Košnice Voja

Radovi na pčelinjaku => Radovi na pčelinjaku po godišnjim dobima => Zima => Temu započeo: Vojko Aleksic Januar 24, 2012, 12:02:58

Naslov: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 24, 2012, 12:02:58
Kako čujem, na nekim lokacijama su već evidentirani ozbiljni zimski gubici.

O čemu se radi, to može pokazati samo analiza.

Na mom pčelinjaku, kao što se vidi na fotografiji, gubici su minimalni, tek po koja pčela.

Zima još traje, te se gubici tek trebaju očekivati.

Pozdrav svima.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: sirka pavel Januar 24, 2012, 13:03:00
I ja sam juče malo zavirio u pčelinjak koji mi je smešten odmah iza zgrade.
Na osunčanoj strani iz svih košnica su lepo izlazile,dok na osenčenoj su izlazile u manjem obimu.
Iz znatiželje sam zavirio ispod svih polopnih daski da vidim kakvo je stanje unutra što se tiče hrane onako samo sa pgledom bez podizanja ramova.
Za sada dosta lepo izgledaju iako baš ne mogu sa sigurnošću zaključiti o količini hrane.
inače su sva društva zazimljena na 3 nastavka s time da je onaj na ponjači samo sa( uglavnom ) izvučenim ramovima.
U svim slučajevima pčele su bile u gornjem nastavku(verovatno da i u donjem)u razširenom klubetu ako to tako mogu nazvati.
U jednoj košnici su bile do samog zida sa desne strane(Jugo-zapad)gde sam malo intervenisao tako što sam sa leve (slobodne od pčela) izvadio 3 rama sa medom i prvo polako pomerio ramove sa pčelama u levo,pa prazan prostor sa desne strane popunio sa ovim 3 rama sa medom.Šta će one sada uraditi nisam baš siguran,ali pretpostavljam da se neće pomeriti do zida sa desne strane.
Inače nisam primetio ispred košnica baš puno mrtvih pčela.
Normalno da sada ne mogu ništa tvrditi,ali se nadam da će sve dočekati proleće žive i zdrave.
Videt ćemo,nadam se!

Puno pzdrava.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: aca peric Januar 24, 2012, 18:34:31
Pozdrav svim kolegama.Kod mene Bogu hvala za sada nema nikakvih gubitaka.Imam i 2 roja sa po 3 LR ulice pcela u klubetu.Dignuti su iznad pregradnih daski nad jaka LR drustva i tako su zazimljena.Nisam dodavao nikakve pogace,niti otvarao kosnice,samo sam ih sve preslusao,deluje da su ok jer se nakon sto pokucam,sve zabruje ali i odmah smire.Znaci matice ok,hrana ok.Samo sam na jednoj kosnici zatekao da je cesalj na letu malo razdrndan,ali mi deluje da mis ipak nije uspeo da udje,jer nema ostataka voska,ni mrvica koje se vide na poletaljci ili u fioci AV podnjace.Trebalo bi da je sve ok.Nadam se da ce ovako i ostati,a kad krene unos nektara na dzenerici i otopli,planiram da im dam po 2 do 3 litra redjeg sirupa sa Nozevojem po drustvu u manjim porcijama po 2 dl dnevno,da ih zastitim od eventualne pojave nozeme i da sprecim izletanje vodonosa po hladnijem vremenu. i to je to.

Nadam se da i kod vas ide dobro,ako je varoa ociscena na vreme i ako je odradjen tretman protiv nozeme Nozevojom ili KASOM i ako im je ostavljeno dovoljno kvalitetnog meda,verovatno i jeste sve ok i kod uvazenih kolega.
Veliki pozdrav svima,Aca :)
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: aca peric Januar 28, 2012, 21:10:53
Uh,upravo sam se video sa mojim dobrim prijateljem,dugogodisnjim pcelarom,Slavkom iz Alibunara.Nazalost,od njega sam saznao da kada je pre par nedelja otisao na svoj pcelinjak gde je zazimeo 60tak LR drustava,zatekao je katastrofu.SVA drustva su stradala,hrane je bilo dosta,ali su sve pcele mrtve  u kosnicama.Uopste nema ideju o cemu se radi,predpostavlja da su na neki nacin otrovane,ne shvata kako .On inace pcelari skoro 20 godina,po Vojvodini,uglavnom,Fruska Gora,lipova pasa i suncokret po Banatu. :-[ :(
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: stevanovic sveto Januar 28, 2012, 22:08:58
Kolega Aco, može li malo više detalja o tom pčelinjaku? Kakva im je zimnica bila (mislim od čega je med), kako je tretirao pčele protiv varoe, na koliko su nastavaka zazimljene pčele...? Pozdrav.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojo Brstina Januar 29, 2012, 00:27:41
Ovo mi baš strašno deluje.

Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Mario Ratancic Januar 29, 2012, 06:47:54
Uh,upravo sam se video sa mojim dobrim prijateljem,dugogodisnjim pcelarom,Slavkom iz Alibunara.Nazalost,od njega sam saznao da kada je pre par nedelja otisao na svoj pcelinjak gde je zazimeo 60tak LR drustava,zatekao je katastrofu.SVA drustva su stradala,hrane je bilo dosta,ali su sve pcele mrtve  u kosnicama.Uopste nema ideju o cemu se radi,predpostavlja da su na neki nacin otrovane,ne shvata kako .On inace pcelari skoro 20 godina,po Vojvodini,uglavnom,Fruska Gora,lipova pasa i suncokret po Banatu. :-[ :(

Ništa čudno i iznenađujuće. Sve je to delovanje neonikotinoida, klotianidina, tiametoksama i sličnih pesticida.
Semena industrijskih biljki se tretiraju jednim od navedenih sredstava, kao totalna zaštita biljaka od raznih isekata - nametnika,
a pčele dođu kao "kolateralna šteta".
U periodu cvetanja biljki, otrovi se prenose u nektar i u polen. Pčele deponoju i polen i nektar stvarajući rezerve hrane za zimu.
Tokom neaktivnosti pčela, u zimskom periodu, one se hrane sa otrovanom rezervom hrane iz košnica i ugibaju.
Procesi su poznati i na Interentu ima gomila istraživanja na tu temu.
Mislim da se kod nas više ni ne mogu nači semena kukuruza, suncokreta, uljane repice, soje i drugih ratarskih kultura da nisu tretirana "bojnim otrovima".
O tome nam može kolega Žika Stojanović napisati doktorsku studiju.

Kao primer postavljam jedan referat o trovanjima pčela. Na žalost, trenutno nemam vremena da ga prevodim, ali PDF fajl se može konvertovati u Word, a
zatim preko nekog od Internet prevodilaca prebaciti na Srpski jezik. Dobijeni prevod će biti grub i sirov, ali dovoljan za razumevanje procesa i načina
na koji se pčele truju.

S poštovanjem od
Maria
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Januar 29, 2012, 07:54:04
Hvala kolega Mario i na postu i za "moju doktorsku disertaciju"!

