Autor Tema: proizvodnja maticne mleci  (Pročitano 55440 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #15 poslato: Februar 28, 2013, 21:41:46 »
Ne radim na taj način i ne mogu reći koliko je to stvarno dobro. To može biti jedna od mogućnosti koje se primenjuju u jako nepovoljnim uslovima. Ali pčela ima neka „svoja pravila“. Može se desiti da veći broj mladih pčela teži da se pridruži matici i da matičnjaci imaju mleča ali malo. Takođe, pčele koje se dugo drže na ivici izraženog rojevog stanja, često započnu i poneki matičnjak na leglu. Ako su još i previše odvojene od matice, tih matičnjaka može biti i više. To utiče na količinu mleča u matičnjacima koje im dajemo na odgoj.

Nisam siguran da je to praktična varijanta za neki duži rad. Kada sam radi nešto slično (stavljanjem Milerove hranilice na matičnu rešetku plodišta), upravo se dešavalo da gornji nastavak bude malo siromašniji mladim pčelama.

Ne može se pčela prevariti načinom rada, ako nije dostigla potpuni razvoj jedinki i društva (stanje približno rojevom nagonu). Zato mislim da je bolje raditi jednostavnije. Ne sumnjam da neko postiže i dobre rezultate i na ovaj način, ali ja tako ne radim, zato što je način jednostavnog postupka kao sa svim ostalim društvima, ne samo zadovoljavajući, nego i odličan.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #16 poslato: April 12, 2013, 02:09:04 »
sole zanima me ova metoda i da li je preporucujes.
dole stavimo par ramovaa s leglom i medom, u gornjem nastavku je ram izlator u desnom dijelu nastavka za tri rama i matica, do njega su dva otvorena rama sa leglom dva rama polena dva meda i ram sa presadjenim materijalom, ovo bi bio steve galica nacin, kako se tebi cini i da li je on adekvatan za uzgoj matica i mlijeci?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #17 poslato: April 12, 2013, 08:54:40 »
Pre svega zamolio bih da se ne ljutite, jer sam obećao da ću više pisati o ovoj temi, a zastao sam u ovoj obavezi. Razlog su fotografije, koje su mi razbacane na sve strane i ne mogu da ih tražim. Npr. jedan hard disk sa puno podataka je trenutno neupotrebljiv i tražim način da se očitaju podaci (mislim, ima načina, ali da manje košta  :D- e to je onda pravi način). Ako se slažete, mogu pisati i odgovarati na pitanja, a ako prikupim sve fotografije, mogu ih složiti po redosledu radova u nekoliko uzastopnih poruka. Ovako izgleda kao da sam obećao i da nešto krijem, a nije tako.

Kenane, ovo što si napisao nije najbolje. To bi moglo spadati u neke „finte“ koje se koriste povremeno (kada nastupe nepovoljniji uslovi). U dugotrajnijem radu, pčele pretrpaju te gornje ramove medom i polenom, matica manje zanosi i društvo brzo ispada iz proizvodnje. Poznato ti je da pčele prenose med iz donjeg prostora u gornji. Naročito ako je tu matica. Može da se koristi izolator i ja sam sa prostorom za maticu od samo tri rama dovodio društvo do tri nastavka pčela! Matica mora biti dole, da bi ramovi bili oslobađani meda i time se održavalo leglo sa većim površinama.

Ja to radim na drugačiji način. Ako se koristi izolator (to znači troramni odeljak) i u jednom nastavku, mora se imati na raspolaganju još jedan nastavak i Milerova hranilica (hranilica preko cele površine nastavka sa uskim prorezom).

Društvo je spremno za odgoj matičnjaka, kada se vidi da je puno mlade pčele. To se najbolje vidi u danu kada ima tihe paše i starije pčele su u polju, a ulice su i tada dobro popunjene pčelama (većinom mladim, naravno). Sledeći uslov je da prostor ne bude prebogat medom. Ako je tako, pri prihrani se brzo popuni prostor i onemogućena je dalja prihrana ili se brzo blokira ako je jaka paša. To bi bila neka startna pozicija. I pre ostvarivanja pune snage (koju sam opisao), može se započeti sa presađivanjem. Jednostavno se društvo navikava da hrani matičnjake. U međuvremenu pristiže i mlada pčela.

