Autor Tema: Pčelarenje DB košnicom  (Pročitano 152722 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #90 poslato: Jun 22, 2013, 09:15:56 »
То је већ питање стандарда и "стандарда". Стандардна дужина сатоноше ДБ рама требала би бити 470 mm а код ЛР-а је 480 mm. Разлика је дакле у једном центиметру. Постоји ипак један број пчелара и мајстора који ДБ израђују на ЛР дужину због веће могућности кориштења и комбиновања различитих дијелова обје кошнице. Мислим да је то ипак није срећно рјешење јер и онако велики и додатно продужен ДБ рам може довести до неких проблема у техници пчеларења. Код мене је стандардна дужина сатоноше, с тим што у медиштима (висина 155 mm) имам широке рамове гдје је ширина сатоноше 38mm. 36 mm је ипак боља опција за ДБ10, таквих рамова стане тачно 8 у једно тијело. На овај начин се избјегава употреба матичне решетке. Познато је да продубљене ћелије матица ријетко , односно готово никада не залијеже.
Идеја о медишту димензија ЛР наставка ми се никако не свиђа. То мијења и оптерећује технику. Медиште се спорије пуни, мед спорије зри и спорије поклапа. ЛР наставак када је пун, тежи 25-30 kg и тежак је за манипулацију. То је по мени и једна од највећих мана ЛР кошнице, она тражи добра леђа. Једна од предности ДБ је управо њено медиште чија је висина, половина висине плодишта (310 mm/155mm). Значајан број пчелара који раде са ЛР-ом уводе полунаставак, па не видим поенту идеје ЛР медишта на ДБ-у.

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #91 poslato: Jun 22, 2013, 19:07:19 »
Kolega Radoje, moram dati komentar na težinu punog lr nastavka. Do prošle godine i ja sam mislio da su teški oko 20-30 kg, međutim prošle godine za vreme vrcanja bila mi pri ruci digitalna kuhinjska vaga i mnoge ramove sam merio. Iznenadio sam se da ako je ram kompletno poklopljen on je težak ali svaki koji sam merio, preko 3,3 kg. Rekordni mi je bio težak 4,27 kg. Sada to pomnoži sa 10 pa težina nastavka i onda ja se uplašio da sa godinama, nastavci su sve teži a oni kada su puni  stvarno su teški. Imam sve ramove koje sam merio uslikane ali nemam mogućnost ili neznam da ih postavim na forum jer koristim mob za internet. Pozdrav

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #92 poslato: Jun 22, 2013, 21:02:19 »
Колега Јано, нема никаквог разлога да ти не вјерујем. Имам и ја пар старих ЛР кошница. Овог  прољећа на багрему увјерио сам се како је манипулисати са пуним наставцима. Ко дуги низ година ради са ЛР-ом зарадио је орден. Та кошница свакако пружа велике могућности али тражи и рударски посао. Код ДБ-а нема тог физичког напора јер се у плодишту ради рамом а медишта теже просјечно 15-18 килограма.

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #93 poslato: Jun 23, 2013, 02:47:28 »
 Kolega, znaš kako nas zovu kada vide da su nam ruke maltene do kolena? "eleraši"

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #94 poslato: Jun 24, 2013, 22:38:46 »
 
Колега Јано, нема никаквог разлога да ти не вјерујем. Имам и ја пар старих ЛР кошница. Овог  прољећа на багрему увјерио сам се како је манипулисати са пуним наставцима. Ко дуги низ година ради са ЛР-ом зарадио је орден. Та кошница свакако пружа велике могућности али тражи и рударски посао. Код ДБ-а нема тог физичког напора јер се у плодишту ради рамом а медишта теже просјечно 15-18 килограма.

Uvek je lakše „manipulisati“ sa punim nego sa praznim nastavcima :). Tako da je bolje što si spoznao taj nedostatak na takav način. S obzirom da nekolicina "kolega" smatra da sam ja zao, u tom smislu ti želim da se ponovo "namučiš" sa punim nastavcima.

