembar 05, 2012, 16:30:22
Ja zicim vertikalno i nemam problema kao vi ...Ali koristio sam ove godine hladno valjane osnove od dva proizvodjaca ,kod jednog se je dolazilo do srozavanja a kod drugog ne ..Srozavali su se sveze napunjeni ramovi prepu i meda .Ali ni ovo nije bilo strasno...kao kod voska kojeg sam pre dve godine nabavio u Beceju >:(
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Esad Jusić Septembar 05, 2012, 23:35:40
Možda nije naodmet reći ovogodišnje iskustvo.

Naselio sam 15-ak prirodnih rojeva na prazne ramove u kojima sam ili stavio samo starter-traku, ili nalio liniju voska ili podrezao staro saće na 3-10 mm (DB 12, LR, RV itd.). U nekim ramovima sam pokidao žice, u nekima ostavio baš radi praćenja, a inače svugdje su samo: 1, 2, 3 ili maksimalno 4 horizontalne žice (zavisno od veličine ramova). Zašto? Zato što neću nikakvu i ničiju satnu osnovu. Mojom i sinovljevom greškom, na onolikim žegama, na samo 2 rama se otkinulo saće: jedan u DB 12 i jedan u Warreovoj, ali smo to riješili za manje od 5 minuta.

Trebalo bi se domoći tačnog sastava satnih osnova jer, gdje god je novac u igri, tu mora biti pohlepe, podvale i nepoštenja svih vrsta. Uostalom, pod nosom mi je veliki proizvođač satnih osnova, a u pčelarskoj prodavnici ima fin izbor sa raznih strana van BiH.

Jedan apsurd: dam vosak jeftino, a dobijem ne znam šta. "Sad se i babo češka po glavi..."

No, valja biti pošten pa reći i ovu istinu. Prizvođač dozvoljava da doneseš svoj vosak i sjediš i gledaš te na kraju platiš samo izradu. Govorio sam kolegama da se više njih skupe i zajedno donesu veću količinu voska (ima limit) pa izrade satne osnove od svog voska i tad se uvjerio koliko su pčelari čudni i sitničavi ljudi (čast izuzecima).

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 05, 2012, 23:56:18

Ja zicim vertikalno i nemam problema kao vi ...Ali koristio sam ove godine hladno valjane osnove od dva proizvodjaca ,kod jednog se je dolazilo do srozavanja a kod drugog ne ..Srozavali su se sveze napunjeni ramovi prepu i meda .Ali ni ovo nije bilo strasno...kao kod voska kojeg sam pre dve godine nabavio u Beceju >:(

Koji su proizvođači (prerađivači voska) ako nije tajna, da pčelari ne dolaze u situaciju da imaju puno ramova sa nepravilnim ćelijama. Ne mora ime, može isto da se navede naselje ili grad.

Pitam za, bar neke odrednice, jer se često dešava da se neki prizvođači satnih osnova preporučuju i kude na osnovu nekih nepraktičnih stavari (loša procena zbog čega je došlo do srozavanja ili istezanja saća, po nekoj prijateljskoj liniji pa i po nacionalnoj osnovi, a to ne kažam bez razloga – lično iskustvo).

Koji proizvodjac hladno valjanih osnova je bio u pitanju ? Hladno valjane osnove bi trebalo da budu jace i zilavije....naravno ako su napravljene od voska ::)


No, valja biti pošten pa reći i ovu istinu. Prizvođač dozvoljava da doneseš svoj vosak i sjediš i gledaš te na kraju platiš samo izradu. Govorio sam kolegama da se više njih skupe i zajedno donesu veću količinu voska (ima limit) pa izrade satne osnove od svog voska i tad se uvjerio koliko su pčelari čudni i sitničavi ljudi (čast izuzecima).
 

Upravo to je tačno. Kada sam prvi put upoznao Karolji Lasla, pitao sam ga može li mi liti osnove od mog voska. Rekao je da može i da mogu biti prisutan dok se to radi. Jasno sam mu stavio do znanja da ne želim da smetam i da jednostavno hoću da imam poverenje u njega. I imam, za sada.

Dodao bih i to da su dimenzije osnova izuzetno tačne. Nema ni 1 mm greške. Ranije se dešavalo da dobijem svu količinu osnova sa sa grškom od 10 mm po dužini i širini (od drugog prizvođača). I nikada nisam imao problema sa različitim dimenzijama: neke su za polumedišta koja se armiraju, neke za horizontalno žičenje istih. Tako je i kod LR ramova. To znači da je čovek uložio dodatni napor da mi sve to pažljivo “iskroji”.

Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 08, 2012, 03:21:02
Ja zicim vertikalno i nemam problema kao vi ...Ali koristio sam ove godine hladno valjane osnove od dva proizvodjaca ,kod jednog se je dolazilo do srozavanja a kod drugog ne ..Srozavali su se sveze napunjeni ramovi prepu i meda .Ali ni ovo nije bilo strasno...kao kod voska kojeg sam pre dve godine nabavio u Beceju >:(
S obzirom da se lepo vidi da je vosak nabavljen u Bečeju, očekivao sam i mesta iz kojih se nabavljaju i hladno valjane satne osnove (važilo bi za oba proizviđača). Mislim, nisam ja očekivao: Smatram da razmenjujemo iskustva a ne da ogovaramo prerađivače voska i da svi treba da imaju koristi od diskusije. Tako da sam u skladu sa tim mislio da će biti neke poruke na javnom delu foruma. Meni lično je uglavnom puno stvari jasno (a  ipak hvala na uloženom trudu...).




Na slikama (SL 01 i SL 02) je saće, koje je, po mojoj proceni pretrpelo „oštećenja“ koja nazivamo istezanjem saća. Ako postoji snažna „kampanja“, odnosno usmeravanje ka jednom prerađivaču voska (hladno valjane satne osnove) za naše novce (na zvaničnom forumu) tada treba biti iskren: one se ne srozavaju, ali trepe oštećenja (istezanje saća) i oblikovanje ćelija u neke prelazne ćelije. Što će reći, bilo je blizu ali srozalo se nije...stativa...

Ili satne osnove nisu dobre ili je reklama lažna (arče se tuđe pare-mislim na članarinu članova SPOS-a, a to nije lepo). Kako je dotični proizvođač više puta hteo da me „ućutka“ i više puta je izražavao nevericu što imam mozga (odnosno svoje mišljenje i određeni stav), po nekom reciprocitetu bih trebao, verovatno da „udarim“ u kampanju protiv i kažem da je sve to što on radi tandara-mandara i da su i te osnove baš nagrđene i da to od njega nisam očekivao.

Ali to nema smisla. Na slikama se vidi da su ramovi „taze“ izgrađeni, da su lepo opterećeni medom, a znamo da je bilo i jako vruće u prethodnom periodu. Dodatno, košnice nisu bele boje. Pa kad se tome doda i i to da se u ovo doba gubi prilično pčele, naročito ako je paša jaka, dolazimo do toga da ipak ima i drugih činilaca koji utiču na to da saće ne bude pravilno izgrađeno.

Na sledećim slikama (SL 1-SL 3), može se videti kako izgledaju ramovi koji su u momentu jake preopterećenosti (puni meda) istegnuti tako da se dobiju nepravilne ćelije i „stisnut“ donji deo saća. Kasnije, u dužoj upotrebi ovih ramova u medištima, pčele podebljaju saće, pridodaju mu nešto propolisa, dobro „učvrste“ i dograde vosak oko nosača (žica) i ram je manje podložan kvarenju oblika. I to pod uslovom da ne dođe do većeg osipanja-gubitka pčela. Takođe, nije dobro da je košnica podložna pregrevanju (obojena tamnijim bojama). Čak i u tamnije obojenim košnicama, pčele mogu očuvati praktično sve ramove od istezanja ako društvo ostane snažno i ima mogućnosti da dobro održava temperaturu (dostupnost vode). Pri tome ne smatram da je izvlačenje uvlake na žičanoj podnjači od neke koristi. Baš naprotiv. Gornji deo košnice će i dalje biti jako topao. Odizanje krova u nameri da se košnica „ohladi“ je loša zamisao. Dolazi do gubitka vlage, pčele moraju da donose još više vode, više se iscrpljuju i to utiče na dužinu njihovog života, naročito ako je voda udaljena od pčelinjaka. To mora imati za posledicu i gubitak još nekog broja pčela, što svakako utiče na održavanje povoljnih i neophodnih uslova u košnici.

