Autor Tema: Istezanje i srozavanje saća  (Pročitano 19163 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Istezanje i srozavanje saća
« poslato: Avgust 16, 2012, 21:52:19 »
Istezanje i srozavanje može biti nevolja koja može biti samo mala neugodnost i izgubljeno par ramova (kada pojavi veća “pukotina” na ramu ili izduže ćelije), a može dovesti i do grabeži (kada se vosak svali do donje letvice i poteče med). U svakom slučaju nije prijatno videti ovu pojavu u svojim košnicama.

Najčešća tumačenja su da proizvođači nešto “mute” i da satne osnove nisu napravljene od voska nego parafina. Sve to može biti stvarnost. Samo bi kolege pčelari trebalo da obrate malo pažnje i kako su obojene košnice i šta se dešava unutar košnice. Potrebno je znati koliko je društvo jako ili koliko je oslabilo. I najjače društvo u jednom trenutku privremeno oslabi, nakon vrlo jakih paša i velikog unosa, a time i smanjenja dužine života dela pčela nekog društva. Ovo je naročito izraženo krajem pašnog perioda. Tada se društva i prirodno svode na neku razumnu meru koja će smanjiti utrošak hrane tokom narednog perioda (prezimljavanja).

Nije mi namera da hvalim ili kudim te ljude koji se bave izradom satnih osnova. Pokušavam da budem umeren, koliko je to moguće.

Povod ovome što pišem je da su česti razlozi srozavanja (svaljivanja ili deformacije) saća zbog pregrevanja košnice i fotografije koje sam video na HPS forumu. Nadam se da kolega neće zameriti što sam ovaj slučaj, koji se desio na njegovom pčelinjaku kao primer iz kojeg se može videti jedan od najčešće mogućih uzroka srozavanja saća.
I primer koji navodi kolega Željko može biti takođe predmet rasprave: valja li saće ili ne. naravno, bilo je i bezbroj primera od ranije, ali sam se oslonio na neke najsvežije, jer ne mogu da tražim po forumima.

Ako uzmemo kao početnu pretpostavku da su satne osnove od prirodnog voska i one mogu popustiti pod teretom meda. Na to utiče i način užičavanja rama (ili osnove – kod armiranja). Ranije je u pčelaru pisano o tome koliko opterećenje se javlja kod rama koji je popunjen medom i praktično preopterećen, ali i pregrejan. Način gradnje, ustrojstvo i raspored ćelija na saću je često uzor u mnogim oblastima. Ali i to ima svoja ograničenja i uglavnom su vezana za način hlađenja unutrašnjosti košnice.

Održavanje povoljnih uslova u košnici je uobičajena delatnost pčela. I obično se uspešno obavlja. Pčele to čine provetravanjem i unošenjem vode u različitim oblicima, čije isparavanje odnosi i prilično suvišne toplote. U određenim uslovima može doći do poremećaja u rashlađivanju košnice, tako da odrećen deo prostora bude izložen pregrevanju. Med u ramovima prima previše toplote i u nedostatku izrazite temperaturne razlike slabo je predaje okolini. Priroda pčelinjeg voska je takva da u tim uslovima ne može podneti naprezanje i popušta.

Boja košnice može biti presudna u ovakvim prilikama. Ovih sučanih (i jako toplih godina) se lako mogla uočiti razlika koja postoji i kada su neke svetle boje u pitanju i koje se neznatno razlikuju u senčenju (nijansama). To se može osetiti i kada se rukom dodirnu dva nastavka iste boje ali različite osenčenosti (npr tamno žuta i svetlo žuta ili druge).
Navedeni primer koji je kolega Darko predstavio na forumu HPS pokazuje da je u pitanju vrlo tamna boja košnice. U određenim momentima kada se košnica pregreva, dolazi i do refleksne reakcije pčela. One se hvataju u bradu. Na taj način žele da zaštite gnezdo (leglo) od pregrevanja. Time se takođe smanjuje hlađenje prostora, jer nema pčela u tim delovima koje bi uočile pregrejanost i započele posao na hlađenju unutrašnjosti (slično kao kod smanjenja brojnosti pčela u društvu usled iscrpljenosti ili gubitku pčela iz nekih drugih razloga). Često su te urođene i uobičajene reakcije pčela razlog da dođe do nekih neželjenih posledica po društvo.

Što se tiče nekih od prerađivača voska, a konkretno je reč o Laslu Karolju, mogu reći da njegove osnove koristim od 1998 godine. I nikada nisam imao problema zbog "viška parafina" ili nečeg drugog. Desilo mi se 2000-te godine, koja je bila takođe “vrela” da se sroza po jedan ram do samog zida u košnici, u dva polumedišta koji su bili tamno plave boje. Čoveka sam video dva puta u životu: prvi put kada sam odlučio da promenim proizvođaća satnih osnova i kasnije na jednoj skupštini društva, čiji sam član tada bio. Tako da nemam lični razlog da ga preterano hvalim.

Na slikama je jedan baš prepun ram koji je ostao savim normalan. I nije jedini. Ni prošle ni ove godine nisam imao svaljenih ramova. Osnove su Karoljeve izrade.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Ivica Kuzmanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 218
  • Pol: Muškarac
  • Blago onom kome um u srcu počiva.
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #1 poslato: Avgust 16, 2012, 22:11:05 »
Gosn Dragane, neverovatno je kako se iskustva pcelara razlikuju sto se tice proizvodjaca osnova. Ja nisam koristio osnove Karoljia, bas iz razloga sto su mi mnogi u NS rekli da su imali problema sa njegovim osnovama. Uzimao sam prvo osnove od Stepe, mogu reci da sam imao dosta problema, a zatim i Vasiceve sa kojima se nisam bas usrecio. Cak mnogi pcelari iz NS kude Vasica a opet ima i onih koji od njega kupuju godinama i kazu da su zadovoljni. Mozda je stvar u zicenju ili necem drugom, mada ove godine sam promenio snadbevaca i nemam problema sa deformisanim ramovima ni sa srozavanjem, a zicim na isti nacin kao i predhodih godina.

pozdrav i svako dobro,
Čovek je dat i zadat. Sloboda nije data već je zadata.

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #2 poslato: Avgust 25, 2012, 21:01:28 »
Ja žičim vertikalno, sa pet žica, tako sam radio još i sa AŽ ramovima pa i sada sa RV ramovima, a osnove odavno uzimamo otac i ja kod Karoljija. Kod AŽ ramova nikad nisam imao problema sa srozavanjem saća, ali to je zahvaljujući konstrukciji košnice skoro nemoguće, a kod RV mi se dešavalo odmah na početku na jugozapadnoj strani košnice, novi ramovi, puni suncokretovog meda popustili. U zadnje dve godine dolazilo je do malih deformacija u gornjoj zoni rama, tj istezanja ćelija pod teretom, a to  mi se poklapa sa početkom žičenja prohrom žicom, dok sam radio pocinkovanom nisam imao tih istezanja. Da li to ima neke veze ili se slučajno poklopilo, ne znam.

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #3 poslato: Avgust 27, 2012, 08:08:25 »
Pokušaću da iznesem i ja svoje iskustvo sa srozavanjem satnih osnova.

Do sada nisam imao tako izraženo srozavanje kao ove godin.

Razlog sam pokušao pronaći u mom načinu ožičavanja i u samoj satnoj osnovi.
Užičavao sam horizontalno kao i do sada,ali ovoga puta su to bile satne osnove izrađene hladno-valjanim postupkom tako da su jako elastične i mogu se bez pucanja uvijati u fišek.
Pošto kod satonoša na RV. nema urađen kanalić u koji bi se uvukao početak SO.kod utapanja,deo iznad gornje žice samo dodiruje satonošu. Do sada taj deo mi nije stvarao probleme iako ih nisam pričvršćivao.Pošto nisam imao iskustva sa ovakvim SO,ja sam ih tako stavljao u košnice.
Izgleda da usled vrućine, ovaj deo iznad gornje žice se savijao ili čak i odkidao.
Takođe mi se čini da i prilikom utapanja kao da se presecalo na mestu zagrevanja žice.

Ovim neću da kudim nikoga,već sam izneo moje (ne)iskustvo ostaje mi da vidim kako da utapam preostale SO.da bi izbegao srozavanje (ili da više ne koristim ovu vrstu SO)

Možda bi pomoglo vertikalno užičavanje,ili zalivanje voskom na satonoši, ili nešto drugo?

Puno pozdrava svima.

Van mreže Ivica Kuzmanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 218
  • Pol: Muškarac
  • Blago onom kome um u srcu počiva.
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #4 poslato: Avgust 27, 2012, 16:27:54 »
Pokušaću da iznesem i ja svoje iskustvo sa srozavanjem satnih osnova.

Do sada nisam imao tako izraženo srozavanje kao ove godin.

