Autor Tema: MEDLJIKA  (Pročitano 29582 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
MEDLJIKA
« poslato: Januar 08, 2011, 18:24:16 »
   Podcenjivana u nekim zemljama kao slabo kvalitetan med,a u drugim hvaljena kao poslastica,medljika je dugo bila predmet diskusije među pčelarima.Davno je poznato da medljika nije pogodna hrana za prezimljavanje pčela.Šta je ustvari medljika,kako i zbog čega je pčele skupljaju ?
   Medljika je slatka lučevina nekih insekata,a sakupljaju je pčele,naročito kada nedostaju izvori prirodnog nektara.Često se smatra da je
medljika nepoželjan sastojak cvetnog meda.Kaže se uglavnom da je tamne boje i da ima jak miris na melasu.Za medljiku se obično kisli da je med slabog kvaliteta i da se može koristiti samo u pekarskoj industriji.
   Medljika međutim može da bude raznolika,kao što su različite vrste nektara koje pčele sakupljaju.Ne samo da insekti koji se hrane na
različitim biljkama proizvode različite vrste medljike,nagoni različite vrste insekata koji se hrane na jednoj istoj biljci,proizvode medljiku
različitog sastava.Medljika nije uvek ni tamne boje,niti uvek ima jak miris.Nailazi se i na medljiku svetle boje i sa ukusom cvetnog meda.
   Insekti koji proizvode medljiku hrane se biljnim sokom biljke na kojoj žive.Njihova su usta podešena da probiju tkivo biljke i da iz njega sišu biljni sok.Ustvari,insektsamo delimično konzumira sok iz biljke direktnim usisavanjem.Ovi insekti imaju u ustima posebnu cevčicu,kroz koju iz pljuvačke ispuštaju encime u tkivo biljke.Ovi encimi nadražuju biljku da luči slatki sok,ali isto tako pomažu spravljanju složenijih šećera.
   Razne vrsta insekata nalaze hranu na različitim delovima biljke,mada su najveći proizvođači medljike oni insekti,koji sok crpe direktno iz
tkiva like.Lisne vaši su najizdašnije u lučenju medljike,a nalaze se na hrastu,bukvi,lipi,topoli,vrbi,javoru i nekim voćkama.Lisne vaši žive i
na četinarima,tako se,zahvaljujući njima zabeleže obilni prinosi medljike u Sloveniji.
   Osim lisnih vašiju bezbroj drugih insekata luče medljiku.Svi su oni osposobljeni da usišu velike količine soka,da iz njega ekstrahiraju
neophodne sastojke,a da suvišne materije naglo izbace i tako spreče da postanu stvrdnuti izmet.Kada su biljne vaši suviše namnožene
može se videti kako je lišće i stablo obloženo medljikom,pa je čak ima i na zemlji pod drvetom.
   Neposredno posle izlučivanja medljika je bezbojna,ali pod uticajem vazduha dobija svetlo smeđu boju.Jedan stepen obojenosti sigurno
dolazi od prašine i prljavštine.Ove supstance ne utiču samo na boju,nego i na ukus medljike.Medljika prosečno sadrži 5-18 % suve materije odmah posle izlučivanja,ali pošto kapljice očvrsnu,suve materije rastu i do 35-50 %,pa i više.Stepen isušenosti utiče na zrelost meda u procesu pretvaranja medljike u med.
   Hemijski sastav medljike se znatno razlikuje od cvetnog nektara.Razlike uglavnom nastaju zbog prolaska soka kroz creva insekata.
Medljika tako uvek sadrži encime pljuvačnuh žlezda i creva.Invertaze,dijastaze,peptidaze i proteaze su identifikovane u medljici,a ovi
encimi su uzročnici postojanja razlika u medljikama,naročito postoji razlika u spektru ugljenih hidrata.
   Sadržaji šećera znatno variraju.Saharoza je predominantan šećer u biljnom soku i ona se u crevima insekta razlaže u priličnoj meri.Zato
su u medu,prerađenom od medljike,glukoza i fruktoza najčešće prisutne u velikim procentima,prem nekim merenjima u proseku fruktoze
31,8%,glukoze 26,08%,saharoze 0,8%.
   I drugi šećeri se nalaze u medljici.Identifikovani su:rafinoza,melecitoza i maltoza.Povremeno je utvrđeno prisustvo trehaloze
i fruktomaltoze.Od ostalih šećera utvrđeni su:melibioza,manoza,ramnoza i stahioza.Ukazano je da su neki od ovih šećera otrovni za pčele,kao rafinoza i melibioza.
   Medljika može da sadrži i fosfate šećera,ili šećerne alkohole:inositol i sorbitol.
   Da li će pčele skupljati medljiku,zavisiće ne samo od drugih izvora nektara,nego i od količine i kvaliteta šećera u medljici.
   Medljika sadrži i znatan broj azotnih komponenata.Sadržaj azota u medljici varira od 0,2-1,8% suve materije.Od ovoga su 70-90%
amino kiseline i amidi.Izvestan broj drugih komponenata su tipični za medljiku:organske kiseline kod mnogih,limunska i jabučna skoro kod
svake,ćilibarna,fumarna i isolimunska kiselina su ponegde identifikovane.
   Medljika redovno sadrži mineralne soli:kalium,hlor i sumpor.Identifikovani su i nitrat i amonijak
   Tvrdi se da prisustvo mineralnih soli slabi hranu za prezimljavanje.Medljika je NEPOGODNA za zimsku ishranu pčela-zbog sadržaja
dekstrina.
                                                                                                  Obradio M.M.
                                                                                                  Literatura:American Bee Journal.