Meni košnice stoje kako stoje od početka bagrema. Nisam ih pipnuo. U stvari „pipamo“ ih ovih dana: privodimo kraju skidanje meda. Zašto je rudarski posao sa LR? Matična rešetka, bežalice, Apilift, polumedišta, praćenje vegetacije i vrste unosa – a time se predvidi ponašanje pčela (stalni rojevi nagon) i pojača se pčelinjak odvajanjem rojeva (da bi se sprečila stihija rojenja) ili se ništa ne dira, ako nećeš...

Čak su mi tvrdnje kako je LR nastavak nedovoljan kao plodište vrlo zanimljive. Rešetke postavljam pre bagrema i tu stoje, ponekada i do pola septembra. Ako kažem da do sumraka radim sa košnicama (a ponekada i po mraku završavam posao), to je zbog posla oko matica. Osnovna društva ne diram (pčelinjak koji se koristi samo u medoberu). Ove godine nisam stavio rešetke na deo pčelinjaka i tu imam problem sada, pred seobu na suncokret. U načelu, najbolje je kada to uradim pošetkom bagrema i doviđenja sa radom oko košnica do zazimljavanja (najčešće plodište i ne gledam više do početka džane).

Na slikama je je već sam početak bagrema i „rad“ (nerad) oko košnice: još jedna u kojoj je zamenjena matica i nije ni pogledana do bagrema. Kada se spusta novo plodište (medište od prethodne godine), tada ono nije preteško.

Tako da nema oredena u ovom slučaju, iako radim sa LR košnicama.
 Izvinite što sam malo narušio temu o DB košnici. Naravno, i dalje tvrdim da nema loše košnice. Samo je pitanje ko i kao ume da je primeni u odgovarajućem području. Na siromašnijim terenima (mislim siromašnijim pašom) DB zna da bude neugodna. Ali i u povremenim uslovima kada je oskudniji unos  i na dobrim terenima– može sama sebe da sabije u plodište i tada traži rad oko plodišta. Osim košnica koje koristim za odgajanje matica, nisam pogledao ni jednu košnicu do sada (osim ako nisam udvajao). Mada ne treba prevideti da je princip kojim radim u stvari DB princip (smanjena DB košnica): LR plodište (ili plodišta) i polumedišta. I stvar navike. Ali da sada počinjem, opet bih izabrao LR (ali sa polumedištima – kao što rekoh DB princip :)).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #95 poslato: Jun 25, 2013, 01:29:47 »

Uvek je lakše „manipulisati“ sa punim nego sa praznim nastavcima :) . Tako da je bolje što si spoznao taj nedostatak na takav način. S obzirom da nekolicina "kolega" smatra da sam ja zao, u tom smislu ti želim da se ponovo "namučiš" sa punim nastavcima.


Хвала. Некако ћу изгурати, срећом нема их много  :) .



 Zašto je rudarski posao sa LR? ...Mada ne treba prevideti da je princip kojim radim u stvari DB princip (smanjena DB košnica): LR plodište (ili plodišta) i polumedišta. I stvar navike. Ali da sada počinjem, opet bih izabrao LR (ali sa polumedištima – kao što rekoh DB princip.