Tokom rada, i prihranjivanja, ramovi koji se popune medom moraju iznad u drugi nastavak. I ovde ima ograničenja. Može se prebaciti 5-6 ramova. Ako se prebaci više, puno pčela ide gore i mogu malo zastati sa matičnjacima. Ovo važi samo ako se ne dodaju redovno ramovi matici na zaleganje i smanjuje broj izleženih mladih pčela. Isto tako, ako se dovede društvo do vrlo velike snage, a ne dodaju se ramovi matici, društvo ulazi u teži rojevi nagon. Što znači da treba iskustva da se sve održi u dobrom stanju (a iskustvo postižeš tokom rada, što se kaže „u hodu“). Jednostavno, ako vidiš da si kod jednog društva napravio grešku, kod sledećih otklanjaš takve nedostatke.

Ima i još jedna važna stvar. Ramovi u košnici moraju biti ujednačeni u starosti, za dugotrajniju proizvodnju mleča. Kada su ramovi različiti (a naročito ako dodaješ osnove), u jednom momentu matica „odbija“ da zanosi te ramove (nije to samo njena odluka, ali tosada nije važno). Tako da za ovakav rad moraš imati dovoljno ramova iz kojih se izvelo nekoliko generacija. To je važno radi održavanja velikog legla. Mlade ramove stavljaš da u njih prerađuju med i podižeš iznad. I to je bolje, jer se manje pčela zadržava u prostoru iznad košnice (i tu se pazi da „zagušeno" plodište ne dovede do rojevog nagona). Još jedan primer u kojem se vidi koji odnos ima pčela prema nešto tamnijim (ili tamnijim ramovima). Ako su gore stariji ramovi puni meda, biće i više pčela. Što znači da ti upravljaš time: stavljaš tamnije ramove u sredinu gornjeg nastavka, a mlađe spolja.

Kažem, najbitnije je da matici daješ redovno ramove na zanošenje i to bi bio neki nedeostatak, kada izolator previše ojača (trba više rada). Rešenje ovog problema je vrlo jednostavno. Ne čeka se puno, da pčele prestanu hraniti maticu i smanjuje leglo i polako ide urojevi nagon. Prvom prilikom kada se primeti da ubacuju više polena i hrane u prostoru za maticu, prelazi se na režim normalnog drušva: matična rešetka na prvi nastavak i sklanja se rešetka koja je činila izolator.

To bi okvirno bio neki rad sa izolatorom u dugotrajnijoj proizvodnji mleča (ili odgoju matičnjaka).

Ima jedna sitnica oko vertikalne rešetke koja odvaja izolator. Ne valja da je pričvršćena (zakovana za nastavak). Otežava se rad.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #18 poslato: April 12, 2013, 15:25:34 »
u globalu sole ti preporucujes rad na nacin da je drustvo organizovano kao proizvodno za bagrem, dakle prvi nastavak  sa maticom, pa mat resetka, na njoj nastavak na kojem je mlado leglo i ram sa presadjenim larvama, i stavimo i treci nastavak u kojem ce biti ramovi sa medom, znaci u globalu ne koristis troramni izolator. kad startas larve da li caure punis sa malo mat mlijeci da bi prijem bio bolji i da li je to potrebno raditi?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #19 poslato: April 12, 2013, 19:51:17 »
Da, ja radim sa potpuno normalnim društvima kada odgajam matice. Za mleč koristim i izolatore, jer oni tada postignu punu snagu. I to baš na način kako sam opisao.

Inače, ja imam nekoliko kombinacija odgajivačkih društava u odgoju matica. Društva na polumedištima, kombinacija polumedište LR nastavak i dva LR nastavka. Svaka kombinacija ima prednosti i nedostatke.

Inače, ponekada izolatori budu spas. Kada naiđe jaka paša, nema tu dobrog rada sa matičnjacima. Tako da u igru mogu ući prvi izolatori koje formiram početkom aprila.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #20 poslato: April 13, 2013, 00:13:51 »
a jel istina da u ovom nacinu, a danas mi rece jedan uzgajivac zajednica slabije povlaci maticnjake jer osjeca prisustvo matice, on kaze da se mora koristiti starter, i da vec prihvacene larvice tek tada ovako formirano drustvo prihvata? kako ti ovo radis, jeli ih startas uz prisustvo matice tako sto stavis mao mlijeci u caure ili imas neki drugi metod?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #21 poslato: April 13, 2013, 23:31:14 »
Ne, to nije tačno. Kada se shvati ponašanje pčele u svakom momentu, tačno se može zaključiti kako će prihvatiti matičnjake. Ako ne prihvataju matičnjake ili nisu dovoljno razvijena društva ili je po sredi neka druga greška u radu.