                                                                                                 Richard D.Feel-Roger A.Morse
                                                                                                 Cornell University Ithaca,New York
Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: MEDLJIKA
« Odgovor #1 poslato: Januar 10, 2011, 21:03:23 »
Postoje dve vrste medljike: životinjska i biljna (medna rosa)...
Najsigurniji način raspoznavanja nektarskog i medljičinog meda su probe za otkrivanje medljike. Postoje sledeće probe:
1. Alkoholna. Jedan deo meda rastvori se u istoj količini destilovane vode. Ovom rastvoru se dodaje deset delova 96%-nog alkohola. Ako postoji medljika, rastvor postaje mutan i na dnu epruvete se pojavljuje talog. U protivnom rastvor ostaje proziran.
2. Proba pomoću krečne vode. Bistra voda od sveže gašenog kreča meša se sa istom količinom vodenog rastvora meda. Promućka se dobro i zagreva se na na blagoj vatri do vrenja. Pri postojanju medljike smesa postaje mutna, a na dno pada talog.

Dr Stojmir Mladenov  Lečenje pčelinjim proizvodima

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: MEDLJIKA
« Odgovor #2 poslato: Avgust 18, 2011, 18:27:46 »
U ovoj kantici levo nije katran, mogla bi biti medljika. Ovaj med sam uzeo od pčela pre 15-tak dana. Bilo mi je čudno da pčele ove godine nisu napadale pune gajbice malina, kao što su to radile prethodnih godina. Ove godine su donosile ovakav med. To sam otkrio tek onog dana kada sam prvi put nameravao da počnem da tretiram pčele sa mravljom kiselinom. Skoro u svakom društvu (LR) u gornjem nastavku je bilo puno meda, a samo u nekim je matica prešla u gornji nastavak iako sam matične rešetke sklonio još polovinom jula i zalegla tek dva do tri rama. Sve ostalo je puno ovakvog meda. Od svake sam oduzeo po 2 do 3 rama tog meda. Juče sam tretirao drugi put mravljom kiselinom (prevelik razmak, ali sam bio sprečen) i ustanovio sam da su pčele ponovo napunile one ramove iz kojih sam izvrcao med. Ako je ovo medljika, mogao bih imati problema u toku zime, ali se nadam da ću prihranom šećerom u toku tretiranja mravljom kiselinom malo popraviti stanje. Pozdrav.

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: MEDLJIKA
« Odgovor #3 poslato: Jul 19, 2015, 09:40:41 »
Kolege kakvo je stanje ovog leta sa medljikom ?