Osnovno je pitanje da li u današnje vreme naše pčele smeju zimovati na suncokretovom medu?
Ako je suncokret bio tretiran neonikotinoidima, onda je bolje izvrcati sav med, pa zimske zalihe nadomestiti nekom drugom vrstom meda iz rezerve ili te zalihe nadomestiti sirupom.
Da li je med bio "obogaćen" nenonikotinoidima ili ne i bez hemijskih analiza se može zaključiti na osnovu kretanja unosa u vreme suncokreta (normalno ako posedujemo pčelarsku vagu)!
Iz mog iskustva, dok nije bilo nenonikotinoida, kada krene suncokretova paša, unosi uglavnom rastu iz dana u dan i maksimum dnevnog unosa je od 5-7. dana od početka cvetanja (na 30-40% od ukupnog vremena cvetanja), a onda unosi polako opadaju.
Od kako se primenjuju neonikotinoidi, unos je maksimalan prvog, češće drugog dana cvetanja i onda uglavnom kontiunirano dnevni unosi opadaju, jer se izgube izletnice i novoregrutovanih izletnica je malo pa nemo ko više da nektar donese.
Dokaz ove moje tvrdnje najbolje ilustruje priloženi dijagram!

Drugi, generalni problem je unešeni polen sa biljaka čije je seme tretirano neonikotinoidima. Najveći problem predstavlja kukuruz sa koga pčele sakupljaju polen. Suncokreta ima uglavnom u Vojvodini, ali kukuruza ima u čitavoj Srbiji, izuzimajući planinska područja i on se seje na 5-8 puta većeim ukupnim površinama!!!
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: aca peric Januar 29, 2012, 08:58:53
Moj prijatelj Slavko je i ove godine tretirao kao i mnogo godina unazad sredstvom na bazi Amitraza,nakon suncokretove pase.A posto mu je suncokret uz lipu glavna pasa na koju seli,med u zimskoj zalihi je naravno bio suncokretov,kao i mnogo godina unazad.Verovatno su uvazeni kolege upravu,izgleda da je ne primetivsi ove godine pogodio neku parcelu gde je GAUCHO ili nesto slicno bilo sredstvo kojim je suncokretovo seme tretirano.Eventualno ako je negde okolo ujesen bilo nekih korova koji su medili,pa neko istretirao totalom,a bilo je dosta toplih dana,pa pcele unele taze otrov s polenom i nektarom.Jedno je sigurno,jeste neka vrsta trovanja.
Jako sam srecan sto kod nas nema medonosnih suncokreta,pa nema ni ovakvog izazova.Nazalost pocinje se sejati sve vise uljana repica,a u sred cvetanja,ratari beskrupolozno tretiraju protiv repicinog sjajnika.Ove godine mi je u poslednjem trenu javio prijatelj,da ce da tretiraju iz aviona parcelu od 100tinak ha usred cvetanja uljane repice.Srecom sam ujutro rano uspeo da ih sve pozatvaram i drzim 2 dana zatvorene,bar dok se najubitacniji deo ne ispari.Tretirana parcela je bila oko 3 km daleko,ali ako se nevaram,pcele za repicom lete i dalje od toga.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: aca peric Januar 29, 2012, 10:35:47
Da dodam,da su mu pcele bile zazimljene na 2 LR nastavka,ali u gornjem nastavku,sa rezervom od 15tak kg meda u proseku.Znaci nije razlog da nisu mogle da predju gore,vec su bile u gornjem nastavku,jer su sve bile prevesane na vreme.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 29, 2012, 13:30:36
Uh,upravo sam se video sa mojim dobrim prijateljem,dugogodisnjim pcelarom,Slavkom iz Alibunara.Nazalost,od njega sam saznao da kada je pre par nedelja otisao na svoj pcelinjak gde je zazimeo 60tak LR drustava,zatekao je katastrofu.SVA drustva su stradala,hrane je bilo dosta,ali su sve pcele mrtve  u kosnicama.Uopste nema ideju o cemu se radi,predpostavlja da su na neki nacin otrovane,ne shvata kako .On inace pcelari skoro 20 godina,po Vojvodini,uglavnom,Fruska Gora,lipova pasa i suncokret po Banatu. :-[ :(

Strašno je ovo što je zadesilo Slavka.

Treba  se obaviti analiza i utvrditi uzrok uginuća i, naravno, objaviti rezultate analize, da bi se predupredila dalja katastrofa, tj. sprečila masovna uginuća pčela.

Ovde sigurno nije u pitanju pčelareva greška i njemu se šteta mora nadoknaditi.

Neko je odgovoran za tu katastrofu.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: aca peric Januar 30, 2012, 10:12:53
Kolega Vojko,nazalost Slavko je toliko obeshrabren da nece da vrsi analizu,jer nema snage ni para da se sudski bori,jer je on sam odneo na suncokret pcele,a takodje i sam je izabrao mesto gde ih je zazimeo ove godine.Takodje nema ideju ko je tacno imao zatrovano seme,tamo gde on seli ima puno parcela pod suncokretom.
Ali verujem da je kolega Mario upravu i da jeste najverovatnije kako trovanje neonikotinamidom ili slicno na suncokretu,a mozda ih je dokusurio neko prskanjem totalom ujesen nekih parcela pod korovom jesenas negde u dometu Slavkovog pcelinjaka,pa su drustva i tu unela zatrovanog polena i nektara.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 30, 2012, 16:04:54
Kolega Vojko,nazalost Slavko je toliko obeshrabren da nece da vrsi analizu,jer nema snage ni para da se sudski bori,jer je on sam odneo na suncokret pcele,a takodje i sam je izabrao mesto gde ih je zazimeo ove godine.

Kolega Aco, verovatno je naš kolega Slavko član nekog pčelarskog udruženja, pa neka mu oni plate analizu.

Da nam pčele, kao najveći oprašivaći u prirodi, budu žive i zdrave, nije samo interes pčelara, već i šire lokalne zajednice, pa i društva kao celine. Neka udruženje pčelara kontaktira predstavnike lokalnue samouprave, veterinarsku inspekciju, nekog iz sektora za poljoprivredu.

Slučaj mora  da se razjasni, a Slavku da se pomogne.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: aca peric Januar 30, 2012, 19:55:11
Kolega Vojko,hvala Vam puno,posavetovacu ga u skladu sa Vasim predlogom.Ja sam mu vec rekao,da ako godina bude dozvoljavala,da cu mu dati na poklon 3 do 4 roja,da krene ponovo,ako zeli.To je ono sto mogu da uradim za njega ,jer jeste jako dobar covek i ima malu devojcicu od svega 4 godine,pa eto nekako da im malo makar olaksam gubitak.Inace i ja sam mu rekao da smatram da bi bilo dobro da ima analizu i vidi cime su pcele otrovane.Sigurno nije u pitanju ni varoa,ni nozema,jer je on redovno stitio pcele i ostavljao im je dovoljno meda za zimu,uglavnom suncokret ili lipa do sada i sve je bilo ok,sve do ove katastrofe.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Januar 30, 2012, 22:43:51
Ako su neonikotinoidi uzrok uginuća pčela, moram reći da to nije baš lako dokazati u našoj zemlji!
Mislim da se TO nema gde analizirati!!!
O tome sam "vodio rat" na sajtu SPOS-a maja-juna 2008. kada se "Neko" pohvalio da je nabavio reagense i da će dokazati da li ima neonikotinoida u pčelama, medu i polenu suncokreta.
Problem je u tome što za smrt pčelinje zajednice je dovoljno da svaka pčela dobije samo 0,0037 mikrograma imidaklorida (Gaučo) ili 0,024 mikrograma tiametoksama (Krujzer). Tada populistički hvaljena ideja da se dokazi i analize vrše na VMA imala je tu manjkavost što su oni mogli dokazati ne mikrograme, nego miligrame ovih otrova.
Ipak, možda bi danas moglo da se nešto pokuša na VMA, ali sa uzorkom većim od 1kg uginulih pčela.
Ako je ta ideja uopše zaživela na VMA, pa ako je uzorak pčela 1kg i ako je uzrok propasti zajednice imidakloprid, onda bi u tom zbirnom uzorku trebalo da bude više od 3,7 mikrograma, tj. 0,0037 miligrama tog otrova.
Ako je uzorak pčela 1kg i ako je uzrok propasti zajednice tiiametoksam, onda bi u tom zbirnom uzorku trebalo da bude više od 24 mikrograma, tj. 0,024 miligrama tog otrova.
Suštinsko pitanje je ako se uopšte te nalize rade na VMA, koliki im je opseg merenja, tj. osetljivosti metode, odnosno, da li mogu dokazati i miligramske vrednosti neonikotonoida manje od 0,01 (imidakloprid) odnosno manje od 0,1 (tiametoksam)?
U protivnom je besmisleno raditi bilo kakvu analizu ove vrste jer se ne bi dokazalo NIŠTA!

U Francuskoj se rade i ovakve vrste analiza!
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 31, 2012, 00:11:58
Нека се Славко распита да ли у околини има још пчелара којима су страдала пчелиња друштва и нека контактира, ако може, са пчеларима којису селили пчеле на исте пашне терене као и он, па, ако је код њих све у реду, значи, неко му је отровао пчеле.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Mario Ratancic Januar 31, 2012, 00:32:53
U jednom stručnom radu, sprovedenom od strane grupe naučnika, istraživano je delovanje imidaklorida (Gaučo) na pčele i utvrđeno da je dovoljno da pčela bude zatrovana sa 0,0009 mikrograma
i da od tog momenta nepovratno počinje proces uginuća pčele. Proces nije moguće zaustaviti niti ima bilo kakve šanse da pčela preživi takvo trovanje.
Kako se kaže bomba sa usporenim delovanjem.
0,0037 mikrograma je "100%-na" doza koja dovodi do uginuća pčela. Potražiću taj rad u arhivi, pa ću i preneti rezultate istraživanja i metodologije ispitivanja.
Ako se dobro sećam, u radu je navedeno da unošenjem "bojnih otrova", preko nektara i polena, ne mora da znači i momentalno delovanje na pčele pogotovo ako je
pčelar vršio pripremu pčela za zimu prihranjivanjem sa šećernim sirupom ili medom iz saća koje je sakupljeno napr. na bagremovoj paši.
U zimskom periodu pčele će prvo da koriste poslednju unešenu hranu, a zatim redom ostale rezerve po redu  kako su unošene u košnicu.
Može se desiti da je "obogaćeni" nektar i polen došao na red posle dva ili tri meseca od momenta pripreme pčelinje zajednice za prezimljavanje.

Saglasan sam s kolegom Žikom da je besmisleno raditi bilo kakve analize kod nas. Takve analize su već rađene u inostranstvu a princip analogije je više nego
očigledan. U rano proleće, prošle godine, sam se susreo s mojim starim poznanikom pčelarom, koji mi je naveo podatak da je imao nameru da postavi pčelinjak
uz veliki voćnjak jabuka, a onda su ga vlasnici upozorili da se vrši prskanje svaki drugi dan tokom cvetanja biljki uz objašnjenje da ako to ne rade neće imati prinosa
a time ni zarade. Naravno, kolega je po kratkom postupku premestio svoj pčelinjak na drugo mesto.

Ostaje jedno pitanje koje me stalno muči, ne radi mene, nego radi naše dece, naših unuka i praunuka. Dokle će se proizvoditi zatrovana hrana u trci za profitima?
Ja nisam naišao, do sada, ni na  jedan stručni rad koji  daje odgovor koliko je štetna zaštita biljaka i industrijskih kultura po ljudsko zdrave i kakve sve posledice
ostavlja na našu decu. Poznat mi je podatak da rezidui imidaklorida ostaju u zemlji izmedju 5 i 7 godina.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Januar 31, 2012, 07:17:14
Podatke koje sam ja izneo o stepenu otrovnosti(LD50) neonikotinoida sam preuzeo iz Zbornika radova sa Martovskog savetovanja u Novom Sadu 2008, a koje nam je tada predstavila prof. dr R.Šovljanski.
Tada je naš gost bio i Henri Clement, tadašnji predsednik Francuske unije pčelara(UNAF). Prema njegovim rečima, preporuka Ministarstva poljoprivrede Francuske je da pčelari ne doseljavaju svoje pčele na parcele gde je sejano tretirano seme neonikotinoidima naredne još 3 godine.

Ovaj šokantni video snimak je odavno poznat:
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 31, 2012, 10:04:52
Podatke koje sam ja izneo o stepenu otrovnosti(LD50) neonikotinoida sam preuzeo iz Zbornika radova sa Martovskog savetovanja u Novom Sadu 2008, a koje nam je tada predstavila prof. dr R.Šovljanski.
Tada je naš gost bio i Henri Clement, tadašnji predsednik Francuske unije pčelara(UNAF). Prema njegovim rečima, preporuka Ministarstva poljoprivrede Francuske je da pčelari ne doseljavaju svoje pčele na parcele gde je sejano tretirano seme neonikotinoidima naredne još 3 godine.

Monistarstvo poljoprivrede bi trebalo da prikupi podatke o parcelama gde je sejano tretirano seme neonikotinoidima i da to objavi kao neku kartu za celu Srbiju, inače, ostasmo bez pčela.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: aca peric Januar 31, 2012, 10:19:29
Kolega Ziko mnogo Vam hvala,jasno je iz Vaseg teksta da Slavko realno ne moze da napravi analizu uginuca kod nas.On sam je verovatno svestan toga i doneo odluku da ne vrsi analizu uginulih pcela.S obzirom da je suncokretova pasa glavna pasa na koju on iz godine u godinu je selio pcele,verovatni uzrok uginuca i jeste med i polen zatrovan cesticama neonikotinamida.Kolega Mario je izneo podatak od svega 0,0009 mcg da je neminovno letalno po pcele,mada na tih nacin,sto se verovatno kod njega i desilo.Jedno je sigurno,da vecina ratara,vocara i td,ne mare uopste o tome da li njihova proizvodnja i tretmani zastite ugrozavaju pcelinjake koji su ublizini,ili su doneti tu na pasu.Zalosno,ali tako je i tu se kod nas malo sta da uraditi,to je surova realnost.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Januar 31, 2012, 10:27:58
Monistarstvo poljoprivrede bi trebalo da prikupi podatke o parcelama gde je sejano tretirano seme neonikotinoidima i da to objavi kao neku kartu za celu Srbiju, inače, ostasmo bez pčela.
Ovaj predlog nije loš, ali mnogo je LAKŠE dati podatke o parcelama gde NIJE primenjeno tretirano seme neonikotinoidima, jer je takvih mnooogo manje!!!
Upozoravam, da je u sezoni 2010 NS Institut imao u prodaji i tretirano i netretirano seme suncokreta, ali netretiranog je prodato SAMO 5%.

I ponavljam, da sam to sve preživeo: u sezoni 2009/2010 kada sam od 60 društava ostao na 15 komada, a i tih prezimelih 15 je bilo na nivou nukleusa!!!

Evo, kako se to sve kod mene odražavalo na prinosima od 1996 do 2009:

1) Bez insekticida (do 2000 i 2005)
 prosek  53,83 kg,
2) Tretman furadanom  (od 2000-2006, izuzev 2005)
prosek  28,88 kg,
3) Tretman neonikotinoidima (od 2007-2009)
prosek 19,47 kg.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 02, 2012, 15:08:16
Evo još nekih podataka o gubicime pčela:

http://www.pcelarstvo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1129:diljem-svijeta-gubici-medonosnih-pcela-se-nastavljaju&catid=59:novosti-pcelarstvo&Itemid=273
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 04, 2012, 18:57:58
Ове сметове су једне године преживеле све пчеле, па чак и оне у шесторамном Фараровом никлеусу са жичаном подњачом, на фотографији СМЕТ, у првом реду.

Ни на крај памети ми није падало да чистим снег са лета, или около.

Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojo Brstina Februar 04, 2012, 21:26:23

Upozoravam, da je u sezoni 2010 NS Institut imao u prodaji i tretirano i netretirano seme suncokreta, ali netretiranog je prodato SAMO 5%.


Kolega Žiko, neke moje komšije prošle godine su kupovali netretirano seme da bi ga kući sami tretirali furadanom. Kukuruz i suncokret su se crvenili od furadana. Tada sam izrazio svoje zaprepašćenje i negodovanje. Ništa nisu vredela moja objašnjenja o nesagledivoj štetnosti ovog bojnog otrova na ljudski organizam i sve one koji koriste plodove tretiranih biljaka i dugoročno zagađivanje zemljišta.
Komšije rekoše da to tako mora.
Taj prokleti novac i profit je na žalost iznad svakog zdravog razuma.

Pozdrav svima.......
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: stevanovic sveto Februar 04, 2012, 22:17:46
A ne verujem da će kukuruz i suncokret nešto bolje roditi kad se seme trwetira. Ima li neko podatke o tom (tretirano-netretirano)? Pozdrav.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojo Brstina Februar 04, 2012, 22:57:28
Sveto, oni kažu da im biljke ravnomernije niču jer posejano seme crvi i ostali insekti ne diraju a koliko mi se čini rekli su i da ga ni ptice ne diraju.
Ujednačenost i pravilan raspored između biljaka sigurno će stvarati uslove za povećanje prinosa u nekoj meri. Samo je problem što se u toj trci za kvantitetom
gubi kvalitet i stvaraju nesagledive štete pčelarstvu i uopšte prirodi i čovečanstvu.
Pozdrav svima......


 
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Februar 05, 2012, 08:17:30
...Kolega Žiko, neke moje komšije prošle godine su kupovali netretirano seme da bi ga kući sami tretirali furadanom...

Vojo,
furadan jeste opasan, ali ni približno toliko kao Krujzer i Gaučo!!!
Više o njemu ovde: http://www.fitofarmacija.rs/Proizvodi/Insekticidi/tabid/859/ProdID/568/Language/en-SG/CatID/138/Furadan_350_F.aspx
Proverio sam, u Srbiji je registrovan do 31.12.2014.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: stevanovic sveto Februar 05, 2012, 16:42:40
U Makovištu seju beli kukuruz, "Osmak", ničim ga ne tretiraju, on naraste i do 3m u visinu. Nije velik kao neki hibrid, ali je njegovo brašno veoma kvalitetno, a koristi se za kačamak i proju. Ko jednom proba, nikad ne zaboravlja. Mislim da je upotreba sredstava za zaštitu semena preterana i često nepotrebna, ali izgleda da je farmaceutska industrija nezajažljiva i koristi sva sredstva da ubedi poljoprivrednike da nema uspeha bez tretiranja semena. A ti otrovi ubijaju sve živo, pa i ljude. Bitna je prokleta zarada. Pozdrav.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Februar 18, 2012, 20:13:31
Danas je na Paliću bio lep i sunčan dan. Iako je bilo maks 8oC, po sunčanom vremenu moje pčele iz LR košnica koje su u zavetrini i okrenute jugu, lepo su izletale. Od 23 zazimljene LR košnice, stradala je samo jedna! Prezadovoljan sam. Sada mi predstoji strepnja i pregled prikolice sa AŽ-ejkama.
Evo dve fotke za ilustraciju:
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Jasmin Ucambarlic Februar 18, 2012, 21:25:53
Moje LR-ovke snjeg prekrio nisam mogao niti doči do njih. Jutros otišao rano probio se do košnica bile skroz prekrivene snjegom.Kad sam očistio snjeg i kada je sunce ugrijalo na nekih 8-9 stepeni sve izlazile na prčiščenje i sve su .ok
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Lazovic Zivojin Februar 18, 2012, 22:01:09
Potrebno je što pre očistiti sneg sa košnica, bar delimično, a naročito tamo gde je ovih dana padala kiša. Nepravilan oblik  snežnih "kapa" (obrnuta i nagnuta piramida), svojom težinom obara košnice sa postolja, ili zajedno sa postoljem.
Kod prijatelja u s. Jablanica sneg oborio 3 "dadanke". Nije na vreme primetio iako su mu blizu kuće, ramovi poispadali u sneg, i ostao je bez pčela u tim košnicama.
 Nećete verovati, na košnicama je danas bilo ( u istom selu kod mog zeta) pola metra snega na košnicama,(skinuo sam ga) i po mojoj proceni bilo ga je najmanje 50-60 kg na svakoj.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Sinisa Mirovic Februar 18, 2012, 22:32:42
Ja sam danas skinuo sneg sa poklopaca upravo iz tog straha  i posto su mi donja leta zatvorena skroz nisam se bojao za pcele posto sam im ostavio rupu na nastavku  tako da nemam problema iako se na poletaljci nalazi sloj leda koji zatvara nekadasnje leto.Da nemam rupu 25mm na nastavku mozda bi bilo belaja.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojo Brstina Februar 19, 2012, 01:38:46
Danas je na Paliću bio lep i sunčan dan. Iako je bilo maks 8oC, po sunčanom vremenu moje pčele iz LR košnica koje su u zavetrini i okrenute jugu, lepo su izletale. Od 23 zazimljene LR košnice, stradala je samo jedna! Prezadovoljan sam. Sada mi predstoji strepnja i pregled prikolice sa AŽ-ejkama.
Evo dve fotke za ilustraciju:
Dobro je Žiko kad u LR košnicama nema više gubitaka u ovakvim hladnim i nepovoljnim zimama.
Juče mi jedan kolega kaže kod njega ima 12 umrlih zajednica na jednom pčelinjaku a mislim da na tom pčelinjaku ima oko 70 košnica.
Na pitanje zna li koji je uzrok odgovara da su otišle na jednu ili na drugu stranu i odvojile se od meda. Tako da je uzrok umiranje pčela OD GLADI pored velikih količina meda.
U pitanju je dobar i iskusam pčelar koji redovno ostavlja značajne zalihe meda a radi sa blizu 200 košnica, mislim da ima LR, AŽ i dedine pološke. 

Gledao sam snimak predavanja Miljka Šljivića na Sposovom Forumu valjda održanom krajem prošlog meseca u utorak 31 januara,( 7 februara spominje se "prošli utorak") u Kruševcu
http://spos.info/forum/index.php?topic=1318.120
na temu "Priprema pčela za zimu",  gde savetuje pčelare kako treba da iz sredine plodišta one centralne ramove na kojim je manje meda prebace po jedan na krajeve da bi pribili ostale ramove u centar i pojačali mednu kapu.

To je nedopustivo !!!

Čovek ne zna koje su moguće posledice ovakvog zazimljavanja u periodima dužih zimskih zahlađenja.
Posle sam još pročitao da je ovaj predavač (bivši predsednih SPOSa) inače pčelar sa ne baš dugim pčelarskim iskustvom održao 350 predavanja.
Pitam se samo da li zna koja je veličina štete pričinjena ovakvim predavanjima i koliki su zimski gubici kod onih koji slede ovakav način rada.

Pčele se u ovakvim slučajevima dezorijentišu i klube može da se podeli na dva dela ili da krene u jednu od strana prema krajevima, da potroši to malo meda u krajnjim ramovima i umru od gladi.

Osnovno pravilo koje pčelari treba da znaju ( a što ovaj predavač nije imao u vidu)  je da pčele reaguju hemijski i svoj pravac kretanja određuju feromonima ostavljenim u saću.
Upravo feromonima ostavljenim u tom tamnom saću iz centralnih ramova koji su u ovom nesrećnom slućaju prebačeno na krajeve.
Drugi izuzetno nepovoljan slučaj je taj da saće što je tamnije to je bogatije feromonima i što je praznije za pčele je prihvatljivije jer ispušta veće količine feromona.

Ako je nedaj Bože u cilju pojačanja mednog venca tokom zazimljavanja još jednom urađena ova operacija prebacivanja tamnog saća sa centralnim ramovima na krajeve stvara se daleko veća mogućnost podele klubeta i kretanje delova klubeta ka krajevima ili kretanje celog klubeta na jednu ili drugu stranu a po pravilo na stranu koja ima više tamnijeg saća.

Pored velikih grešaka pčelara i njihovih učitelja veliku zapravo najveću odgovornost za ovakva stanja, intervencije pčelara i nepravilan raspored hrane za zimovanje, najveću odgovornost snose konstruktori košnica neprilagođenih potrebama pčelinjih zajednica.
LL, Farar i DB košnice imaju dosta duge ramove čija je dužina jednaka širini od 12 ili nešto više ramova- satova sa ulicama, koji su uzrok nepravilnog rasporeda hrane.
Pčele svu hranu spremaju za zimu u pravilnom krugu čiji poprečni presek određuje dužina ramova.
 Tako da kod desetoramnih LR DB i FR košnica zbog nepravilne dužine ramova pčele hranu raspoređuju i na krajnjim ramovima. Na prvom i drugom i na devetom i desetom dok u središnjimramovima ostavljaju prazan prostor to jest prazno saće koje je neophodno za pravilan rad sužavanja i širenja pčelinjeg klubeta.
Pčelari bojeći se da im pčele ne potroše tanke medne kape i ne probiju do satonoša gde pčele čaka nepremostivi smrtni prostor (visina od saća u ramovima donjeg nastavka do saća u gornjim ramovima u gornjem nastavku) pribegavaju metodama sužavanja pčelinjeg klubeta to jest pojačavanja mednih venaca tako što centralne ramove  sa manjim mednim vencima prebacuju na krajeve upravi onako kako je to objasnio predavač Miljko Šljivić na predavanju u Kruševcu.

Znači pored nepravilnih metoda kriv je i onaj ko je konstruisao ovu košnicu to jst košnice za život pčela u našim klimatskim uslovima.
Daleko veći problem dolazi od predavača, pčelarskih učitelja, pisaca knjiga i ostalih zbog upućivanja mladih pčelara koji nemaju gotovo nikakvo iskustvo na rad sa ovakvim košnicama koje su verovatno konstruisane za neke druge klimatske uslove na primer Kalifornija odakle je i došla LR košnica a koja kao što vidimo sama uzrokuju potrebu za raznorazne štetne metode od strane pčelara.

Ovaj problem iskusniji pčelari rešavaju tako da pčele blagovremeno pripremaju za zimovanje u samo gornjem nastvku ali zbog dužine ramova opet se u nepovoljnim i dugim zimama dešava da pčele umru od glagi izbivši do satonoše centralnih ramova (u najvećem broju slučajeva bliže letu) dok na istim tim ramovima na drugom kraju stoji nepotrošena hrana to jest med kao i hrana, po nekd puni ramovi, na drugom i devetom ramu.

Tada dolazimo do jedno mogućeg rešenja a to je upotreba štetnih pogača.
Upravo u takvim zimama kad pčele ne mogu da izlaze napolje pčelari dodaju pčelama pogaču koja veoma često uzrokuje kretanje nozemoze.

Nastavićemo kasnije ...

Pozdrav svima.......
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Februar 19, 2012, 08:24:52
I ja sam poskidao sav sneg sa krovova, ispred i iza košnica, pre nego što sam počeo da dodajem pogače.

Dobro je Žiko kad u LR košnicama nema više gubitaka u ovakvim hladnim i nepovoljnim zimama.
Juče mi jedan kolega kaže kod njega ima 12 umrlih zajednica na jednom pčelinjaku a mislim da na tom pčelinjaku ima oko 70 košnica.
Na pitanje zna li koji je uzrok odgovara da su otišle na jednu ili na drugu stranu i odvojile se od meda. Tako da je uzrok umiranje pčela OD GLADI pored velikih količina meda....

Vojo, taj problem umiranja od gladi i pored obilja hrane je kod mene bio prisutan dok sam prihvatao učenja mnogih da pčele zimuju u dva LR nastavka. Taj stav sam napustio još pre 12-13 godina! Počekom avgusta (posle vrcanja suncokreta), do kada mi je plodište na jednom LR nastavku ograničeno matičnom rešetkom, uradim sledeće: rotiram prvi i drugi LR nastavak i matičnu rešetku postavljam između drugog i trećeg nastavka ili sklanjam i rešetku i treći nastavak.Poslednje leglo i najveći deo zimskog klubeta je u drugom nastavku i problem umiranja pčela od gladi (i pored obilja hrane) više ne postoji.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojo Brstina Februar 19, 2012, 21:51:03
Slažem se Žiko to je dobro rešenje.
Samo bih još dodao da bi bilo veoma korisno da se u drugoj polovini septembra (za naše klimatske uslove) svakoj zajednici u cilju povećanja visine mednog venca u LR ramovima doda po 3-4 litre gustog lekovitog sirupa koga pčele obično lageruju po središnjim tamnim ramovima na mesto to jest u predelu poslednjeg legla koje izlazi.   
Ovim se značajno smanjuje potreba za dodavanje zimskih pogača kod ovih košnica.

Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Februar 19, 2012, 23:45:20
Slažem se Vojo, ja sam ove godine tu prihranu u avgustu i septembru pokušavao više puta, ali sam imao toliko problema sa grabeži da je bilo veoma neuspešno!  ;D
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 20, 2012, 12:38:27
Juče sam, posle oktobra, prvi put bio do pčelinjaka.

Za sada situacija i nije tako loša.

Pčela u izobilju.

Svih 12 nikleuza živo.

U proizvodnim društvima, 52, samo jedan gubitak. Uginuće zbog moje nebrige, nisam stigao da preraspodelim hranu iz drugih košnica, ostala bez trunke meda.

Nikad veće vlage na utopljavajućem materijalu ispod krova za poslednjih 12 gonina, koliko pčelarim.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Stankovic Miodrag Februar 22, 2012, 08:25:56
Pozdrav svima...

pratim i ovde a i drugde oko gubitaka zajednica u toku ove zime pa me interesuje da li ima i koliki su gubici kod RV kosnica. Do sada sam cuo za jedan veci gubitak i jedan manji od 5 komada. Pitam zato sto na nekim snimcima vidim da su zazimljene na 2 nastavka (plodiste na podnjaci i jedan nastavak) pa me interesuje da li mozda to moze imati negativne posledice na prezimljavanje?

Pozdrav Miodrag...
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 23, 2012, 15:11:51
Пчелињак НН пчелара, стациониран у Ћириковцу, у близини Пожаревца, 35 АЖ на приколици и 15 полошки на земљи, постоји само као скуп кошница са мртвим пчелама.

Нигде једне живе.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojo Brstina Februar 23, 2012, 17:24:29
Juče sam, posle oktobra, prvi put bio do pčelinjaka.

Za sada situacija i nije tako loša.

Pčela u izobilju.

Svih 12 nikleuza živo.

U proizvodnim društvima, 52, samo jedan gubitak. Uginuće zbog moje nebrige, nisam stigao da preraspodelim hranu iz drugih košnica, ostala bez trunke meda.

Nikad veće vlage na utopljavajućem materijalu ispod krova za poslednjih 12 gonina, koliko pčelarim.

Ovo je kolega Vojko za svaku pohvalu. Možeš da se ponosiš ovakvim rezultatima zimovanja.

Želim ti da ovakvo stanje sa minimalnim gubitkom ostane do proleća.

 
Pozdrav svima...

pratim i ovde a i drugde oko gubitaka zajednica u toku ove zime pa me interesuje da li ima i koliki su gubici kod RV kosnica. Do sada sam cuo za jedan veci gubitak i jedan manji od 5 komada. Pitam zato sto na nekim snimcima vidim da su zazimljene na 2 nastavka (plodiste na podnjaci i jedan nastavak) pa me interesuje da li mozda to moze imati negativne posledice na prezimljavanje?

Pozdrav Miodrag...

Kolega Miodraže, više godina sam zazimljavao RV nukleuze u jednom nastavku i nikada nisam imao nekih značajnih problema.
 Jedne godine od 67 zazimljenih RV nukleuza u jednom nastavku preziumelo je 66 a ja sam krivac za ovo jedno društvo jer je imalo promaju ispod hranilice koju nisam primetio.

Ova zima je bila makar u mom kraju izuzetno nepovoljna za zimovanje pčele jer su jeke zajednice u januaru krenuke sa leglom a zatim je došlo do vema velikog i jakog zahlađenja. te zajednice će sigurno imati posledice čak i ako prežive pitanje je kako će se u proleće razvijati jer su se veoma iscrpele na održavanju neophodne temperatura.
Ako su takve zajednice imale dosta pčela i jake ušle u zimu i ako su imale dosta kvalitetne hrane i dovoljne količine perge oštećenje će biti dosta umanjeno jer takve zajednice obično sa lakoćom savladaju sve nedaće. 



Пчелињак НН пчелара, стациониран у Ћириковцу, у близини Пожаревца, 35 АЖ на приколици и 15 полошки на земљи, постоји само као скуп кошница са мртвим пчелама.

Нигде једне живе.

Uh Vojko, ovo je strašno...

Znate li ko je vlasnik i kakvo je njegovo mišljenje?

Zna li se uzrok ovakvog stradanja?


Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Milic Vukic Februar 25, 2012, 14:46:58
Drage kolege,
stara pčelarska izreka kaže: "Vešt je onaj pčelar kome pčele uspešno prezime". Obično su ovakve izreke plod kolektivne pameti i zato i jesu vredne. Dakle kako će pčele zimovati zavisi od prirodnih uslova, pa pčela i na kraju pčelara koji može pomoći ali često i odnemoći. (košnica kao stanište pčela se podrazumeva)
Košnica je alat a pčelarstvo zanat, a ja bih rekao majstorstvo pa i nauka.
Za sada stanjem prezimljavanja na mom pčelinjaku sam zadovoljan (nema gubitaka), ali je još rano za konačan bilans jer je još u toku zimovanje pčelinjih zajednica a izimljavanje je najkritičniji period.
Nisam pristalica pristupa u stilu "to je potpuno pogrešno i štetno zato što to JA kažem". Isključivost nije put koji vodi nalaženju boljih rešenja.

Pozdrav svima.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 25, 2012, 22:41:46
Danas sam proveo 6 sati na pčelinjaku.

1 db i 2 F stradale. Za sada samo 3 društva od 52.

RV i Ev super.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Tihomir Micanovic Februar 26, 2012, 07:58:42
Juče sam bio na pčelinjaku i od 9 zazimljenih društava u  LR košnicama jedno društvo je stradalo. To sam primjetio još prije devet dana ali nisam ništa dirao do juče. Na slikama se vidi da su pčele ostale u donjem nastavku bez meda, dok je u gornjem bilo meda na nekoliko središnjih okvira. Ostala društva izgledaju dobro,  imaju dovoljno meda i nadam se da će tako i ostati.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Ante Grubelić-Trib. Februar 26, 2012, 13:29:03
Jučer bio na pčelinjaku temp.17-18 stupnjeva pregleda društva legla ns 2do 3 okvira(1/3okvira legla)hrane dovoljno sve u svemu ja zadovoljan. Pozdrav i medno!!!!
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Milic Vukic Februar 27, 2012, 23:29:37
Tihomire,
u najboljoj nameri da drugi put ne napraviš istu grešku moram reći da je prikazano, klasičan primer greške koju pčelari prave u LR košnicama. Donje telo sa starijim ramovima i vrlo malo meda a gornje sa devičanskim ili malo zaleganim ramovima sa medom. Društvo će klube uvek bez dileme formirati na tamnijim ramovima (više puta zaleženim tu otpočeti prvo leglo i neće ga napustiti po cenu stradanja što se u vreme ledenih dana skoro bez izuzetka dešava. Sve to samo potvrđuju snimci koje si pokazao.
Pitaćeš kako je bilo ispravno uarediti pčelinje gnezdo za zimu. Dovoljno rano (početkom avgusta) treba tamne ramove sa leglom podići u centar gornjeg tela a do njih postaviti takođe ležene ramove sa najviše meda. U donjem telu ostaju mlađi ramovi sa manjim količinama meda. Društva se po potrebi prihrane da bi formirala dobre medne kape (na najtanjem delu oko 12 cm) i do ovakvog stradanja sigurno ne može doći.
Pozdrav.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Tihomir Micanovic Februar 28, 2012, 18:38:31
Hvala kolega Milicu sto ste mi pojasnili neke stvari i nadam se da tu gresku necu vise napraviti. Imam jos toga da naučim i mislim da je ovaj forum dobro mjesto za to.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 29, 2012, 11:30:16

Uh Vojko, ovo je strašno...