Ako se ne poznaje dovoljno detalji odgoja matičnjaka, treba znati da je moguće da i larvice koje su iz startera „ne pomažu“. Hoću reći da se odgaje loše matice. Ne želim da omalovažavam nikoga, ali pitaj tog odgajivača, kako društvo odgaja ogroman broj rojevih matičnjaka. To je pravo pitanje i rešenje problema uzgoja. Prate se oscilacije u jačanju i oporavku* zajednice i prema tome se određuje zapremina prostora, koja obezbeđuje da društvo u svakom momentu dobro odgaja (i prihvata) ponuđene larvice. I prati se rad tog društva na unosu nektara. Obično pčelari hoće i med i dobre matice i prave greške. Starter služi samo da društvo prihvati većinu larvica i dalje nema garancija da će to biti dobro odgajeni matičnjaci.

Starter smatram suvišnim poslom.



Na današnjim fotografijama je stoprocentni prijem larvica i odličan odgoj matičnjaka starih manje od dva dana. Na detalju se može videti koliko je larvica i dalje sitna. To je pokazatelj da je bila stara samo dva-tri sata u momentu presađivanja (vrlo često i manje).

Na fotografijama saća iz izolatora, vide se larvice koje se tek izležu. Moja ćerka Maja je glavni majstor za presađivanje. Ona presađuje larvice koje su najsitnije. Pisao sam o zgodi, kada sam jednom prilikom doneo ram iz izolatora i gde larvice nisu smele biti starije od 6 sati. Dobio sam ozbiljan i oštar prekor od Maje, kako uvek donosim krupne larve i kako mora da ih „juri“ po obodu rama! Za višnog „presađivača“ i zahvatanje tek izležene larvice nije problem. Samo što se one i praktično i ne vide. Vidi se mala izbočina na površini sitne „kapi“ providne tečnosti (na jako uvećanom snimku se jasno vide larvice). Čak ni sa običnim lupom se ne vide dobro. Takođe se mogu „videti“ ako se sadržaj koji je zahvaćen iglom za presađivanje nanese na glaatku površinu (npr. na nokat prsta). Larvica se vidi tek u matičnjaku (i tu se nekada vidi samo kao „malo prelamanje svetlosti“). Inače matičnjaci na fotografiji su Biljanino delo i ona dobro presađuje, ali malo sporije zbog već oštećenog vida (vid se ne oštećuje presađivanjem, mada to jako zamara nervni sistem, već stalnim naprezanjem vida oko rada kod oplodnjaka i to zato što se radi „na Suncu“).

Priprema za presađivanje i ubacivanje mleča je jednostavan posao, ali i to malo zamori ruku presađivača. Zato što mora oprezno da se spusti kap mleča da se ne razlije po dnu čaure. Pravilan oblik kapi mleča je u primeru A. Kada kapljica ovako izgleda, larvica lako sklizne, tako što se vrh igle samo „provuče“ tako da bok igle započinje „ulaz“ u kapljicu, igla se naginje i taj isti bok izlazi na drugu stranu. Larvica spada bez problema, zato što odmah ispliva na površinu te kapljice. Larvica mora biti pri sredini kapljice mleča. Inače ta kapljica je vrlo mala (nije dobro da se stavi previše razređenog mleča.

Kada kažem razređenog mleča, dolazimo do pripreme mleča. Mleč se razređuje mlakom destilovanom vodom (ima preporuka da treba koristiti i nektar, koliko se sećam, ali to nije dobro i nije ni potrebno). Ne treba filozofirati na temu, kako to nije onaj pravi prirodni mleč itd (kada se odgaji matica, vidi se da je sve bilo dobro). Korišćenjem čistog dvodnevnog (ili čak i jednodevnog) mleča, ne dobija se ništa, osim problema. Larvica teško sklizne (ili nikako ne sklizne) sa igle i lako se ošteti pri pokušajima te radnje. Drugo pitanje kako larva troši taj mleč nema neko pokriće. Treba pratiti šta se dešava sa mlečom i videće se da pčele za neko vreme očiste sve što se doda i kreću sa hranjenjem novim mlečom.

Da ne zvučim zajedljivo, mogli ste videti i na forumima i larvice iz "jentera", koje je prikazao jedan vrsni pčelar (koji inače ima temu koju su otvorili njemu u čast i gde mu postavljaju pitanja) gde se vidi da je larvica koja se dodaje na gajenje, starosti još malo pa kao ova na prikazana na detalju fotografije stara skoro dva dana.

Mleč se nanosi posebno obrađenom napravom od drveta, koja ima poseban oblik, da se kap dovoljne veličine nanese iz jednog pokušaja. Ja sam to radi špricem, ali treba jak pritisak i Maja i Biljana to ne mogu tako raditi.

