Autor Tema: Ram gradjevnjak  (Pročitano 46838 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže slobodan ilic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 236
  • Pol: Muškarac
Ram gradjevnjak
« poslato: Januar 10, 2011, 22:30:42 »
Postovane kolege posto sam pocetnik pokrenucu ovu temu jer verovatno mnogima kao i meni nije bas jasno kako se radi sa ovim ramom i molim Vas da svi Vi koji vise znate o tome podelite svoje znanje i iskustvo sa nama.
   U ime svi onih kojima ce Vase informacije dobro doci i u moje licno ime srdacno se zahvaljujem. Hvala

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #1 poslato: Januar 11, 2011, 09:58:43 »
Namenski postavljen ram na kojem će pčele odgajati isključivo trutovsko leglo se naziva ramom građevnjakom. Uloga ovakvog rama nije samo u redukciji brojnosti varoe. Moguće je u određenoj meri regulisanje brojnosti trutovskih ćelija na ostalim ramovima. Ali kao i puno ostalih činjenica ovo nije apsolutno uvek moguće, jer je pčela živo biće i teško je predvideti i usmeriti svaku reakciju i ponašanje. Početak izgradnje i odgoja trutovskog legla je i pokazatelj stepena oporavka i razvoja zajednice. Tada se pčele približavaju stanju potpune kondicione spremnosti i razvoja jedinki.
Položaj rama građevnjaka u košnici određuje pčelar. I to je predmet rasprava i diskusija na osnovu različitih iskustava. Mora se ozbiljno uzeti u obzir da i objektivnost zaključka o položaju rama građevnjaka može zavisiti od uslova i i geografskog prostora u kojem se dešava ili proverava, ali i od sezonskih uslova koji mogu bitno uticati na efikasnost po pitanju uklanjanja varoe. Imajući ovo u vidu, ne mogu se koristiti iskustva i saznanja koja su sprovođena u npr. hladnijim klimatskim uslovima kao opšti obrazac za položaj ovog rama.
 Ono što se može videti pri istresanju roja u prazan nastavak je da pčele odmah počinju sa gradnjom radiličkog saća (ako se izuzme niz prelaznih ćelija i mogućnost da roj trenutno nema matice). Tek kasnije po obodima saća se grade trutovske ćelije ili na bočnim ramovima, koje će kasnije izgraditi, ako je košnica dovoljne širine. Takođe se mora imati u vidu  i to da gustina pčela na ramovima ima uticaja na stepen ivadiranja legla. Odgoj trutovskog legla se dešava u aktivnoj sezoni pri višim spoljnim temperaturama. U toku leta gustina pčela u centralnim delovima se smanjuje pa su periferni delovi košnica naseljeniji pčelom. To je uslovljeno regulacijom parametara u gnezdu. Varoa ne podnosi najbolje visoke temperature i težiće da naseli leglo u nešto hladnijoj zoni. U svakom slučaju varoa će biti daleko brojnija u delovima košnice gde je najviše pčele na leglu (naročito trurovskom).
Moja iskustva pokazuju da je najbolji položaj građevnjaka po bokovim legla. Mogu biti i dva građevnjaka do bočnih zidova košnice ali ne ramovi pune površine. Dovoljna je i 1/3 za trutovsko leglo, pa je moguće koristiti ram polumedišta za ovu namenu. Isecanje se tada može vršiti u dva navrata. Najbolje je omogućiti pčeli da gradi ram i da ga potom matica zaleže postepeno. To će omogućiti privlačenje više generacija varoe. Isecanje se vrši uglavnom u drugoj polovini leta pri tome ne mislim na astronomske podatke), ali treba znati da će tada do odgoja trutovskog legla doći samo ako ima solidne paše ili se pčele prihranjuju. Ne mora svako prihranjivanje dovesti do odgoja trutovskog legla (odnosno izgradnje saća uopšte, a time i trutovskog saća-građevnjaka) i to zavisi od tipa košnice. Kada se građevnjak iseca kasnije treba pratiti stanje unosa, jer će pri smanjenju unosa i gubitku pčela i opštoj redukciji legla, koji je u skladu sa nastalim uslovima, doći do uništavanja trutovskog legla od strane pčela pa izvesna količina varoa prelazi u radiličke ćelije. To znači da je trutovsko leglo svojevrsni amortizer koji koji odvlači varou sa radiličkog legla, ali može biti i generator razvoja varoe ako se sa građevnjakom neoprezno postupa. Ram građevnjak (ako se želi trutovsko leglo) mora biti postavljen u blizinu gnezda tek kada društvo ojača, ineče će biti i radiličkog legla pa to otežava isecanje
« Poslednja izmena: Januar 11, 2011, 14:13:11 od strane Global Moderator 2 »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Рам грађевињак
« Odgovor #2 poslato: Januar 11, 2011, 12:46:15 »
Овде је описан електрични грађевињак од пластике http://www.mitezapper.com/
Још га нема у продаји али би ускоро требало да се појави.
Они препоручују постављање грађевињка уместо трећег рама и да се струја укључује сваких 23-25 дана. Топлота убије све а пчеле то очисте и матица залеже трутове поново. Нема потребе за отварањем кошнице.