Против овог концепта заиста ништа не могу рећи. Кључна су "полумедишта" мада ми се искрено тај термин код ЛР-а баш и не свиђа.  Љепше ми звучи полунаставак јер знам да га један број "елераша" користи и као стално присутно полуплодиште. Мислим да је то нека сасвим друга димензија за разлику од оне да се ради само регуларним наставком. И да се уопште не манипулише током сезоне, треба те пуне наставке скинути и изврцати. А колега Јано рече да један тежи 30-40 килограма  :) . Не треба занемарити ни личне, субјективне афинитете. Иако теоретски ЛР можда пружа нешто више могућности од ДБ-а, мени је рад са овом другом ипак лагоднији и угоднији (ово се дакле односи само на ситацију ЛР са истим наставцима). Чињеница је такође да су и једна и друга кошница кроз историју свог постојања претрпиле толико модификација да је данас упитно шта је ДБ а шта ЛР? ДБ је све заступљенија у десеторамној варијанти а ето видимо и ЛР у варијанти са полунаставком. Стандардизација очигледно иде у правцу једне кошнице са различитим висином рама док ће остале димензије бити идентичне. Срећом ту је Воја као реметилачки фактор глобализације  :) .


Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #96 poslato: Jun 25, 2013, 17:19:43 »
ДБ 10 плодиште је занимљив концепт али мислим да ће Кинези да утерају и наше профи пчеларе у ЛР стандард кад буду правили пластично саће са рамом по цени испод 100 дин. За сада праве рамове са пластичним основама за 200 дин.
Ценим да ће органски пчелари смањивати медишне рамове па ће им можда РЕВ комбинација бити интересантна па би било занимљиво кад би Воја написао књигу о органском пчеларењу са РЕВ и ЛР-ЕВ кошницама.

Van mreže dejan kostadinovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • ZAKLEO SE BUMBAR U CVET I U MED...
  • Lokacija pčelinjaka: BEOCIN
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #97 poslato: Januar 06, 2014, 12:12:49 »
Citajuci tekstove o nacinima pcelarenja uvideo sam da cesto dolazi do modifikacija i raznoraznih kombinacija,mada je tu sve slicno svakako je poucno za pocetnike..veoma zanimljivo :) Bilo bi lepo kada bi neko ko pcelari ovakvim sistemom(ili slicno)dao neki komentar,pouku,sugestiju...


Na podnjacu ide db sa 10 ramova pa lr nastavak i to sve da bude plodiste.Iz lr nastavka se ne vrca vec se koristi(ako bude viska meda) pri jesenjoj prihrani, stimulaciji matice i ostaje na podnjaci do prolecnog razvoja.Na ovakvo plodiste dolazi maticna resetka i lr polunastavci sa 9 ramova,takvi ramovi bi mogli da se iskoriste za ramove gradjevnjake u plodistu.Za mediste mogu mozda da se koriste i siroki ramovi(bas me interesuje kakva su iskustva sa sirokim ramom).Nista komplikovano i cini se veoma prosto :)


Meni licno odgovara ovaj nacin zato sto sam poceo sa db kosnicama a vecina prijatelja(iskusnih pcelara)sa kojima saradjujem(kradem zanat ;) )su radi da mi poklone po koji roj ali na lr ramovima.
[/size]
[/size]U prilog ovoj temi evo jedne fotke lr nastavka koji sam napravo od starih garnisni za zavese 8)
LJUBAV NE ZNA ZA GRANICE...RECE SLON I BACI SE PILETU U NARUCJE;))))

Van mreže zlatko markovic

  • Gost
  • *
  • Poruke: 1
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Beljanica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #98 poslato: April 16, 2014, 21:52:53 »
Pozdrav svima  ... nov sam na forumu takodje i nov pcelar :)  , imam 7 kosnice trenutno , imam zelju da prosirim broj kosnica ,ali voleo bi da ih sam pravim  , moj izbor su DB 12 , ali nemogu da nadjem nacrt i dimenzije nigde na internetu ..... pa ako neko ima volju da mi pomogne  ;D   necu se ljutiti   ::)  hvala unapred .... forum je odlican mnogo toga sam naucio


Van mreže Nikola Milenkovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 22
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Vranovo
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #99 poslato: Januar 18, 2015, 23:55:24 »
Pozdrav svima

Nadam se da postavljam pitanje u pravoj temi. Ovako, da li je moguće da umesto polunastavaka za medište koristim još jedno telo koje je istih dimenzija kao plodište? U pitanju su DB 10-ke. Planiram proširenje pčelinjaka pa bih posle ta tela koristio kao plodišta za nove košnice.