*Pisao sam o oporavku društava i to se dešava i najjačim društvima, koje imaju tri ili četiri nastavka pčela. I društva takve snage znaju da prime malo larvica i da odgaje loše matičnjake.
« Poslednja izmena: April 13, 2013, 23:46:56 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #22 poslato: Maj 16, 2013, 19:29:47 »
kolega sosicu, poceo sam da radim maticnu mlijec po vasim uputama, desilo se da sam prebacio larvice u pocetke maticnjaka, odvojio sam maticu i te larvice su prihvacene, tj zablistala je mlijec unutar cahura, nakon sto sam maticu stavio u troramni izolator na gornjem nastavku, u ostatku nastavka sam postavio polen, med  po jedan ram, i tri rama legla, te te ram sa larvama, danas kontrola kad pcele su prestale da njeguju te larve i mlijec unutra se sasusila, gdje sam pogreijesio, i sta sad da napravim?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #23 poslato: Maj 17, 2013, 09:58:18 »
Nisi napisao kako si presložio društvo i zašto si prebacivao maticu u izolator i kako si složio sam izolator.

Ponovo sam pogledao šta sam napisao. Ja nisam preporučio prebacivanje matice u drugi nastavak. Ako se koristi izolator, svo leglo je u donjem nastavku. Gornji nastavak je iznad Milerove hranilice i u njemu ima samo nekoliko ramova i to praznih. Gotovo sve pčele su u donjem nastavku. Ovo nije pogodno za jak unos nektara i to koristim u junu i julu.

Zašto je nejasno šta si uradio? Ne znam koliko košnica ima nastavaka . Gde je ostatak legla i zašto si menjao izgled gnezda, ako su već prihvatile larvice. Ovo pitam, jer si mogao koristiti i košnicu sa tri LR nastavka. Ako si deo legla ostavio u prvom nastavku, pčele hoće da započnu matičnjake i na leglu. Tada teže idgajaju matičnjake koje pčelar ubaci na odgoj. Takođe, bitan je i sam izolator. Ne sme se staviti tri prazna rama. Daje se matici prostor da puno zanosi. Nije dobro staviti ni tri „mlada“ rama, a da su ostali sa starijim voskom u kojima je bilo više generacija legla itd. Pravilo je da se u izolator stavlja dva rama sa poklopljenim leglom, a u sredini je ram koji se koristi u presađivanju. Znači, daje se samo jedan ram prostora matici. Napisao sam da se i tu mora paziti, da to ne stoji tako predugo. Tada zanosi matičnjake i napusta matičnjake sa ponuđenog rama. Kada radim sa više izolatora (10 košnica sa izolatorima), obavezno se stavlja u izolator jedan ram čije će leglo relativno brzo početi da se izleže. I kada se malo zakasni, matica opet ima prostora neko vreme.

Ali nisam preporučio isključivo izolatore. To koristim jer inače imam izolatore, koji kasnije ojačaju.

Uobičajeno se koristi se košnica sa dva LR nastavka sa matičnom rešetkom. U bagremovoj paši sam stavio još jedno polumedište. Ovih dana to polumedište skidam i med ide na drugu košnicu na dozrevanje. Košnica sa dva LR nastavka u jednom momentu postaje „tesna“ i društvo hoće da se roji. Može se obuzdavati sklanjanjem punih ramova i izuzetno oduzimanjem nešto legla. Ali kada se proceni da se sme uzeti leglo.

Tako da nisam siguran jesi li radio baš po mojim uputima. Ako si radio po mojim uputima, izolator (troramni) je u prvom nastavku. Kada su društva jaka, ovo se ne radi sa izolatorom. Može, ali traži puno rada. Izolator se koristi da imaš na raspolaganju larvice potrebnog uzrasta, a kada ojača, zašto to ne iskoristiti za mleč.

Inače, po mojim uputima ne bi bilo ni ramova sa pergom u tom prostoru, kao obaveznog postupka. Uopšte nije potrebno staviti ramove sa polenom ili pergom u blizinu matičnjaka koje pčele odgajaju.

