Solitarne pčele postoje u prirodi u broju koji odgovara velični njihovih gnezda i nisu nikakva smetnja niti takmac medonsnoj pčeli.
Nevolja je u tome što parazit solitarne pčele može napadati medonosnu pčelu, kada se naglo smanji brojnost solitarne pčele. Pre nekih desetak godina u pojasu Banata pema Rumuniji se pojavio ovaj parazit. U otkrivanju nepoznatog napasnika je učestvovao moj brat, Branimir Šošić. On je potpisnik teksta koji je objavljen u časopisu Pčelar, jer je platio izlazak na teren stručnoj ekipi. Podsticaj za određivanje ove vrste parazita je i potekao od nas. Kažem od nas iako je moj doprinos simboličan, mada mislim da sam upućivanjem na pravu „adresu“ bitno doprineo da se odredi o čemu se radi. Moj stric je dva dana okretao mnoge telefone i niko nije bio stručan do momenta kada sam ga pitao da li je zvao Jovu (Kulinčevića) i rekao sam da bi profa jedini mogao da kaže o čemu se radi. Mislim da su posle toga postali stručni, kada im je profesor pomogao u određivanju parazita.
Mislim da je taj parazit označen kao idealan i opak grabljivac (iako je u jednoj od faza razvića – ima više faza razvića). Zaboravio sam kako se zove taj insekat, ali mogu da opišem ukratko kako izgleda ženka parazita. Nešto je veća od pčele, a ima oblik koji podseća na mrava, samo jako velikog. Ima vitak grudni koš i veliki okrugao stomak. Crne je boje. Neko će verovatno pogledati u Pčelaru (negde oko 2004 godine, nisam siguran).
Larve napadaju uglavnom pčele izletnice i mogu naneti prilične štete ako su brojne. Jedno od tumačenja pojave velike brojnosti tog parazita je što je prilično zemlje u Rumuniji bilo zaparloženo i solitarne pčele su se namnožile. Potom kažu da su stranci zakupili puno zemlje i počeli sa obradom. Tako da su se solitarne pčele pomerale prema graničnom pojasu u Srbiji. Zatim je došlo do prirodne redukcije solitarnih pčela, ali se parazit namnožio i napravi pometnju među pčelarima, masovno napadajući pčele.
Parazit ne nanosi štetu leglu i pčelama u unutrađnjosti košnice, ali kao što sam rekao, napada veliki broj izletnica. Larva koja svojim raljama ošteti i onesposobi pčelu je braonkaste boje, duguljastog tela i dužine oko 3 mm.
Ne smatram da solitarne pčele treba uništavati, ali nije potrbna ni njihova neprirodna brojnost, pravljenjem velikih i nesrazmernih veštačkih staništa. Neka ih neka žive onako kao su se i do sada snačazile. Nikome ne smetaju, a jesu korisne (uostalom kao i ogroman broj ostalih živuljki na ovom svetu).
PS
Što se tiče posećenosti maslačka u toku cvetanja šljive, to nisam primetio. Kada cveta šljiva, maslačak pčele i ne primećuju. To se može videti i po pergi u ramovima koja je skoro sva mrke boje.
Inače, sve za svoju namenu. I bumbari su odlični oprašivači u plastenicima u kojima je medonosna pčela beskorisna i može stradati.