Hvala unapred

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #100 poslato: Januar 19, 2015, 17:01:18 »
Naravno da je moguće, ali postavlja se pitanje zašto tako raditi. Iz jednog plodišta DB košnice se lako odvoji roj u drugo, pripremljeno plodište.

To su dva previše visoka tela. Osim ako nemate polumedišta.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Nikola Milenkovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 22
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Vranovo
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #101 poslato: Januar 19, 2015, 20:59:13 »
HVALA PUNO,

Znam da su jako visoka tela, iskreno nemam iskustva pa sam iz tog razloga i zamolio za odgovor. Problem je sto imam malo materijala za izgradnju delova, pa sam mislio ako je moguce da iskoristim plodista umesto polumedista za bagrem, pa nakon ili pred kraj bagrema da pristupim razrojavanju, gde bih koristio te nastavke kao plodista. Ovo pitanje sam postavio najvise zbog toga da se ne bih izlagao dodatnim troskovima kupovine polumedisnih nastavaka. Probacu pa cemo videti sta ce ispasti:). Za sledecu godinu znam sta mi je ciniti :).

Jos jednom, hvala Vam na odgovoru.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #102 poslato: Januar 20, 2015, 17:28:29 »
Nisam tek onako napisao da su to previše visoka tela kada se koriste kao nastavci na jednoj košnici.

Razvoj u takvoj košnici je relativno lak dok je sa jednim nastavkom. Momenat dodavanja drugog visokog nastavka može dovesti i do toga da društvo oslabi ili se pojavi neko oboljenje.

Moraš paziti, jer ima „majstora“ koji pčelare DB košnicom jako dugo i koji će ti savetovati da „forsiraš“ razvoj, ne uzimajući u obzir da može biti uslova kao što su bili tokom cele prošle godine. Ponovo sam komentarisao snimak gde „velemajstor“ kjoji upravo tako pčelari – sa dva visoka tela, okreće leglo 18. marta, da bi omogućio matici da nosi više!? Da mu ne „zakine“ na roju koji će nekome prodati...to se tako ne radi.

Zato ipak oprezno kada koristiš visoka tela kao nastavke. Više se čuvaj pogrešnih saveta „majstora“ nego ostalih nevolja. A da se može raditi, može samo ako poštuješ pčele i uslove u prorodi. I ne žuri da popuniš sve košnice, ako društva nisu spremna – pre zore ne može da svane.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Nikola Milenkovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 22
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Vranovo
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #103 poslato: Januar 20, 2015, 22:27:08 »
HVALA jos jednom Kolega Dragane na savetu, uradicu kako ste mi rekli, bez zurbe i uz pracenje razvoja zajednice.

Inace ako su moje pcele zadovoljne i ja sam zadovoljan :).

Van mreže Milan Jordanović

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 17
  • Pol: Muškarac
  • 50 košnica DB12
  • Lokacija pčelinjaka: Gornja Draguša kod Blaca
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #104 poslato: Jul 27, 2015, 18:34:51 »
Obično se desi kad želiš da uđe u rojev nagon, ono baš tad ne ide tako lako.

Ipak, dobro rešenje je kad je suziš na 8 - 10 ramova ili još bolje prebaciš u manju košnicu ili nukleus, šta imaš. Važno je da forsiraš hranom da bi matica što više zalegla. Kad joj postanje previše tesno skoro sigurno će krenuti sa izgradnjom rojevih matičnjaka. Proprati je pa kad matičnjaci dozre, iskoristi ih što više jer ćeš dobiti odlične matice.

Pozdrav.
Hm,
ako bih ovo uradio pre bagrema, da li bi do vrcanja bagrema i rojenja, stigle matice? Imam nukleus od 6 ramova, da li svih 6 da budu sa leglom?