Već sam više puta napisao kako se to radi. Vrlo jednostavno: matica i deo legla u prvi nasrtavak, a ostalo leglo u drugi, iznad rešetke oko rama sa matičnjacima. Mlađe leglo do rama a starje prema bokovima. I to je sve (pod uslovom da društvo ima potencijal da gaji matičnjake). Povremeno dodaješ najmlađeleglo do matičnjaka. Ako je paša „prejaka“ moraju se sklanjati ramovi puni meda. Ne smeš dovesti društvo u momenat da krene sa rojevim matičnjacima. Jako i radno raspoloženo društvo dobro odgaja matičnjake u gotovo svim uslovima* (nema tu hladno-toplo vreme). Čak i ako se desi da svo leglo bude izleženo, pčele mogu dobro odgajati matičnjake. Priče da pčele koje luče mleč nisu oko toh ramova su bezvezne: u medištu je uvek puno mladih pčela. Stare pčele su u dnu košnice, do podnjače. To se vidi po hladnijem vremenu, ako je podnjača nešto dublja: većina starih pčela je na donjim letvicama ramova plodišta. Ali je naravno bolje i sigurnije da tu ima mladog legla.

* Po pitanju isključenja nekih uslova, mogu reći da mi je najveći problem kada krenu jaki unosi na bagremu. U vrlo jakim pašama je malo teže odgajati matičnjake. Ima tu više neugodnosti: od gradnje saća oko matičnjaka do prerade velikih količina nektara ili nedostatka larvica za presađivanje. Ne treba zaboraviti da pčele tada na neki način zapostavljaju i leglo (ne mislim na dobro hranjenje legla, već na smanjenje legla). Često sam pisao da su sva zdrava društva vredna i iskoristiva u određenim uslovima. Mislim na slabija društva koja u određeno vreme dostižu jačinu koja je povoljna za odgoj matičnjaka. Tako se može rešiti preobilni unos: ili ubacivanjem slabijih društava u odgoj (društva koja su ranje bila znatno slabija od ostalih) ili oduzimanjem meda od onih koje već odgajaju matičnjake.


PS
Zamalo da zaboravim: na pitanje šta sada da napraviš, odgovor je presloži košnicu po pravilu i ponovi presađivanje larvica.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #24 poslato: Maj 17, 2013, 13:25:02 »
Nisi napisao kako si presložio društvo i zašto si prebacivao maticu u izolator i kako si složio sam izolator.

Ponovo sam pogledao šta sam napisao. Ja nisam preporučio prebacivanje matice u drugi nastavak. Ako se koristi izolator, svo leglo je u donjem nastavku. Gornji nastavak je iznad Milerove hranilice i u njemu ima samo nekoliko ramova i to praznih. Gotovo sve pčele su u donjem nastavku. Ovo nije pogodno za jak unos nektara i to koristim u junu i julu.

Zašto je nejasno šta si uradio? Ne znam koliko košnica ima nastavaka . Gde je ostatak legla i zašto si menjao izgled gnezda, ako su već prihvatile larvice. Ovo pitam, jer si mogao koristiti i košnicu sa tri LR nastavka. Ako si deo legla ostavio u prvom nastavku, pčele hoće da započnu matičnjake i na leglu. Tada teže idgajaju matičnjake koje pčelar ubaci na odgoj. Takođe, bitan je i sam izolator. Ne sme se staviti tri prazna rama. Daje se matici prostor da puno zanosi. Nije dobro staviti ni tri „mlada“ rama, a da su ostali sa starijim voskom u kojima je bilo više generacija legla itd. Pravilo je da se u izolator stavlja dva rama sa poklopljenim leglom, a u sredini je ram koji se koristi u presađivanju. Znači, daje se samo jedan ram prostora matici. Napisao sam da se i tu mora paziti, da to ne stoji tako predugo. Tada zanosi matičnjake i napusta matičnjake sa ponuđenog rama. Kada radim sa više izolatora (10 košnica sa izolatorima), obavezno se stavlja u izolator jedan ram čije će leglo relativno brzo početi da se izleže. I kada se malo zakasni, matica opet ima prostora neko vreme.

Ali nisam preporučio isključivo izolatore. To koristim jer inače imam izolatore, koji kasnije ojačaju.

Uobičajeno se koristi se košnica sa dva LR nastavka sa matičnom rešetkom. U bagremovoj paši sam stavio još jedno polumedište. Ovih dana to polumedište skidam i med ide na drugu košnicu na dozrevanje. Košnica sa dva LR nastavka u jednom momentu postaje „tesna“ i društvo hoće da se roji. Može se obuzdavati sklanjanjem punih ramova i izuzetno oduzimanjem nešto legla. Ali kada se proceni da se sme uzeti leglo.