Razlog sam pokušao pronaći u mom načinu ožičavanja i u samoj satnoj osnovi.
Užičavao sam horizontalno kao i do sada,ali ovoga puta su to bile satne osnove izrađene hladno-valjanim postupkom tako da su jako elastične i mogu se bez pucanja uvijati u fišek.
Pošto kod satonoša na RV. nema urađen kanalić u koji bi se uvukao početak SO.kod utapanja,deo iznad gornje žice samo dodiruje satonošu. Do sada taj deo mi nije stvarao probleme iako ih nisam pričvršćivao.Pošto nisam imao iskustva sa ovakvim SO,ja sam ih tako stavljao u košnice.
Izgleda da usled vrućine, ovaj deo iznad gornje žice se savijao ili čak i odkidao.
Takođe mi se čini da i prilikom utapanja kao da se presecalo na mestu zagrevanja žice.

Ovim neću da kudim nikoga,već sam izneo moje (ne)iskustvo ostaje mi da vidim kako da utapam preostale SO.da bi izbegao srozavanje (ili da više ne koristim ovu vrstu SO)

Možda bi pomoglo vertikalno užičavanje,ili zalivanje voskom na satonoši, ili nešto drugo?

Puno pozdrava svima.
Pomoglo bi nesto drugo, a to je da se uvede malo kontrole neke institucije proizvodjacima osnova a i ostale opreme. Licno mi je prcao
jedan veliki pcelar da 15 godina vec ne kupuje osnove nego topi svoj vosak. Sedi kod jednog poznatog proizvodjaca osnova sve vreme, ne mice se od masine, iako mu je ovaj prijatelj, dok osnove ne budu gotove. Poslednji put kad je radio 5 sati nisu mogli da pokrenu masinu, zaboravili kako se topi vosak, na kraju zvali nekog cicu koji je tu radio pre ne znam koliko godina da im namesti masinu.

pozzzzzzz
Čovek je dat i zadat. Sloboda nije data već je zadata.

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #5 poslato: Septembar 03, 2012, 12:33:15 »
Problem presavijanja satne osnove preko gornje žice (horizontalno ožičavanje), ma kakvog kvaliteta bila, naročito dolazi do izražaja kada se u košnicu naseli prirodni roj (verovatno bi bilo i sa paketnim-nisam probao). Verovatno zbog težine pčela, koje se "zakače" za SO, i visokih spoljnih temperatura,  dolazi do presavijanja gornjeg dela SO preko žice. To je izraženo naročito u centralnom delu košnice, pa zato smatram moje pretpostavke opravdanim. Taj problem sam ranije rešavao tako što sam u rastopljeni vosak umakao živinsko pero i njime na nekoliko mesta tačkasto spojio SO za satonošu. Sada to radim (po ideji Žike Gujaničića) električnom lemilicom. Preko njenog vrha prosto pustim par komadića voska da se rastope i nakapaju voskom spoj SO sa satonošom.

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #6 poslato: Septembar 03, 2012, 20:26:21 »
Hvala ti kolega Živojine na tvom izlaganju,kroz koje si mi neposredno dao savet kako da izbegnem savijanje SO.preko gornje žice.

Van mreže Željko Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 175
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: sela Radoinja, Miševići
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #7 poslato: Septembar 03, 2012, 20:52:16 »
Kolega Pavel ja sam u nekoj od tema o Rodnoj Voji pisao da sam imao problem sa srozavanjem saća kada sam ubacio prirodni roj. Zato sada obavezno (iako nema žleb) zatapam spoj satne osnove i satonoše rastopljenim voskom, (pažljivim zalivanjem iz posude kao što je džezva za kafu ili nanošenje četkom).
Ovo što kolega Živojin navodi deluje mi dobro, pa pošto imam lemilicu probaću.
Pozdrav

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #8 poslato: Septembar 04, 2012, 13:08:50 »
Ja nisam obratio pažnju dali se srozava samo tamo gde ima ubačen roj,imam utisak da bez obzira gde sam stavio dešavalo se srozavanje.
Mišljenja sam da su bili u pitanju više faktora,ali po mom nekom uverenju najveći razlog je bio što su bile SO.rađene hladno valjanim postupkom, kada su vrlo elastične i bez učvršćenja se lako srozavaju na povećanoj temperaturi.

Van mreže Zoran Mladenovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 73
  • Pol: Muškarac
  • Covekova mudrost je da pronadje pravu ludost
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #9 poslato: Septembar 04, 2012, 20:01:30 »
I kod mene je u RV kosnicama dolazilo do srozavanja saca ali samo gde su hladno valjane satne osnove.Cim sam promenio satne osnove nestalo je i problema.

Van mreže Savo Tadić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 76
  • Pol: Muškarac
  • ...samo vas posmatram ....
  • Lokacija pčelinjaka: Stanisic
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #10 poslato: Septembar 04, 2012, 21:14:33 »
I kod mene je u RV kosnicama dolazilo do srozavanja saca ali samo gde su hladno valjane satne osnove.Cim sam promenio satne osnove nestalo je i problema.
Koji proizvodjac hladno valjanih osnova je bio u pitanju ? Hladno valjane osnove bi trebalo da budu jace i zilavije....naravno ako su napravljene od voska ::)

Van mreže Zoran Mladenovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 73
  • Pol: Muškarac
  • Covekova mudrost je da pronadje pravu ludost
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #11 poslato: Septembar 04, 2012, 23:43:06 »
Nisam siguran,dobio sam ih od kolege  ::)

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #12 poslato: Septembar 05, 2012, 13:59:12 »
I kod mene je u RV kosnicama dolazilo do srozavanja saca ali samo gde su hladno valjane satne osnove.Cim sam promenio satne osnove nestalo je i problema.
Koji proizvodjac hladno valjanih osnova je bio u pitanju ? Hladno valjane osnove bi trebalo da budu jace i zilavije....naravno ako su napravljene od voska ::)
Kolega Savo.

Pokušaću ja malo da objasnim oko ovih SO.

Ja sam bio oduševljen kada sam video kako su elastične ove SO prilikom savijanja u fišek i smatrao sam da sigurno neće pucati tj.lomiti se. Ni na kraj pameti nije mi došlo da će ta elastičnost  praviti mi problem kada ih stavim na izvlačenje pčelama u košnicu.

Ipak, moram da priznam, da sam primetio i pre samog stavljanja da se savijaju od gornje žice na dole,jer sam ih bio od ranije ožičio i utopio,ja sam samo malo uspravio tj. malo prstima prislonio uz satonošu nadajući se da će pčele to brzo pričvrstiti. Negde je to uspelo a negde se brzo skljokalo i palo na susedni ram gde se zalepilo pa su i pčele tako izvlačile.Kasnije sam čupao ili sekao nožem da bi razdvojio između ramova.
Mišljenja sam da, kada bi ih bolje pričvrstio kao recimo kolega Živojin,verovatno ovih problema nebi bilo.

Što se tiče sastava SO,tj dali i koliko ima drugih primesa osim voska,sugurno nebi znao.

Van mreže Savo Tadić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 76
  • Pol: Muškarac
  • ...samo vas posmatram ....
  • Lokacija pčelinjaka: Stanisic
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #13 poslato: Septembar 05, 2012, 16:30:22 »
Ja zicim vertikalno i nemam problema kao vi ...Ali koristio sam ove godine hladno valjane osnove od dva proizvodjaca ,kod jednog se je dolazilo do srozavanja a kod drugog ne ..Srozavali su se sveze napunjeni ramovi prepu i meda .Ali ni ovo nije bilo strasno...kao kod voska kojeg sam pre dve godine nabavio u Beceju >:(

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Istezanje i srozavanje saća
« Odgovor #14 poslato: Septembar 05, 2012, 23:35:40 »
Možda nije naodmet reći ovogodišnje iskustvo.

Naselio sam 15-ak prirodnih rojeva na prazne ramove u kojima sam ili stavio samo starter-traku, ili nalio liniju voska ili podrezao staro saće na 3-10 mm (DB 12, LR, RV itd.). U nekim ramovima sam pokidao žice, u nekima ostavio baš radi praćenja, a inače svugdje su samo: 1, 2, 3 ili maksimalno 4 horizontalne žice (zavisno od veličine ramova). Zašto? Zato što neću nikakvu i ničiju satnu osnovu. Mojom i sinovljevom greškom, na onolikim žegama, na samo 2 rama se otkinulo saće: jedan u DB 12 i jedan u Warreovoj, ali smo to riješili za manje od 5 minuta.

Trebalo bi se domoći tačnog sastava satnih osnova jer, gdje god je novac u igri, tu mora biti pohlepe, podvale i nepoštenja svih vrsta. Uostalom, pod nosom mi je veliki proizvođač satnih osnova, a u pčelarskoj prodavnici ima fin izbor sa raznih strana van BiH.

Jedan apsurd: dam vosak jeftino, a dobijem ne znam šta. "Sad se i babo češka po glavi..."

No, valja biti pošten pa reći i ovu istinu. Prizvođač dozvoljava da doneseš svoj vosak i sjediš i gledaš te na kraju platiš samo izradu. Govorio sam kolegama da se više njih skupe i zajedno donesu veću količinu voska (ima limit) pa izrade satne osnove od svog voska i tad se uvjerio koliko su pčelari čudni i sitničavi ljudi (čast izuzecima).

Pozdrav, svako dobro!