Autor Tema: Oksalna kiselina  (Pročitano 174103 puta)

0 Članovi i 4 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #15 poslato: April 05, 2011, 23:27:41 »
Ovo je tekst koga sam dobio od kolege subotičkog pčelara Ivana Pintera koji me je zamolio da ga postavim gde ja to smatram za shodno. Prenosim ga u celosti kako mi ga je on dao:

 

TRETIRANJE OKSALNOM NA PROFESIONALNIM

PČELINJACIMA

 

 

Saznanjem o oksalnoj kiselini kao prirodnom i dozvoljenom sredstvu protiv varoe, počeo sam da prikupljam informacije i iskustva o načinu upotrebe. Prva saznanja sam dobio na predavanjima i iz domaćih i starnih časopisa. Nisam bio zadovoljan dotadašnjim načinima upotrebe oksalne zbog sporosti primene, stoga me je to me je navelo da osmislim  jedan nov i efikasniji način upotrebe.

 

Da bismo razumeli prednosti ovog načina naveo bih neke već opšte poznate metode rada.

 

    Metod pomoću usijavanja bakarne cevi koja se puni sa kiselinom  ili tzv. Pegla (metalna ploča) na koju se sipa kiselina  i na taj način se zagreva na 250 i više stepeni. Saznanjem da se oksalna kiselina razgrađuje na temperaturi iznad 130 stepeni i pretvara u mravlju kiselinu i ugljen dioksid, koji je kao takav toksičan, odustao sam od ovog metoda tretiranja.
    Metod direktnog špricanja sa rastvorom  sirupa i oksalne. Ovaj način je spor i nepodesan u kasnim jesenjim danima, jer se pčele kvase i veći deo tečnosti završava neiskorišteno na podnjači, kao što je bio slučaj sa perizinom.

Pored gore navedena dva glavna načina postoje još neki manje primenjivani ali isto tako neefikasni načini.

 

Sada bih naveo svoj metod koji je do sada pokazao ubedljivo najbolje rezultate, a pri tom je vrlo jednostavan za razliku od svih ostalih.

Izložiću primer eksperimenta koji sam izvršio 1.10.2004. kada sam izvršio tretiranje 10 eksperimentalnih društava sa po 2 super strips trake, koju sam nakon 15 dana izvadio, a varoe na kontrolnoj ploči izbrojao. Našao sam od 20 do 70 varoa. Isti dan sam tretirao sa Mitakom da bih se uverio u efekat prethodnog tretmana, rezultat sam proverio nakon 3 dana i našao od 0 do 2 varoe. Ovo me je navelo na pomisao da nije potreban dalji tretman i da su pčele sada očišćene. Pošto sam došao na ideju o novom načinu primene oksalne, odlučio sam da je istog dana primenim kao eksperiment na ovih 10 društava. S obzirom na činjenicu da oksalna kiselina sporo deluje prvi pregled je usledio nakon 10 dana. Bio sam iznenađen kada sam izvšio kontrolu listića ispod podnjače i zatekao 20 do 50 varoa, ali ni ovo nije bio konačan rezultat. Sledećih 15 dana otpalo je još 10 do 20 varoa, dakle za 4 nedelje koliko sam pratio dejstvo otpalo je u proseku od 50 do 70 varoa. Sledeći postupak je bio tretiranje celog mog pčelinjaka od 150 društava i 50 rojeva. Nakon toga ovo je primenjeno na još nekoliko pčelinjaka u  Subotici. A efekat je na svim tretiranim pčelinjacima bio isti i pored toga što su svi već izvršili tretiranje sa nekim drugim sredstvima, za koje su bili sigurni da su očistili pčele od parazita.

Kao što sam već naveo sistem je lako primenjiv za one koji su i  do sada koristili tzv. Top za tretiranje sa Amitrazom u rastvoru vode (spiralna cev koja se greje sa butan plamenikom).

Razliku u načinu primene ću navesti u daljem tekstu

 

Praktična primena:

Ugrejati 1l čiste destilovane vode, može i kišnice, na 70 do 80 stepeni. U ovu količinu vode dodati 100grama oksalne kiseline i promešati da se rastvori (držati se striktno ovog razmera). Ovakav rastvor treba održavati u toplom stanju npr. u termosu ili dobro izolovanoj flaši da se rastvor ne bi ohladio, u protivnom kristali se vraćaju u svoje prvobitno stanje. Ovo je važno jer prilikom tretiranja može doći do začepljenja spiralne cevi. Doza ovog rastvora po jednoj košnici je od 5 do 10 ml. Radi što preceznijeg doziranja preporučujem da se koristi plastični špric kojim se ubrizgava rastvor kroz leto, a koji ulazi u košnicu u obliku pare. Treba naglasiti da pri primeni ovog načina para ne prelazi kritičnu temperature od 130 stepeni, što znači da oksalna ne menja hemijsko svojstvo.Ovaj metod se primenjuje od prestanka do ponovne pojave legla pri temperaturi od 7 do 12 stepeni. Košnica se može zatvoriti nakon tretiranja u trajanju od 5 minuta ali i ne mora.

Kao važnu napomenu navodim da se ovo tretiranje vrši samo jednom na generaciji pčela.

Nakon 8 godina tretiranja na ovaj način uspeo sam da suzbijem invaziju varoe do prestanka bagremove paše. Posle ih tretiram u zavisnosti od broja otpalih pri  probnom tretmanu sa Mravljom kisenom ili Amitrazom.

Upozorenje:

Prilikom rada obavezno je korišćenje zaštitnih naočara i gumenih rukavica i obratiti pažnju da se ne udiše para.

 

S poštovanjem,

 

Ivan Pinter, pčelar

Subotica

Br.tel.024 550580

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #16 poslato: Avgust 28, 2011, 18:06:45 »
Moze li neko da objasni kakve stetne posledice ima oksalna kiselina na : pcele, sace, med i da li uopste ima nekog uticaja na kvalitet meda? Predpostavljam da ima stetan uticaj na pcele cim sme da se upotrebi samo jednom, ali me interesuje da li ima uticaja na kvalitet meda?

Pozdrav

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #17 poslato: Avgust 28, 2011, 19:07:39 »
Kolega Dragane, s obzirom da se oksalnom tretira jednom za jednu generaciju pčela, obično u novembru ili decembru, to jest kad je temperatura manja od 10oC, nema opasnosti po pčele i maticu, a to je i jedno od najboljih sredstava za zadnji tretman protiv varoe. Obično u to vreme nema legla u košnicama pa je efikasnost poprilično velika. Pošto su tada pčele u zimskom režimu, ne vidim kako bi oksalna kiselina mogla da utiče na kvalitet meda, pošto rastvor kiseline u šećernom sirupu (ako se radi nakapavanje) pčele ne konzumiraju. Uostalom, med koji se nalazi u košnici u trenutku tretiranja pčele potroše do kraja aprila ili početka maja (tada već počinje bagrem, a pre toga su pčele unele znatne količine voćnog meda). Za saće nemam podatak da se može zagaditi oksalnom kiselinom. Pozdrav.

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #18 poslato: Avgust 28, 2011, 19:23:00 »
Hvala na odgovoru

Uzastopna Poruka: Avgust 28, 2011, 22:04:31
E sad izvini ali moram opet da pitam. Posto ta generacija zivi do proleca, ona je mirna sto se tice varoe? Iz svega sto sam procitao ovih par meseci, moglo bi se reci da je sva mudrost oko varoe ta da  preko godine se moze koristiti Brstivar a u Novembru tretman oksalnom i  to je to.Jos ako su drustva jaka, ne bi trebalo biti nekih veci problema sa varoom.
« Poslednja izmena: Avgust 28, 2011, 22:04:31 od strane admin »

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #19 poslato: Avgust 28, 2011, 20:25:46 »
Meni je do sada bilo dovoljno tretman mravljom kiselinom u avgustu i oksalnom u novembru. Sa varoom nemam problema. Pošto je tu sada i Brstivar onda je problem još lakše rešiti. Pozdrav.

Van mreže nebojsa.stankovic

  • Gost
  • *
  • Poruke: 1
  • Pol: Muškarac
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #20 poslato: Septembar 05, 2011, 14:17:47 »
Ovda mi nije jasno odakle tvrdnja Zike Stojanovica da se oksalna kiselina (COOH)2  pri zagrevanju raspada na mlravlju kiselinu HCOOH, jer vazi formula raspada
(COOH)2 -> CO2 + CO + H2O.

Znaci, pri raspadu dobijamo produkte: ugljen-dioksid CO2, ugljen-monoksid CO i vodu H2O.

Van mreže goran pesevski

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 16
  • Pol: Muškarac
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #21 poslato: Septembar 05, 2011, 15:32:21 »
(COOH)2 -> CO2 +........... (CO + H2O=H2O2C)= HCOOH
(COOH)2 -> CO2 +HCOOH




[/quote]

Van mreže Сава Крстић

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 6
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Кикинда
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #22 poslato: Novembar 11, 2011, 13:23:21 »
Dosad nisam koristio oksalnu kiselinu, ali sam definitivno rešio da čim se ukažu povoljni vremenski uslovi društva tretiram. Nabavio sam oksalnu kiselinu, pa ću nakapavanjem obaviti tretman.

Van mreže sava mitic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2942
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aleksinac
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #23 poslato: Novembar 11, 2011, 13:35:35 »
Oni koji upotrebljavaju oksalnu kiselinu mogu na dole navedenoj veb adresi pročitati uputsvo
a uz to i da sa te stranice otvore film i pogledaju video zapis.
http://www.pcelinjak.com/content/view/303/146/
Pozdrav iz Aleksinca

Van mreže Branko Obranovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 513
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Poden - Kostel na Kočevskem SLO 310 m n/m
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #24 poslato: Novembar 11, 2011, 19:55:07 »
Ja več osam godina tretiram sa termosublimacijo OK. Veoma efikasno za čas kad u košnici nema pokrivenog legla.
Lp Branko

Van mreže Сава Крстић

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 6
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Кикинда
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #25 poslato: Novembar 11, 2011, 20:31:20 »
Da li odgovaraju najavljeni vremenski uslovi sledećih nekoliko dana za obavljanje tretmana oksalnom kiselinom.

Van mreže Branko Obranovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 513
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Poden - Kostel na Kočevskem SLO 310 m n/m
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #26 poslato: Novembar 11, 2011, 21:07:47 »
Da li odgovaraju najavljeni vremenski uslovi sledećih nekoliko dana za obavljanje tretmana oksalnom kiselinom.

Da.
Najidealnija temperatura je između +4 i +8*C, kasno popodne. Dobro je, da je lep sledeči dan, da se pčele sprelete izpred pčelinjaka.
Lp Branko

Van mreže Mladjen Sljivic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 264
  • Pol: Muškarac
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #27 poslato: Novembar 11, 2011, 21:28:27 »
        Jedno pitanje za Žiku. Ako sam dobro razumio da se tretman vrši sa dimnim
       topom pomoću  pare šta se onda radi sa plastičnim špricom, ili ima i neki drugi top.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #28 poslato: Novembar 11, 2011, 21:55:38 »
Da li odgovaraju najavljeni vremenski uslovi sledećih nekoliko dana za obavljanje tretmana oksalnom kiselinom.

Da.
Najidealnija temperatura je između +4 i +8*C, kasno popodne. Dobro je, da je lep sledeči dan, da se pčele sprelete izpred pčelinjaka.
Lp Branko

Da li je isto i za nakapavanje i za sublimaciju?

Kolega Branko, razumeo sam da je dobro ako sledeći dan pčele mogu da izleću iz košnica radi čišćenja.
Jesam li dobro razumeo?

Pozdrav svima.....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže slobodan ilic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 236
  • Pol: Muškarac
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #29 poslato: Novembar 12, 2011, 07:31:18 »
Pozrdav kolege
Kolega Ziko dali na topu ima termostat koji kontrilise temparaturu u spiralnoj cevi .
Ovo pitam zato sto voda ispari na temparaturi 101/102 *C dok oksalna na toj temparaturi ostaje nepromenjena i kristali ostaju u cijevi.Na temparaturi od149*C oksalna prelazi iz cvrstog stanja u gas a ako se greje do 189 *C tek tada se razlaze na mravlju kiselinu(formic acid) i karbon monoksid.Ovde ima i gledao sam razni isparivaca za oksalnu ali nisam ih koristio i nemam iskustva bilo sta da kazem ali na uputstvu pise da se stavlja 1 gram oksalne za svaki nastavak zavisno na koliko su nastavaka pcele zazimite.Oksalna se posle hladjenja ponovo vraca u cvrsto stanje i kristali se mogu mikroskopom vidjeti  najvise na  satonosama .pozdrav