Bilo je rasprave o letnjem klubetu i mislim da su neke kolege pokazale koliko malo posmatraju pčele (ukočen pogled usmeren samo kako da napakoste Voji :D- sećamo se te diskusije, jel’ da...drug „član“  :D i drug „stvoritelj“ SPOS foruma :D vs Voja). Pčele prave omotač za koji uslovno možemo reći da je neki oblik klubeta tj. „kore“ sačinjen od njihovih tela. Mislim da je to drugi „krug“ zaštite staništa, a da je prvi krug takođe kora (sfera) oko gnezda-legla. To se može videti, kad se otvori košnica: pčele odmah popune međuramni prostor u gornjem delu nastavka. Kada se odigne nastavak, vidi se da ih u donjem delu ima puno manje. Takođe, ima ih puno na zidovima i na ramovima do zidova košnice-nastavka. Izgleda da pčele malo bolje „znaju“ fiziku i da znaju da je potrebno neko vreme da voda preuzme višak toplote sa saća  i uopšte iz unutrašnjosti košnice. Uz to se može zapaziti da ne oblepljuju mrežu zbega ako imaju poklopnu dasku. Ako nema poklopne daske, oblepe propolisom obode mreže ili samo onaj deo gde je jače strujanje vazduha (gde krov-poklopac ne naleže dobro). Ako krov dobro leži, to lepljenje propolisa je minimalno.

To su samo neki mehanizmi zaštite od pregrevanja, kako ih ja vidim. Ako su zadovoljeni neki uslovi, neće biti velike štete po saće i pri najvećim vrućinama.

Svakako da ima ulogu i način ožičavanja saća. Na SL 6 i SL 7 se vidi kako pčele grade saće u određenom periodu. Kada se pogleda slika 6, naizgled ništa naročito: osnova k’o osnova... Satna osnova na slici je građena negde u razdoblju zahlađenja (19 maja, a negde 14 maja je bilo i snega na planinama npr. Zlatibor oko 10 cm snega). Tu se može videti koliko specifičnost gradnje saća može imati uticaja na čvrstoću celog „sklopa“ koji će nositi med. Pčele mogu tanjiti postojeću satnu osnovu. To se na SL 6 i SL 7 lepo vidi. Kada se pogledaju ćelije oko žica, može se videti da se i odatle uzima materijal (vosak). Može se videti na uvećanim detaljima koliko je dno ćelije tanko i da oko žice nedostaje voska. Tako da može imati uticaja i određen momenat jake paše, kada nema dovoljno pčela koje luče vosak na čvrstoću saća ili uslova za lučenje voska-obilijeg unosa nektara.

Kada je reš o ožičavanju saća, ima uticaja i kakva je žica, što je primetio Dragan (ne ja bre :D –Dragan Stantić).

Način izrade rama takođe ima uticaj na ovu pojavu...

Može imati puno uslova koji mogu dovesti do istezanja ili potpunog srozavanja saća sa medom i isto tako ima više uslova koji ovo mogu preduprediti ili svesti na njamanju meru.

Ne može se krivica svaliti samo na prerađivače voska, ako mi nismo preduzeli bar minimum mera da saće ostane pravilno izgrađeno. Moguće je da ima i zloupotreba, ali ja lično nisam primetio na forumima ni jedan materijalni dokaz (analiza voska) osim bla...bla...bla... :D da prostite :D. Neko omrz’o proizvođača osnova, pa omrz’o i osnove :D. Čak i kada sam 1998 odluči da mi osnove više ne izrađuje onaj, nego ovaj, mogu reći da to nije bilo onako kako to često doživljavamo: falsifikuje vosak! To je često neko svojevrsno neobjektivno mišljenje. Vosak za koji sam mislio da ne valja (90 kg voska) je stajao na tavanu 10 godina. Za to vreme je malo potamnio (dobio braonkastu boju), malo ga je napao moljac, ali je zadržao vrlo jak miris VOSKA. I pčele su ga rado prihvatile, kada sam primetio da džabe stoji i postavio u ramove. Bio je jedan paket (oko 5 kg) koji je ostao siv i nije imao nikakav miris. Nekoliko osnova koje sam ubacio u košnice je ostalo netaknuto. Ali to nije ono: sav vosak tog proizvođača osnova nije dobar. I mislim da nikada nisam govorio da vosak nije bio dobar, nego da je proizvođač često bio neozbiljan pri isporuci: znao je da kasni i godinu dana sa isporukom voska!!! da nije vodio računa o naručenim dimenzijama, količini i slično...