Tako da nisam siguran jesi li radio baš po mojim uputima. Ako si radio po mojim uputima, izolator (troramni) je u prvom nastavku. Kada su društva jaka, ovo se ne radi sa izolatorom. Može, ali traži puno rada. Izolator se koristi da imaš na raspolaganju larvice potrebnog uzrasta, a kada ojača, zašto to ne iskoristiti za mleč.

Inače, po mojim uputima ne bi bilo ni ramova sa pergom u tom prostoru, kao obaveznog postupka. Uopšte nije potrebno staviti ramove sa polenom ili pergom u blizinu matičnjaka koje pčele odgajaju.

Već sam više puta napisao kako se to radi. Vrlo jednostavno: matica i deo legla u prvi nasrtavak, a ostalo leglo u drugi, iznad rešetke oko rama sa matičnjacima. Mlađe leglo do rama a starje prema bokovima. I to je sve (pod uslovom da društvo ima potencijal da gaji matičnjake). Povremeno dodaješ najmlađeleglo do matičnjaka. Ako je paša „prejaka“ moraju se sklanjati ramovi puni meda. Ne smeš dovesti društvo u momenat da krene sa rojevim matičnjacima. Jako i radno raspoloženo društvo dobro odgaja matičnjake u gotovo svim uslovima* (nema tu hladno-toplo vreme). Čak i ako se desi da svo leglo bude izleženo, pčele mogu dobro odgajati matičnjake. Priče da pčele koje luče mleč nisu oko toh ramova su bezvezne: u medištu je uvek puno mladih pčela. Stare pčele su u dnu košnice, do podnjače. To se vidi po hladnijem vremenu, ako je podnjača nešto dublja: većina starih pčela je na donjim letvicama ramova plodišta. Ali je naravno bolje i sigurnije da tu ima mladog legla.

* Po pitanju isključenja nekih uslova, mogu reći da mi je najveći problem kada krenu jaki unosi na bagremu. U vrlo jakim pašama je malo teže odgajati matičnjake. Ima tu više neugodnosti: od gradnje saća oko matičnjaka do prerade velikih količina nektara ili nedostatka larvica za presađivanje. Ne treba zaboraviti da pčele tada na neki način zapostavljaju i leglo (ne mislim na dobro hranjenje legla, već na smanjenje legla). Često sam pisao da su sva zdrava društva vredna i iskoristiva u određenim uslovima. Mislim na slabija društva koja u određeno vreme dostižu jačinu koja je povoljna za odgoj matičnjaka. Tako se može rešiti preobilni unos: ili ubacivanjem slabijih društava u odgoj (društva koja su ranje bila znatno slabija od ostalih) ili oduzimanjem meda od onih koje već odgajaju matičnjake.


PS
Zamalo da zaboravim: na pitanje šta sada da napraviš, odgovor je presloži košnicu po pravilu i ponovi presađivanje larvica.

nema kolega stvarno je zadovoljstvo citati tvoje postove pravi si majstor. ja sam pogresno slozio kosnicu, rekli su mi da na  suho pcele nece prihvatit maticnjake, pa sam razdvojio nastavke i pregradio, kad su u donjem nastavku bez matice rihvatili larvice, kosnicu sam organizovao tako da sam maticu stavio u izolator u gornjem desnom cosku, sa dva rama starog legla i jednim za zalijeganje, do resetke sam stavio leglo i nesto meda, dole su bili ostali ramovi, izvadio sam mat resetku izmedju nastavaka, a ram sa larvama stavio do izolatora, sa desna prva tri rama matica u izolatoru a na sedmom mjestu ram sa larvama, nakon 24 sata, sva mlijec se skorila, a larve suhe.

sad cu probat bez izolatora da radim, donje tijelo, matica i ramovi sa nesto starog legla, mat resetka, pa gornje tijelo, u sredini prostor za presadjeni materijal, oko njega ramovi sa najmladjim leglom, i prema krajevima sa starijim, pa cemo vidjeti. samo mi jos reci, ako bi opet radio sa ovim izolatorom, ako sam dobro shvatio, njega bi trebalo da stavim u prvi nastavak na desni kraj, a presadjeni materijal u drugi nastavak na sredinu, opet okruzen mladim leglom'?
ovaj metod sto sam radio sam procitao u pcelaru napisan od strane galica, sa cijim kalupom i pripremam maticnjake. pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #25 poslato: Maj 17, 2013, 23:09:05 »
Ne, nisi me dobro razumeo. Ako koristiš izolator, i matičnjaci su u prvom nastavku, da tako kažem u drugom odelenju. „Prvo odelenje“ bi bio prostor izolatora sa ona tri rama. I u izolatoru moraš imati mnogo pčela, a naročito mladih pčela, da bi imao dovoljno mleča. Drugi nastavak je za početak odvojen pregradom. To zavisi od snage izolatora. Neko vreme i ne stoji drugi nastavak na izolatoru. Staviš ga kada kada dođe vreme da pčele mednim vencima ili polenom smanjuju prostor za leglo.