Van mreže sava mitic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2942
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aleksinac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #3 poslato: Januar 11, 2011, 16:20:55 »
Ja planiram da pred bagremovu pašu u prvi plodišni nastavak Rodne Voje na podnjači na mestima krajnjih ramova sa leve i desne strane umesto RV rama postavim plodisni Eko voja ram.
Pčele ce tokom bagremove pase izgraditi taj ram u kome će matica zaleći radiličke ćelije, a ispod
Eko voja rama pčele će izgraditi trutovske ćelije. Po završetku bagremove paše ukloniću trutovsko leglo ispod EV rama i vratiti pčelama na nova izvlačenja trutoskih ćelija i po mogućnosti
obaviću tokom leta još nekoliko isecanja.
Na ovaj način ukloniću jedan deo varoe i na ovaj način.
Pozdrav.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #4 poslato: Januar 11, 2011, 18:25:57 »
Pčelar samo ne treba biti len. Ram građevnjak je odlično sredstvo za smanjenje broja varoa. Na jednom predavanju u Užicu dr Zoran Stanimirović je rekao i preporučivao da se ram građevnjak stavlja u sred nastavka, čak i dva, s tim da se naizmenično iseca trutovsko saće (svakih 7 do 10 dana). Ovo što je Dragan napisao to sve zavisi od mesta do mesta, od nadmorske visine i td...I moje je mišljenje da je bolje dodavati ram građevnjak sa strane legla jer su tamo bolji uslovi za život varoe, a zna se da se i trutovi razvijaju na nižim temperaturama. Ako bi ga stavljali u sredinu, pčele ne bi uvek u tom ramu pravile samo trutovsko saće, pa bi onda imali problem sa popriličnim brojem radiličnih ćelija u kome bi matica zalegla radilično leglo. Za nas koji uz LR koristimo i Farar nastavke nije nikakav problem da za ram građevnjak koristimo fararove ramove. Kolega Dragane, slike su ti odlične i govore u prilog tome koliko je efikasno "oružje" ram građevnjak.Pozdrav.

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #5 poslato: Januar 11, 2011, 18:58:28 »
U sredinu ili sa strane?
Sa aspekta brzine gradnje i kompaktnosti trutovskih ćelija dr Zoran je u pravu.
Sa aspekta biologije truta i varoe u pravu ste vas dvojica.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #6 poslato: Januar 11, 2011, 19:13:48 »
Dr Zoran Stanimirović je rekao da se najbolji rezultati sa ramom građevnjakom postižu u srednje jakoj paši, dok u jakoj paši pčele ram građevnjak iskoriste za lagerovanje meda, što je i kod mene bio slučaj nekoliko puta. Kod slabe paše je bolje skidati poklopčiće trutovskog legla i istresanje trutovskih lutki iz saća.
Zatim se to saće ispere vodom i ponovo vrati u košnicu. To se može ponoviti nekoliko puta.
Korišćenjem rama građevnjaka iz društva može da se ukloni i više od 50% varoe, što je odličan rezultat. Znači, da sam pčelar mora da se odluči, u zavisnosti od intenziteta same paše, gde da postavi ram građevnjak i koliko (jedan ili dva).

Pozdrav.
« Poslednja izmena: Februar 02, 2014, 20:09:02 od strane Global Moderator 1 »

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #7 poslato: Januar 11, 2011, 20:13:42 »
Koliko ram građevnjak utiče na smanjenje prinosa. Za građenje saća i ishranu larvi trutova troši se određena količina nektara i upošljava se određeni broj pčela koje bi inače bile izletnice.

Van mreže sava mitic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2942
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aleksinac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #8 poslato: Januar 11, 2011, 20:23:06 »
Ali šteta koju bi napravile varoe koje se uklanjaju sasecanjem trutovskih larvi sa gradjevnjaka bi bila daleko veća. Sa druge strane dolazite do prihoda od voska koga dobijate od gradjevnjaka.
Korist je jos u tome sto mlade pčele stalno imaju posao oko izgradnje novih ćelija u gradjevnjacima čime se ublažava i rojidbeni nagon.
Pozdrav.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #9 poslato: Januar 11, 2011, 20:24:20 »
Kolega Elvise, kad je u pitanju borba protiv varoe, onda je zanemarljivo to što će pčele da potroše za ishranu i odgoj trutova. Moje je mišljenje da je bilje staviti ram građevnjak nego da imam više izletnica. Neki praktikuju da samelju sadržaj trutovskog legla zajedno sa saćem, dobro procede i stave u hranilicu, a pčele to sve iskoriste, pogotovo zato što tu bude i dosta meda. Kolega Savo ti je dao odličan odgovor. Pozdrav.

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #10 poslato: Januar 11, 2011, 23:51:51 »
Ali korišćenje građevnjaka baš i ne ide sa postizanjem starosne strukture pčela o kakvoj Voja priča. Voja ograničava maticu na jedan nastavak baš zato da je što manje legla u košnici, da bi imali što manje pčela koje brinu o leglu i da bi nam se mlade pčele što manje trošile na odgajanje legla. Nekako mi ram građevnjak i formiranje povoljne starosne strukture pčela ne idu zajedno

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #11 poslato: Januar 12, 2011, 00:46:43 »
Položaj građevnjaka
Žiko, moja iskustva govore da nije potrebna brza izgradnja građevnjaka. Upravo je cilj prihvatiti što više varoe iz legla sa drugih ramova, pa je nešto sporija izgradnja prednost. Kompaktnost se ne dovodi u pitanje. Društvo će samo u povoljnim uslovima odgajati trutovsko leglo. