Autor Tema: Ponašanje pčela  (Pročitano 180267 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Ponašanje pčela
« poslato: Septembar 09, 2011, 01:12:13 »
Igra mladih pčela često zbunjuje pčelare početnike. Za razliku od proleća, kada pčele vrše orijentacione letove masovno na celom pčelinjaku, jer je to i signal pojave nove paše u ovom periodu, krajem leta može da se dešava na pojedinačnim košnicama ili na nekoliko njih. Naizgled uznemiren let sličan napadu tuđice i u različitom vremenu tokom dana, podseća na grabež. Posmatranjem pčela na letu i oko košnice se mogu utvrditi razlike i biti spokojan, jer je ovo uobičajena pojava.
 -Let se uglavnom dešava u visini leta. Kada je grabež u pitanju, mogu se videti pčele oko svih spojeva nastavaka na nastavak ili zbega gde pčele spolja primaju signale iz napadnute košnice i teže da tuda uđe unutra.
-Mogu se videti i pčele koje nose nešto polena i to je znak da je u košnici sve u redu i nema feromonskog signala za odbranu košnice.
-Pčele takođe padaju na tlo ispred košnice, ali nema borbe.
-Na čeonom zidu košnice se pčele kreću kao i kod pojave grabeži uz nastavak, ali se lako primeti da im stomačići nisu prepuni „ukradenog“ meda.
-Na letu nema delova voska. Ovde treba biti oprezan kod procene, jer se komadići voska na letu vide u poodmaklom stepenu grabeži, kada je najveći deo meda već opljačkan.
-Nema izrazito starih pčela, koje su uglavnom uočljive kod grabeži.
-Igra se smiruje relativno brzo, a može se i zaustaviti kratkotrajnim zatvaranjem leta. Tada deo pčela može ostati na tlu ili oko leta i biti plen osa ili stršljenova. Pčela koja mi je sletela na prst i tu se zadržala oko 2 minuta lepezajući krilima pokazuje da se i ovde radi o jasno određenoj i usmerenoj aktivnosti (usmerenoj feromonima), tako da se pri naglom prekidu igre pčela dezorijentiše i zbunjeno, ali blago pokušava da nađe leto. Ako je grabež u pitanju, pčele ne padaju ispred leta (osim onih koje se međusobno bore ili su već povređene). One koje i dalje teže da uđu u košnicu to čine silovito i često se međusobno sukobljavaju. Međutim, ne treba zatvaranjem leta prekidati igru pčela.

Dovoljno je proceniti situaciju i uživati u ovoj lepoj  i zanimljivoj pojavi.
« Poslednja izmena: Septembar 09, 2011, 01:22:32 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #1 poslato: Septembar 09, 2011, 22:35:11 »
Video "podloga" jučerašnjim fotografijama.

Neke pčele sleću i na delu između  nastavaka tražeći ulaz, jer su matične rešetke tek uklonjene.


Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #2 poslato: Septembar 11, 2011, 22:28:41 »
Ovo je odlicno

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #3 poslato: Septembar 12, 2011, 01:50:03 »
Ovo je odlicno

Hvala kolega,
Nadajmo se da jeste :D. Košnica jeste baš snažna. I ceo pčelinjak je vrlo dobar po snazi. Ali po obavljenoj bliskoj orijentaciji, na letu počinje da vlada mir i doleće samo poneka pčela sa nešto polena. Neke stvari previdimo. Danas sam ubacujući ram u sunčani topionik primetio koliko se promenio nagib putanje Sunca. Do sada nisam ni gledao, nit me zanimalo.
Čak i pojavom neke snažnije paše, neće pčele "grunuti" kao u proleće. One se jednostavno, između ostalih stvari upravljaju prema Suncu. Ova igra krajem leta i početkom jeseni se ponavlja i pčele upoznaju relativno bližu okolinu, u poređenju sa poznavanjem okoline letnjih pčela sabiračica i naročito vodonoša. To lako proverite tako što jedan deo mlađih (ne previše mladih pčela) istresete ispred košnice par metara. Videćete koliko njih baulja po travi, jer jednostavno nisu dobile feromonski signal da vrše orijentacioni let.

Mora se praviti razlika u nameri koja se želi postići i fotografijama ili video materijalom. Ovo je jedna sasvim uobičajena pojava. Međutim slična pojava se tumači kao izlet pčela i to se objašnava pašom koja je u toku ili koja tek sledi. To se svesno radi samo zbog lične promocije. Na ovom linku možete pogledati takvo tendeciozno tumačenje ove pojave sa namerom da se izazove divljenje posmatrača u stilu: "kako su ti jaka društva". Međutim, pogledajte susednu košnicu i ona je sa vrlo slabim izletom. Sada pčele uopšte ne rade takvom žestinom, jer se vrlo veliki broj mladih pčela nalazi u košnici, obilno hrani polenom i sprema za zimu. To je neprimereno razmetanje jednom spontanom prirodnom i uobičajenom reakcijom pčela. I pravi (ili najpribližniji) naziv ove pojave je onaj koji sam i napisao u poruci kojom sam otvorio temu.

Treba međutim biti vrlo oprezan pri ovoj suši. Lako može doći i do grabeži, ako se neoprezno nešto radi oko košnica. Prosto je bilo neverovatno da su pčele kod mene i do juče nešto nosile po ovoj suši, makar u mikrokoličinama. Ali su bile zanete unosom. Danas osim dve vrste malih količina polena prestaje interes pčela da idu za unosom, jer ga jednostavno nema. I započelo je kruženje oko dve košnice koje sam tretirao timolom. Danas sam njih tretirao i prestajem. Zato oprezno kod hranjenja i naročito hranjenja sa aromatičnim sirupima ili čak i upotrebom timola.  Za sada je najmanja reakcija na Brstivar, i istretiraću pčele Brstivarom, onako kako sam to radio: nakapavanje-pravljenje neprekidne linije na satonošama. To mi je jedini izbor, jer 2/3 pčelinjaka nisam ničim tretirao od prošle jeseni.



Nadam se da će biti i pojava koje nisu najjasnije početnicima pa i iskusnijim pčelarima, jer jednostavno o njima nisu razmišljali u smislu definisanja ponašanja, ali je praktično poznaju. Tako da bi bilo poželjno opisati ih u ovoj temi i raspravljati o njima na pravi način (nisam uspeo da nađem postoji li slična tema, pa ako postoji, neka ih urednici spoje).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #4 poslato: Septembar 12, 2011, 18:10:56 »

.... jer su matične rešetke tek uklonjene.


Kolega Sosicu,posto ste napomenuli da su tek skoro skinute MR.,mozeteli mi reci kada ste to uradili i cime ste se vodili tj.po cemu zakljucujete da je pravo vreme za skidanje MR.?

Puno pozdrava.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #5 poslato: Septembar 12, 2011, 23:58:01 »

.... jer su matične rešetke tek uklonjene.


Kolega Sosicu,posto ste napomenuli da su tek skoro skinute MR.,mozeteli mi reci kada ste to uradili i cime ste se vodili tj.po cemu zakljucujete da je pravo vreme za skidanje MR.?

Puno pozdrava.

Momenat za skidanje matičnih rešetki ne određujem kao radnju koju radim u tačno određenom momentu. To pčelar određuje prema svojim potrebama i ne mora da se radi šablonski. Danas sam skinuo poslednjih 26 rešetki. Bilo je košnica kojima sam proizvodio mleč i kod njih sam morao ostaviti rešetke, jer je puno meda prebacivano u prvi nastavak.

Tu je bitno i kakvo je saće u plodištu. Ako je mlađe saće, leglo bude u središnjem delu rama. U gornjem delu tih ramova formiraju vence meda (SL 1, sl 2 i sl 3). Zanimljivo je kako izgleda ovakav ram kada se pogleda prema Suncu. A na detalju sa ove slike izgleda da je ram star 5 godina, a nije. Ovde gde je pčela već u plodištu formirala vence, imamo opasnost da zimi klube ostane u prvom nastavku i da pojavom legla ugine, jer će potrošiti ove venčiće.
Tako da se dobija i manje legla krajem leta i stvara preduslov da ti venci budu veći i da pčele ostanu u prvom nastavku sa klubetom i kasnije sa gnezdom (krajem zime) i to nije dobro. Tada je bolje ranije ukloniti rešetku: odmah po vrcanju suncokretovog meda. U  LR košnici se to normalno dešava.

 Kod plitkih tela, ako nema rešetke, pčele će “probijati” rezerve u medištu i nije sigurno hoće li stati ili ići i do letvice sa leglom u središnjem delu (vidi skicu). To zavisi od stanja paše. Naročito ako je unos tek toliki da stimuliše odgajanje legla, a potrošnja je veća od unosa. Ovo se može preduprediti prihranom. Ali imamo problem šta o “ekologiji” prihranjivanja Šećernim sirupom misle pojedini veliki majstori i puno pčelara je u nedoumici: prihranjivati ili ne. Naravno da treba prihranjivati ako je unos slab.

Slike SL 4-5 pokazuju šta to usmerava pčelu ka pomeranju gnezda na gore i trošenju zaliha, koje bi po pravilu trebale biti iznad legla. To su mlađi ramovi u plodištu koje puni polenom.

Na slikama (SL 6-10) u košnici sa tamnijim ramovima u centru, koji se vade u proleće i idu na pretapanje. Situacija koja se vidi na ovim slikama je takva da će društvo bezbedno prezimeti sa ogromnnim rezervama iznad jer su središnji ramovi u plodištu bez ikakvog venca  i tragova meda. Pri ovakvom rasporedu legla i hrane, ne koriste se pogače.
Gornji nastavak u proleće preuzima ulogu plodišta i tu su mlađi ramovi, a donji ide na pretapanje.
Tako da bi negde u sličnim uslovima koji vladaju tek sada trebalo ukloniti matične rešetke, ako je stanje da su tamniji ramovi u plodištu. Nakon toga i ako u nekim društvima ima malo prostora da matica zaleže u medištu, to je leglo posle kojeg sledi period mirovanja. Rezerve (medne kape) se ne troše previše.

Ako je društvo oslabilo, matična rešetka se odmah uklanja, jer je prostor iznad van mogućnosti kontrole i samo smeta. Pčele će ionako formirati vence meda odmah iznad legla na ramovima.

Na skici je ono što se obično dešava rešetke u košnici sa plitkim telima kod korišćenja matične i bez nje, u zavisnosti od uslova paše. Ako je paša solidna ili se društva prihranjuju, i stanje u košnici će biti bolje.

Naravno, moram ponoviti: o svemu odlučuje pčelar prema stanju paše, snazi društava mogućnosti da uopšte ima vremena da kasnije skida rešetke itd. i td…

Inače teško je dati tačno rešenje i dobar savet, kada nemamo uvid u stanje u nečijoj košnici i kojim sistemom pčelari (tip košnice, korišćenje polunastavaka i slično). Ako bih imao fotografije košnice, ili znao stil rada pčelara, mogao bih približno tačno reći kada skinuti MR i šta raditi.

PS Poruka je malo duža i na brzinu pisana, pa ako ima nejasnoća i nelogičnosti, upozorite me da objasnim i izmenim.
« Poslednja izmena: Septembar 13, 2011, 20:16:12 od strane Global Moderator 2 »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #6 poslato: Septembar 13, 2011, 09:01:26 »
Sta reci,moracu malo prostudirati i pogledati u kosnicama stanje malo detaljnije.

Inace,ja sam ovih dana takodje poskidao MR. onako "od oka"
Puno hvala na nesebicnosti u trudu radi objasnjenja.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #7 poslato: Novembar 04, 2011, 22:01:13 »
Sukob pčela pri spajanju društava.

Bilo je reči o uspehu i neuspehu o čemu je pisao naš kolega Aca Perić u temi: Mrtve pčele. Obećao sam da ću napisati šta je razlog sukoba pčela, na osnovu mojih zapažanja.

Prilikom spajanja društava, najvažnije je da bude izbegnut sukob između pčela dve različito određene grupe (društva). Različita određenost dva društva se uglavnom odnosi na postojanje mirisnih materija – feromona kojima se to postiže. Treba napomenuti da feromoni određuju celovitost društva koje ima maticu. Nepotpuna društva su ona kojima nedostaje nešto što ga takvim čine: matica, leglo i sl.

Upravo dobar primer može biti nepotpuno društvo – bezmatak. Tu se očekuje velika verovatnoća uspešnosti pri spajanju. Međutim, nije uvek tako. Dešava se da veliki deo pčela strada u međusobnoj borbi. Nažalost, kao po pravilu, najviše je mlađih stradalih pčela. Isto se može desiti i kada je jednom od društava koja se spajaju uklonjena matica i prošlo je neko realno vreme koje bi obezbedilo da društvo u potpunosti „zaboravi“ miris te matice.
Prilikom direktnog spajanja i kada se uz to koriste još i neki mirisni rastvori može doći do sukoba pčela iako su imale dodir npr. preko mreže.

Moj zaključak je da do sukoba ne dolazi zbog suprotstavljenosti mirisa ili nečeg sličnog. Razlog je težnja pčela iz društva koje nema maticu da joj se što pre približe. To masovno neoprezno i neumereno kretanje veće grupe pčela, osnovno društvo kojem se pripaja pomoćno, prepoznaje kao napad. Tada, naravno dolazi do borbe. Najupornije u toj nameri i pri tom najneopreznije su mlade pčele. Zbog toga one najviše i stradaju u toj borbi. Takvo postupanje mladih pčela se može često zapaziti, kada je nastavak košnice (ili ram sa pčelom) nešto duže van košnice. Kada se npr. traži matica. Mlade pčele nedosledno reaguju i u strahu počinju da kruže po zidovima nastavka. Nedoslednost u njihovom ponašanju se ogleda u tome što se više ne ponašaju onako kako se od pčela očekuje: ili da se u grupama zadrže na ramovima ili da brane taj deo košnice. Čak i ako ima legla u tim ramovima, znaju da ga napuste i isto se ponašaju. Starije pčele su doslednije i smirenije. One će ili napasti ili ostati na ramovima, a na kraju krajeva, uzleteće i otići u košnicu i to vrlo brzo (mlađe pčele i kad nešto slično urade, padaju ispred leta i tu se grupišu). Pretpostavljam da na takvo njihovo ponašanje delom utiče  i učenje, koje nije dostiglo određeni stepen. Tako da mlade pčele sve isključivo rade po „nalogu“ društva kao celine. Kada se prekine ta veza sa gnezdom, nastaje panika.

Povoljan uspeh pri  spajanju se postiže kada su unos i vremenski uslovi dobri.

Rešenje bi bilo spajanje uglavnom izvoditi oprezno i sa odloženim dodirom pčela. Odloženi dodir pčela se ostvaruje različitim vrstama prepreka, koje dozvoljavaju pčelama relativni fizičku spojenost koja omogućava postupnu izjednačenost mirisa i time ujedinjenje dve grupe pčela koje su bile određene različitim mirisima. U tu svrhu se u praksi koriste prepreke, od novina do mreža, što zavisi od opredelenja ili planiranja pčelara. Ako se prepreke ne koriste, dobro je prskalicom nakvasiti pčele i osnovnog i pridodatog društva i na satonoše osnovnog društva na više mesta dodati po malo meda. Med u vek privlači pčele i skreće im pažnju, tako da neće naglo jurnuti prema gnezdu gde je matica.

Jedno od rešenja je i spajanje na način koji sam opisao u temi KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA. Naročito je pouzdano i dobro kada su pčele već formirale klube kasno u jesen i kada je vreme hladnije. Idealno je ako sutradan nemaju uslove da izleću iz košnice, odnosno ako je hladnije.


Inače, ništa od ovoga ne garantuje siguran uspeh. Potrebno je jedinstveno delovanje više činilaca, da bi se spajanje smatralo sigurnim i bezbednim.

Jedna vrsta spajanja je ostvarivanje dvomatičnih društava. I tu važe slični principi.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #8 poslato: Decembar 15, 2011, 13:01:05 »
Pri kojim temperaturama pčele vrše izlet ili pročisni let

Izlet pčela u zimskom periodu (ili tokom hladnijih dana) ne zavisi samo snage i dnevnih temperatura, kako se to pogrešno tumači. Takva kratka i jednostavna tumačenja dovode pčelare sa manje iskustva u zabludu.

Čitav niz uslova će biti razlog da pčele vrše izlet kada se to baš i ne očekuje. Pored temperature van košnice (koja jeste odlučujući, ali ne i jedini uslov), bitno je i stanje u košnici.

Postojanje legla već predstavlja sasvim drugačije uslove i to su već osobine gnezda, a ne zimskog klubeta. Pčele će tada iskoristiti prvu priliku za izlet ako se za tim ukaže potreba. Takva potreba je nedostatak vode za leglo ili potreba da za pročisnim izletom, do čega će pre doći kada se odgaja bilo koja količina legla. Povećana temperatura gnezda doprinosi izletu kod ovakvih društava.

Kvalitet hrane takođe može biti uzrok preuranjenog pročisnog izleta. Svakako će pre biti potreban pročisni izlet društvima koja zimuju na medovima sa više mineralnih materija, koje dodatno opterećuju probavni sistem. Sa prisustvom takvih medova, nije presudna snaga društva da bi pčele izvele pročisni izlet (ili jednostavni izletale iz košnice). Pčele su tada već uznemirene, temperatura klubeta se povećava i pre će izletati iz slabog društva koje nepovoljno zimuje, nego iz najjačeg, koje nema nekih problema. Čak, vrlo jako društvo sa povoljnim (ili povoljnijim) uslovima zimovanja ne mora obaviti pročisni izlet istog dana kada to rade neka slabija društva. Inače, po pravilu slabija društva nepovoljnije zimuju u sličnim uslovima, jer im je potebna veća količina meda da održe temperaturu pri jačim zahlađenjima. Time dolazi do ranijeg opterećenja probavnog sistema, a to uslovljava i raniji izlet.

Raspored rezervi hrane takođe ima veliki uticaj na moguću potrebu za pročisnim izletom.

Osunčanost košnice takođe ima uticaja. Na istom pčelinjaku, pri nekim graničnim temperaturama, a pri sunčanom danu, društva koja su na suncu mogu izletati iz bilo kojih razloga, dok ona u senci mogu da miruju.

Boja košnice takođe može uticati na izlet pčela.

Ovo su neke osnovne situacije koje mogu dovesti do izleta pčela pri graničnim temperaturama  i uslovima za izlet. Može biti i drugih razloga, kao što je fizička uznemirenost (izazvana od strane životinja) razlog „neplaniranom“ izletu itd…
Bitno je postojanje preduslova da se klube lagano raspusta i podiže temperatura i pčele pripreme za izlet. Brojnost i snaga nisu uvek presudni. Odlučuju uslovi zimovanja.

Tako da se sa velikom rezervom moraju prihvatiti „stručne“ izjave da je to +8 ?! ili neki drugi "plus"…ili šta je češće. Nije ništa „češće“, već sve ima uzrok.