U jednom momentu izolator toliko ojača da pčele hoće da se roje. Ako bi ga naglo raširio na dva nastavka, nema ništa od mleča. To je zato, jer se izolator formira kao slabo društvo i proširenje bi bilo naglo. Hteo sam danas da ti fotografišem kako izgleda „loš“ izolator, ali je popodne naišlo nevreme. Loš je jer je prejak i teško se radi sa proširenim vencima meda. Izolator se formira kao slabo društvance koje teži da se širi. Ali, izolator vremenom, postupno jača. Tada ga koristiš za mleč (ili odvajaš nešto pčela i legla za roj). Samo što je to jačanje postupno i zato se prvo radi u jednom nastavku, a drugi je za prihvat viška ramova sa medom. Izolator se dovede i do snage od 8-9 ramova legla, tako da ponekada i nešto malo legla koje izlazi mora da se prebaci u taj drugi nastavak. Kako jača, i postiže punu snagu, prebacuje se u režim obične košnice (više nije izolator). Napisao sam: može biti i izolator, ali treba više rada da se društvo održi u normalnom stanju.

Na nekim starim fotografijama sam našao i fotografiju kako mora da izgleda društvo koje odgaja dobre matičnjake. Ovo društvo služi za odgajanje dve generacije matičnjaka na sedam dana. Za mleč ne mora dva rama, jer se mleč presađuje istog dana po vađenju već prethodnog.

Hoće da prihvati matičnjake i „na suvo“ ako je društvo jako, ali je to uglaavnom manji broj matičnjaka. To se radi u početku ako nemaš mleča da kreneš sa prvom turom. Ali i taj posao se planira i ostaviš pola bočice ili više, da bi započeo sa presađivanjem naredne sezone.

Dobro je pogledati narednog dana kakav je prijem larvica. Tada ispravljaš sve greške ili se neki matičnjaci prebace u drugu košnicu ako je manje prihvaćeno. Takođe se sačuvaju neke dobro obrađene čaure koje nisu prihvaćene. Ako koristiš one iz kojih je vađen mleč, pčele mogu da ih sačuvaju i idealnom obliku za naredno presađivanje. Kažem mogu da ih sačuvaju, ali isto tako mogu da ih unište. Čaurice koje se koriste prvi put pčele jednostavno upropaste, ako dugo stoje.

Kada je reč o čaurama, po brzini njihove obrade, možeš videti koliko je društvo raspoloženo da odgaja matičnjake. Uvek pre i bolje obradi čaure iz kojih je već vađen mleč. Postoji i jedna finta (nisam video da je to neko napisao – možda i grešim), a to je korišćenje čaura bez dodatne obrade. Tu se manje radi. Kada izvadiš mleč, skratiš nekim sečivom čaure na približnu potrebnu visinu, staviš kap razređenog mleča (pisao sam da ta kap ne sme da bude velika) i odmah presađuješ.

Što se tiče dodatnog komentara u vezi fotografija, smatram da nije potreban. I stanje u izolatoru mora biti takvo da pčele masovno popune prazan prostor, kao i u košnici.



PS
Inače, jedan izolator mi je greškom ostao sa maticom na samo tri rama. Sredio sam stanje tek polovinom decembra i sklonio rešetku. Sada je to jedno lepo društvo.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #26 poslato: Maj 18, 2013, 00:07:16 »
ja cu radit na nacin normalnog drustva pregradjenog maticnom resetkom, dole je matica i starije leglo, gore mladje leglo i ram sa maticnjacima, danas sam tako uradio, presadio sam 40 maticnjaka i vidim da je nesto od njih povuceno, radio sam na suho, pa sutra cu ponovo nakvasit malo neprihvacene celije mlijeom, i nanovo presadit pa cemo vidjet, onda bi trebalo startat, kasnije koliko sam skontao, samo vadim mlijec, i odma u te celije stavljam nove larve, i vracam u drustvo one nastavljaju da rade.
ovo sa izolatorom me zanima iz razloga cisto da se i to savlada, dakle ovde je najbolje da je zajednica na jednom tijelu, sa desne strane u cosku se nalaze tri rama u izolatoru, do izolatora mlado leglo i na sedmom mjestu ram sa presadjenim larvama, poslije se na to stavlja nastavak, u koji se stavljaju ramovi sa medom polenom, i kasnije sa  viskom starijeg legla, jesam li konacno dobro shvatio?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #27 poslato: Maj 18, 2013, 22:55:43 »
Da, skratiš ih pre toga na približno dobru meru i moraš staviti kap razređenog mleča. Ali izbegavaš dodatni posao stavljanja rama na obradu.