Znate li ko je vlasnik i kakvo je njegovo mišljenje?

Zna li se uzrok ovakvog stradanja?


Za sada raspolažem samo ovim podacima:

Цвејић Живорад, из Ћириковца, на својој парцели, на улазу у Ћириковац из правца Пожаревца, са десне стране, 200 метара од главног пута, на приколици 35 АЖ, а на земљи 15 полошки. Нигде живе пчеле. Телефон напред поменутог: 012/564:053. Ове гоидине пчеле нигде нису сељене.

Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Februar 29, 2012, 11:42:03
Još samo kada bi javio koliko je u zoni leta pčela bilo kukuruza?!
Siguran sam da ga je bilo i da je seme bilo tretirano  KRUJZEROM!  >:(
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: aca peric Mart 18, 2012, 14:05:44
Pozdrav kolege.Prosle nedelje sam obisao moj pcelinjak na Deli Jovanu.Svih 39 drustava su mi prezimela.Od toga su 2 roja zazimljena sa svega 3 rama pcela,ali sam ih zazimeo iznad jacih susednih drustava,pa su i ona ok.Nisam otvarao ni jednu i ne planiram sve dok ne otopli i ne krene unos sa dzenerike pocetkom aprila.Tad planiram da im dam i po litar do 2 sirupa sa Nozevojem i to je sve do bagrema,kada ce nadam se biti unosa i za njih i za nas.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Mart 22, 2012, 01:01:37
Gubici mogu biti iz raznih razloga, ali samouvereno tvrdim da poslednjih godina glavni razlog jeste upotreba neonikotinoida u zaštiti semena suncokreta i kukuruza.
Evo još jednog dokaza:
http://www.pcelinjak.hr/index.php/Vijesti-i-obavijesti/pomori-pela-radi-upotrebe-neonikotinoida-u-biljnoj-proizvodnji-na-to-obratiti-panju.html
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Mart 25, 2012, 20:56:48
Mnogi pčelari, takozvani hobisti, a i neki ozbiljniji, to je činjenica sa terena, imaju gubitke, a košnice još uvek drže sa otvorenim letom, tako da su tuđice već učinile svoje.

Ostaje nam da se nadamo da nisu obolele od neke opake bolesti, jer se to brzo šiti, pogotovu ako su pčelinjaci skoncentrisani na relaciji kraćoj od 3 km.

Pozdrav.
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Dragan Šošić Mart 25, 2012, 21:50:10
S obzirom da ne medi, ići će u te košnice za med. Spremi brate centrifugu i problem rešen. 8)
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojko Aleksic Mart 27, 2012, 20:26:01
S obzirom da ne medi, ići će u te košnice za med. Spremi brate centrifugu i problem rešen. 8)

Brate, sa centrifugom mogu da iscentrifugiram samo med. 8)

A sa čim da iscentrifugiram i ono što donesu pored meda? ;) :D
Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Zika Stojanovic Mart 27, 2012, 21:30:52
Evo vesti iz Slovenije!
Pa posle koristite Apiguard!!! >:(


VAROA JE U SLOVENIJI USMRTILA
POLOVINU PČELA

Veliki ovogodišnji gubici pčelinjih zajednica u Sloveniji, koji prema nekim izvorima iznose i preko pedeset posto pripisuju se slabomApiguardu , ekološkom sredstvu za suzbijanje varooze pčela.  Novine Slovenske novice donose zanimljiv članak koji govori o ovom problemu u kojem se mogu pročitati izjave vodećih slovenskih pčelara.


LJUBLJANA Varoa je na pčelinjacima u zimskim mesecima  ubila 75.000 pčelinjih društava, što je polovina slovenačkih pčela. Krivac ove tragedije  u ovo vreme  nisu bili  pesticide ili sredstava za zaštitu bilja koji ubijaju pčele u proleće  i leto, kada poljoprivrednici prskaju svoje njive sa pesticidima, već apiguard,  sredstvo protiv varoe, propisanim od strane Veterinarske uprave  (Vurs). Ovo bi trebalo biti održiv način da kontrolišu grinje Epifitska, ali se ispostavilo  da je  potencijalno  delotvoran ali neefikasan. Najveća ironijaja je u tome das u  pčelari  apiguard  dobili besplatno od ministarstva za poljoprivredu. S druge strane, oni  su  ponudili, umesto apiguard, skupe sintetičke  lekove  checkmite. Neki pčelari su pčele  ilegalno tretirani sa  zabranjenim  sredstvima, koja sadrži rotenone. To je  supstanca  koja je vrlo efikasan protiv varoe, ali se pokazalo opasno za ljude, jer uništava  nervne ćelije u mozgu glavnih centara, koji može da doprinese razvoju neurodegenerativnih  bolesti  poput  Parkinsonove  i  Alchajmerove bolesti.


Noćna mora svakog pčelara

Varoa (Varroa destructor), noćna mora svakogpčelara, poput  grčeva  u  nogama.  Nikad se ne zna kada i kako če da napadne,ali kad se naseli u košnice I nekontrolisano razmnožava, ubijaja čitava društva. To se desilo sa pčelarom  Victor  Svetlinu iz Vira kod Domžala, gde je u toku zimskih meseci umrlo čak 73 od 100 pčelinjih društava. On i njegova supruga Nada pre dve godine odlučili su se za  organsko pčelarstvo. On je verovao veterinarskim menadžerima  i  svoje pčele protive varoe pokušao da zaštiti ekološke  propisanim preparatima  - ove godine izgubio dva tona meda.
Pčelar iz Kozjanskog nam je rekao, kako su im na pčelarskom sastanku  rekli, da će država  pčelarima  podeliti po dva  paket apiguarda po košnici. U Sloveniji postoji 150.000 pčelinjih  društava, Odsek za  poljoprivredu  je  stoga  pčelarima distribuira više od 300.000 pakete održivog apiguarda, koji sadrži aktivni materiju  timol. Kao što znamo, kutija apigarda na tržištu košta  4 do  5 evra, država mora da plati  apiguard najmanje 1.500.000 evra.
"Istovremeno su nam rekli da možemo kupiti sintetički lek checkmite, koji   sadrži  toksičnu  materiju  coumaphos,  koji je bezopasan u normalnim  količinama."
Dakle, očigledno je izabrao bivšeg ministra poljoprivrede Dejana Židan kada je rekao da naša  zemlja neće kupovati otrov za ljude u potencijalno opasnim  lekovima. To nam je potvrdila i direktorica Vursa dr  Vida Čadonič-Špeličeva.