« Poslednja izmena: Decembar 15, 2011, 13:08:14 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #9 poslato: Decembar 15, 2011, 20:28:58 »
Dragane,
savršeno viđenje šta sve opredeljuje na kojoj temperaturi će se vršiti pročisni izlet pčela.
Pozdrav.

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #10 poslato: Decembar 16, 2011, 10:13:09 »

...Kvalitet hrane takođe može biti uzrok preuranjenog pročisnog izleta. Svakako će pre biti potreban pročisni izlet društvima koja zimuju na medovima sa više mineralnih materija, koje dodatno opterećuju probavni sistem. Sa prisustvom takvih medova, nije presudna snaga društva da bi pčele izvele pročisni izlet (ili jednostavni izletale iz košnice).....

Mali prilog prethodnoj tvrdnji.

Van mreže Samir Piragić

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 49
  • Pol: Muškarac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #11 poslato: Decembar 16, 2011, 21:05:44 »
Pri kojim temperaturama pčele vrše izlet ili pročisni let ?

Ovo sve što pročita odnosi se na razloge izleta (piknika) ili pročisnog leta.

Kod mene je šaroliko. Nailazio sam na svakojake situacije i nikad nije isto.

Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #12 poslato: Decembar 18, 2011, 01:11:02 »
Dragane,
savršeno viđenje šta sve opredeljuje na kojoj temperaturi će se vršiti pročisni izlet pčela.
Pozdrav.

Nije baš savršeno, jer ima još „sitnica“ koje mogu imati uticaja na temperaturu pri kojoj se vrši izlet ili pročisni let pčela npr.: udaljenost klubeta od od leta - položaj klubeta (tip košnice )...način uzimljavanja (tehnika pčelarenja)...itd.

Pri kojim temperaturama pčele vrše izlet ili pročisni let ?

Ovo sve što pročita odnosi se na razloge izleta (piknika) ili pročisnog leta.

Kod mene je šaroliko. Nailazio sam na svakojake situacije i nikad nije isto.

Pozdrav.

Reč je o razlozima koji mogu uticati da se ne dešava baš ono što je logično i očekivano, ako se na pčelinja društva gleda jednostrano, bez obzira na bilo koji drugi uticaj koji je inače prisutan. Pčele su živa bića i naravno da je „šaroliko“, kako kažeš i o tome sam i pisao.

Pčele će izletati pri povoljnim meteorološkim uslovima. „Povoljni meteorološki“ uslovi su složeniji i ne mogu se posmatrati samo kroz jedan parametar: temperaturu. Moguće je da i pri povoljnoj temperaturi bude jakog vetra i izlet pčela ne bude srazmeran potrebama pčela, a da pri tome neka društva obavljaju pročisni let i pri tome bude gubitka pčela. Precizno odrediti temperaturu izleta pčela je pomalo neoprezno, pa i neozbiljno.

Pretpostavljam da si u obzir uzeo naslov: Pri kojim temperaturama pčele vrše izlet ili pročisni let. To je „radni“ naslov kako sačuvam poruku u arhivi kod mene, tako da unosi zabunu. Ali zaključak o temperaturama pri kojima pčele izleću iz košnice se može izvesti pažljivim čitanjem celog teksta i bio bi, kao što rekoh: pri povoljnim meteorološkim uslovima. Sve ostalo je sinergijsko dejstavo različitih uslova i stanja u košnicama i van njih. Mislim da je bi i naslov mogao ostati.



PS 
...izleta (piknika)...
Piknik mu dođe kao neka zajednička gozba?...Ne mora baš biti „piknik“. Mogu biti  i drugi razlozi.

A može se moja poruka shvatiti kao reakcija na špekulaciju u medijima koja može biti i rezultat nekih merenja, ali nije baš tačna, ali se kasnije može prenositi "s kolena na koleno" i postati aksiom :D u pčelarstvu.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Samir Piragić

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 49
  • Pol: Muškarac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #13 poslato: Decembar 18, 2011, 12:14:00 »
Sad mi je jasnije. Naslov je onako i nema veze sa tekstom.
Sve se ovo odnosi na ponašanje pčela, i u tom pravcu treba čitati i razmišljati.

Hvala na obrazloženju i pozdrav.

 

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #14 poslato: Decembar 19, 2011, 13:10:14 »
Sad mi je jasnije. Naslov je onako i nema veze sa tekstom.

Naslov ima jake veze sa tekstom.

Dragane,
savršeno viđenje šta sve opredeljuje na kojoj temperaturi će se vršiti pročisni izlet pčela.
Pozdrav.



...Kvalitet hrane takođe može biti uzrok preuranjenog pročisnog izleta. Svakako će pre biti potreban pročisni izlet društvima koja zimuju na medovima sa više mineralnih materija, koje dodatno opterećuju probavni sistem. Sa prisustvom takvih medova, nije presudna snaga društva da bi pčele izvele pročisni izlet (ili jednostavni izletale iz košnice).....

Mali prilog prethodnoj tvrdnji.

I iz ove dve poruke se vidi da se kolege slažu sa stavom da se ne može posmatrati samo temperatura, kako se to nepravilno zaključuje. Ima i tabela i ona sve govori, kada je jedan od uslova koji utiču na izlet pčela u pitanju. Postoje i neki drugi uslovi koji će uticati na izlet i „korekciju“ temperature kao faktora izletanja pčela i to se u praksi dešava.
Lazo, pretpostavljam da je u poslednjoj koloni koja pokazuje uticaj medljike, greška u štampanju i da bi broj trebao biti veći (sumnjam da je 21,6 – možda 41,6).

Ali, Samire, ako te baš zanimaju temperature, one mogu biti  2-3 °C (koliko je bilo 1998, kada su pčele počele izlet i kasnije masovno posećivale pojilice po prohladnom danu) pa naviše, naravno. Temperatura od 2 °C je izmerena u „debelom ’ladu“. Sneg je bio visine oko 30 cm i naglo je otoplilo. Na suncu je bila, naravno viša temperatura. Termometar koga je Sunce direktno grejalo je tada pokazivao oko 11 °C.

I tada je bilo jasno da temperatura nije baš odredila izlet pčela, ako znamo da se pčela već usporava na 11-12 °C. Bila je presudna žeđ legla. Pojilice su bile na najosunčanijem mestu. Pčele su već bile „zagrejane“, jer je temperatura gnezda znatno viša od temperatura u klubetu, a mešao se topao i hladan vazduh. Topli, južni vetar je dunuo oko 8 sati pre podne, a jutro je bilo vedro. Tako da bi i iskusni meteorolozi imali problema da izmere stvarnu temperaturu i tačno odrede kolika je to temperatura pri kojoj pčele izleću. Ako se meri temperatura vazduha, koju sam ja izmerio na rastojanju od tla od 1,5 metara i van direktnog uticaja Sunca, to je bilo imeđu 2 i 3 °C. Pri takvoj temperaturi i oblačnom danu, sa tolikim snegom, vladao bi mir na pčelinjaku.


Inače 1998 je kod mene džana procvetal 23-24 februara. Leglo je bilo neverovatno velikih površina za to doba godine.

Zato i kažem pri povoljnim uslovima. Nekada su ti uslovi na granici preživljavanja pčela koje izleću. Jedan deo ih i strada.

Sve se ovo odnosi na ponašanje pčela, i u tom pravcu treba čitati i razmišljati.

Što se tiče temperature pri kojoj pčele izleću na pročisni let i mnogih stvari iz života pčela, ovo bi bio pravi zaključak: pčele se uvek ponašaju prema uslovima u kojima žive, a ne prema teoriji koja se ponekad prezentira.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).