Van mreže Dragan Lojković

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 18
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ivanjica, Brezova 850 nmv, Čepovo 1000 nmv
Odg: MEDLJIKA
« Odgovor #4 poslato: Jul 19, 2015, 11:09:25 »
Kod mene je bilo prošle godine oho-ho.Jela i Smrča.I ove godine joj se nadam, ali je dosad nije bilo.Nada poslednja umire ::)

Van mreže milosav moretic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 139
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: selo Jelenac (opstina Topola)
Odg: MEDLJIKA
« Odgovor #5 poslato: Februar 05, 2016, 09:22:30 »
 U mom kraju medljike je bilo i to dosta. Na zalost to sam ovih dana konacno konstatovao. Jedna PZ mi je uginula na medu od medljike. Ja sam to, o pojavi medljike u mom kraju iznosio na ovom forumu. Cak sam za svaki slucaj i vadio odredjenu kolicinu mda u to vreme a za uzvrat da bi pcele imale dovoljno hrane u toku zime, davao sam im secerni sirup. Kosultovao sam se sa iskusnijim pcelarima iz mog kraja i zakljucili smo da to nije bila medljika a sada, nije iskljuceno da mi nece jos neko drustvo stradati. Med je bio crvene, tamnije crvene boje. Naime, pored mog pcelinjaka je veca povrsina bivseg vocnjaka koja je obrasla sa dosta palamide, boce, koja je medila krajem leta. Na osnovu toga zakljucili smo da to nije bila medljika i tako to.
 Na satonosama cetvrtog nastavka kosnice, punog meda, nasao sam uginulo  podeljeno PD gde sam videdeo i maticu a ima i crvenog izmeta, pa se pitam da li je to neki tezi oblik nezemoze i da li tu kosnicu nakon rasformiravanja treba posebno da tretiram. Tokom zazimljavanja ocigledno je bilo da su PZ bile zdrave, dovoljno brojne i sa dosta hrane. Tokom tretmana OK takodje sam zakljucio da su PZ manje brojne nego, kao sto rekoh, prilikom zazimljavanja.
Pozdrav
Milosav

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Медљика
« Odgovor #6 poslato: Jul 29, 2020, 14:26:19 »
Проблем: бела лептираста ваш - Pseudococcus longispinus је ове године велика напаст. Ако се не сузбија прави штету па и уништи поједине биљке у садејству са гљивицама. На вишим температурана лучи медљику. Пчеле је скупљају али је често отрована инсектицидима којима све више морају да штите дрвеће.
Решење: у договору са комшијама упорно дувати ниже гране моторним дувачем за лишће. Више гране спирати водом. Није лако али је радљиво и ефикасно. Има и других решења, можда су и та добра; дување ускоро понављам (чим жене склоне веш са сушења).

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: MEDLJIKA
« Odgovor #7 poslato: Avgust 02, 2020, 18:15:32 »
U mom kraju medljike je bilo i to dosta. Na zalost to sam ovih dana konacno konstatovao. Jedna PZ mi je uginula na medu od medljike. Ja sam to, o pojavi medljike u mom kraju iznosio na ovom forumu. Cak sam za svaki slucaj i vadio odredjenu kolicinu mda u to vreme a za uzvrat da bi pcele imale dovoljno hrane u toku zime, davao sam im secerni sirup. Kosultovao sam se sa iskusnijim pcelarima iz mog kraja i zakljucili smo da to nije bila medljika a sada, nije iskljuceno da mi nece jos neko drustvo stradati. Med je bio crvene, tamnije crvene boje. Naime, pored mog pcelinjaka je veca povrsina bivseg vocnjaka koja je obrasla sa dosta palamide, boce, koja je medila krajem leta. Na osnovu toga zakljucili smo da to nije bila medljika i tako to.
 Na satonosama cetvrtog nastavka kosnice, punog meda, nasao sam uginulo  podeljeno PD gde sam videdeo i maticu a ima i crvenog izmeta, pa se pitam da li je to neki tezi oblik nezemoze i da li tu kosnicu nakon rasformiravanja treba posebno da tretiram. Tokom zazimljavanja ocigledno je bilo da su PZ bile zdrave, dovoljno brojne i sa dosta hrane. Tokom tretmana OK takodje sam zakljucio da su PZ manje brojne nego, kao sto rekoh, prilikom zazimljavanja.
Pozdrav
Milosav
Жао ми је што на ову Милосавову поруку раније исам одговорио.. Сада или већ одавно је више него касно.
Поменута заједница није умрла од медљике нити од паламиде.
На том подручју испод Младеновца има доста топлих дана током зиме и честих излета који пчелама омогућавају прочисни излет и у том подручју медљика и ако је има тешко може да направи неку штету а ако се додаје густи шећерни сируп штете су готово немогуће.
Поздрав драгим пријатељима...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.