Svako radi po svom

Jedan od najvećih pčelara, Slovenija, Silvo Posl iz Čače vasi kod Rogaške Slatine,  je zbog varoe   izgubio  200  pčelinjih društava od 350. Poslovi žive od pčelarstva. Potvrdio nam je, da su Čadonič-Špeličeva i  ministarstvo poljoprivrede  predložili apiguard pčelarima  pčelarskog saveza. Ministarstvo na osnovu  njihovog  predloga, je naredilo uvoz više od  300.000  paketa.  Predsednik Pčelarskog saveza Boštjan Noč, je potvrdio, da se želelo primenom ekoloških sredstva da se izbegne opasnost od zaostajanja  aktivne  materije  coumaphos u pčelinji voska, koja bi kasnije prešla u med i ugrožavala zdravlje  ljudi.  Ali interesantno,  u isto vreme su ponudili pčelarima  sintetičko sredstvo  checkmite, koji takođe sadrži ovaj sastojak,  naravno, po veoma visokoj ceni.
Pčelarski savez, ministarstvo za poljoprivredu i Veterinarska uprava sup o mišljenju sagovornika dva puta trgovali, jednom je država kupila, a drugi put  pčelari.
Čadonič-Špeličeva nas je uveravali da su veterinari prošle godine testirali 78 uzoraka slovenačkih  proizvođača  meda na 600 opasnih materija.
"Ni u jednom uzorku nisu pronašli nikakav trag pomenutih otrovnih materija", rekla je ona. Verujemo, ali nismo mogli da se otmemo utisku da  predstavnici  institucija  nisu rekli sve.  Zašto su pčelarima istovremeno podelili   prirodan lek i ponudili im po visokoj ceni  sintetički  lek?  Dvostruki  posao  pod  zvaničnim pokroviteljstvom države i Pčelarskog saveza?
Jedan od najvećih pčelara u Sloveniji Janka Pislak mi je rekao da je u Slovenija kompletan haos ove vlade,  da svako radi po svome: "Ne postoji red",  i dodao da ne veruje  u  apiguard, pčele je lečio sa skupljim dozvoljenim lekom checkmitom. "Imao sam pet odsto porodica stradalih, što  je još uvek prihvatljivo." On je dodao da se varoa razvila zbog visoke temperature u septembru, a zatim i u januaru. "Onda je u februaru pritisnuo mraz, koji je" usmrtio" pčele".

Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Dragan Šošić Mart 29, 2012, 23:34:47

S obzirom da ne medi, ići će u te košnice za med. Spremi brate centrifugu i problem rešen. 8)

Brate, sa centrifugom mogu da iscentrifugiram samo med. 8)

A sa čim da iscentrifugiram i ono što donesu pored meda? ;) :D

Kolega, pomoći ću koliko mogu ;) :D. Evo mape gde se nalazi čuveni “hemičar” koji kreće sa hemijom od pola marta (pa i pre) i nema tog mikro (a možda ni makro organizma zvanog FLEKA) koji će preživeti. I tako do sledeće zime. Letvica, flaša, letvica, dimčić iz topa i nema da brigaš. :D :D


Naslov: Odg: ZIMSKI GUBICI 2011/2012
Poruka od: Vojo Brstina Mart 30, 2012, 01:28:09
I ja sam pre koji dan imao priliku da vidim da mi je zabelelo saće od unosa novog meda koga najverovatnije pčele donose iz košnica sa nastradalim društvima.
Juče sam saznao za potpuno nastradali pčelinjak od oko 25-26 pčelinjih zajednica koji mi je udaljen tek nešto manje od 400 metara od mog pčelinjaka(a pre desetak dana saznajem i za drugi pčelinjak 700-800 metara od mog pčelinjaka, sa 8 zajednica koje su prvi put tretirane u novembru od kojih su 4 već tada nađene umrle).
Pčelar koji je doselio sa Kosova i Metohije a koji je povremeno živio u Novom Miloševu a povremeno u Novom Sadu nije bio član udruženja pčelara u našem mestu niti se uopšte družio sa ostalim pčelarima, na žalost umro je prošle godine a da niko od nas pčelara to nije znao.
I ako sam tokom prošle godine blagovremeno krenuo sa tretmanom protiv varoe i doveo pod stanje kontrole i veoma mali stepen zaraženosti pčela varoom u vreme dok sam se malo opustio misleći da sam rešio problem pčele su mi sa drugih pčelinjaka koji nisu UOPŠTE bili tretirani tokom avgusta i septembra i oktobra, sa tih pčelinjaka verovatno kradući med krajem septembra i početkom oktobra prenele poprilično mnogo varoe. Sreća je pa sam od polovine oktobra krenuo u ponovnu kontrolu varoe i zaustavio njeno dalje širenje u pojedinim zajednicama koje su bile u pljački.
Desetak zajednica koje su se u tom periodu obogatile novim donešenim medom veoma brzo su ostale bez pčela. Matice su zbog značajnog unosa ali i zbog stresa pčela uzrokovanog prisustvom varoe pokrenule leglo tako da su varoi omogućile širenje.
Pčele u ovakvim slučajevima tokom pljačke za nekoliko dana unesu po hiljadu i više varoa u košnicu.
 One skoro odmah ulaze u leglo jer su tamo već uništile zajednicu i dozrele čekajući više dana novu žrtvu  i za veoma kratko vreme to jest za 12 i po dana za koliko izlaze mlade pčele od momenta zatvaranja legla do izlaska mladih pčela + dan do dva dana pre zatvaranja što ukupno iznosi manje od 15 dana od momenta kada se varoa unese u košnicu na pčelama se pojavljuje i trostruko veći broj varoa koje su se u tom periodu namnožile u leglu. 
Praktično za manje od dvadesetak dana od kada pčele krenu u pljačku uništenih zajednica od 1000 prenešene varoe mi dobijamo 3-4000 varoe i toliki stepen invadiranosti pčela koji pčelinja zajednica ne može da preživi.
Kako varoa savlada jednu pčelinju zajednicu ako se hitno ne zaustavi ona se odmah i veoma brzo lančano širi i prebacuje na susedne zajednice tako da stradaju kompletne zajednice u košnicama na istim postoljima.

Napušteni pčelinjaci u okruženju za veoma kratko vreme mogu da naprave poprilične štete ako se ne pazi.
Moji ovogodišnji zimski gubici zbog dva netretirana pčelinjaka na udaljenosti manjoj od 1 kilometar, zbog izuzetno nepovoljnog toplog septembra, pa izuzetno nepovoljnog zimovanja i neizvršenog proičisnog leta više od 50% pčela iz pčelinjih zajednica u trajanju od 116-120 dana iznose oko 20%.

I ako sam se svih prethodnih godina mogao ponositi sa rezultatima zimovanja i veoma malim ili bolje reći beznačajnim procentom umrlih zajednica ove godine to nije slučaj.
Opustio sam se i na pčelinjak nisam dolazio petnaestak dana u vreme kada sam  misio da sam reešio problem varoe za tu sezonu a u vreme dok su pčele prenosile varou iz ovih netretiranih pčelinjaka to jest u vreme kada sam morao to da uočim.

Dobro sam još i prošao kako je moglo da bude.

Za nauk, pčelar mora da prati sva dešavanja u krugu leta svojih pčela i nikada ne sme da se opusti.

Pozdrav svima......