Evo nekih današnjih slika „lošeg“ izolatora. „Loš“ je jer je prejak. To ti je muka za rad. Vidi se koliko su medni venci prošireni i to otežava rad. Na SL 6, vidi seda je uramljena matišna rešetka (strelica to pakazuje) koja pregrađuje izolator pokretna. Inače bi bilo praktično nemoguće izvući ram a da se ne ugrozi matica. Tako da to donekle ublaži posledice jakog izolatora. Slike na kojima se vi koliko i kako pčele zatrpavaju prostor izlazećeg legla polenom. To takođe ugrožava izolator: u jednom momentu nema dobrog rama za zanošenje. Zato se i dodaje drugi nastavak kada izolator ojača. Ja sam oslabio ovaj izolator u dva navrata, uzimajući po jedan okvir pun zatvorenog sa pčelom, ali je opet ojačao. Kasnije sam imao vremena samo da mu dodam ova polumedišta. Kada bi se polumedišta sklonila, bio bi više nego spreman da odgaja dobre matičnjake.


U izolatoru su tri rama. Drugo odelenje služi da se tu odlažu ramovi sa leglom, kada se matici daje prostor za zaleganje. Uvek ram sa najmlađim leglo stavim do rešetke. To je ram sa kojeg presađujem. Odmah do njega se postavi ram sa matičnjacima. Što znači da samo jedan ram sa mladim leglom odvaja matičnjake od izolatora.

Malo me zbunjuje tvoje brojanje ramova u prostoru celog tela izolatora. Mi kažemo prvi do izolatora, drugi do izolatora itd). Ako kažeš da si stavio matičnjake kao sedmi ram to je sa tri rama odvojen od pregradne rešetke. Ja uvek stavljam do mladog legla, a to sam već rekao – odvojen samo jednim ramom od rešetke. U načelu, možeš staviti taj ram gde hoćeš (osim do zida, jer će ga spajati zapercima za zid).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #28 poslato: Maj 19, 2013, 01:07:43 »
dragane super¨su slike, vrijedi ti rijec para, ja sam pogresno onda stavljao, meni je od izolatora ram sa larvama bio tek treci, sad cu ga stavit, da bude do izlolatora mlado leglo, a do legla ram sa maticnjaima.. inace danas su dosta maticnjaka povukle, na ovaj drugi nacin gdje je dole matica slobodna u cijelom nastavku, na nastavku resetka a na  gornjem tijelu maticnjaci, posto nisam, imao mlijeca da startujem turnus, odvadio sam od nekoliko maticnjaka mlijec i po kap stavljao u prazne celije na drugim ramovima da pokrenem jos nekoliko kosnica na mlijec, odmah sam naravno u te cahure presadio i larve..
kolika kolicina po turnusu mlijeca je zadovoljavajuca, da bi hajmo rec bilo rentabilno, napminjem sad na mojim ramovima se nalazi po 60 maticnjaka, tj tri letvice  sa po dvadeset pocetaka.
 i jos pitanje kako si napravio izolator od maticne resetke, jeli ima neki drveni okvir u koji ona upada ili si je nekako samu presavio? pozdrav i hvala na pojasnjenjima,

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #29 poslato: Maj 20, 2013, 20:33:39 »
evo kolega da ti javim, danas sam povadio mlijec iz ona dva rama, bilo je nekih tek 40 tak prihvacenih maticnjaka od 120 koliko sam presadio, kolicina mlijeci je bila 25 grama, kad sam sve zavrsio, u one neprihvacene celije sam stavljao larvice da malo nakvase pa sam ih vadio i presadjivao nove larve. dakle odmah sam po vadjenju mlijeci stavljao novu turu larvi, bez onog tvog razredjivanja, vidjet cemo sta ce se desit, sljedeci put cu probat da razredim mlijec sa vodom, pa da vidim koliko ce prijem biti bolji. ovaj put takodjer nisam koristi resetku, nego sam eksperimentalno, ubacio na podnicu izolator, sa dva stara rama legla i jednim da matica zeleze, do njega sam stavio presadjeni materijal okruzen mladim leglom. vidjet cemo ujutro jesu li sta prihvatile.