Na slikama SL 4 i SL 5 su osnove koje su u košnicu stavljene po najvećim vrućinama. To već pokazuje da je i prostor u košnici zapreminski uvećan, a na ovim ramovima se ne vide ni najmanji tragovi istezanja. Bez obzira što se radi o poluramovima, može se zaključiti da je društvo bilo jako, i da je sa lakoćom održavalo povoljne uslove u košnici. Isto je bilo i sa LR osnovama. Ali se kod nekih, koje su bile preteške moglo videti blago srozavanje uz same žice (armirano saće), jer su ramovi bili prepuni meda. To je ono što obično nazivam „zavesama“, ali je to gubljenje oblika ćelija minimalno.

Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Savo Tadić Septembar 08, 2012, 11:03:28
Dragane ovde sam pisao o nacinu na koji bi bio moguce dokazati poreklo satnih osnova
http://spos.info/forum/index.php?topic=19330.msg336875#msg336875
Zakonske implikacije javnog objavljivanja imena ovog ili onog proizvodjaca su velike , postajete podlozni tuzbi bez nacina da dokazete da je to ta satna osnova ,nijedan od njih ne izdaje racun a i samo postojanje ambalaze u koji je vosak upakovan ne znaci da je to bas taj vosak ....da ne tupim mnogo ..... Moze mi se verovati a i ne mora ....
Uzgred ja sam lio satne osnove od svog voska na rucnoj presi ,ta osnova mi se nikad nije srozala .
Pozdrav
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 08, 2012, 23:07:59
Savo, nisi valjda mislio da sam “vaćaroš” koji hoće da navuče nekoga od kolega na tanak led i da objavi imena, ako to sam neće. Ako si primetio jednom prilikom sam Mirića upozorio (kada je vršen veliki pritisak da objavi neka imena) da to ne čini. Čoveka u životu nisam video. Možda je to jedna od predrasuda kada sam ja u pitanju, da samo čekam da nekog zeznem. Tako nešto radi jedan naš stariji kolega na SPOS forumu, pa si me zamenio sa nekim u brzini :D...

Napisao si da si nabavio osnove u Bečeju. Ne može Bečej da te tuži, jel’ da :D ? Tako da bi bilo dovoljno da si napisao mesta (naselje ili grad) odakle si nabavio osnove. Ali, dobro, kao što kažeš ovo smo rešili (nekako traljavo :D) i ja naravno ne insistiram dalje.

To rešenje koje predlažeš bi bilo skupo ili mi se čini. Možda bi rešenje bilo ubaciti trake-markere u jednu ili dve osnove u paketu ili nešto slično.
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Savo Tadić Septembar 09, 2012, 08:37:01
Setio bi se ja imena prestonice ljute paprike da je brljanje bilo kao  kod mog komsije ..... Ali eto nije....Ovaj drugi bi mogao da se podvede pod moju gresku ,boju kosnice ,zicenje i ne znam ti ja sta .....da mi je "komso' bio blizu kad sam vadio to sranje od voska koje mi je uvalio  iz kosnica naterao bih ga da ih pojede zajedno sa letvicama....
toliko od mene ,'ajd pozdrav
Naslov: Odg: Istezanje i srozavanje saća
Poruka od: Dejan Stepanovic Septembar 09, 2012, 21:43:29
Moj prijatelj Milivoje Pocuca je kupio u Beogradu u jednoj radnji pcelarske
opreme vosak i doneo kod mene da zajedno uzicimo .Posto smo selili u suncokret zajedno
i posto znam u kojim kosnicama je postavljeno novo medisno sace bio sam zapanjen vidjenim.
Na ramovima punim medom je falilo po pola saca koje se srozalo na pod i pored kvalitetnog zicenja i zalivanja voskom za satonosu.
Kad se sACE SROZA NA db RAMU UZICENO SA 5(pet)Horizontalnih zica i dbe vertikalne iako sam licno smatrao da je to suvisno ,onda
covek stane i zamislise pitajuci sam sebe -KO JE OVDE LUD.
Ova tema je kao dilema o tome ko je stariji jaje ili kokoska .
Stalno se prebacuje lopta sa pcelara na proizvodjace i obratno.Cinjenica je da je najbolje odneti svoj viosak i priisustvovati
njegovoj obradi ALI nemaju svi tu mogucnost a posebno,pcelari koji su tek zagazili u ove vode.
Slike nisam postavio jer zelim da sto pre zaboravim muku koju sam morao da objasnjavam pocetniku koji se po pojavi problema zapita i
da li sam ja mozda krivac sto se to desilo.
Dok je ljudi bice i muke,drzite oci otvorene i vodite racuna gde kupujete i od koga.
Izuzetan vosak i satne osnove ima Stepa iz RAce Kragujevacke i ja ga necu menjati .
Medno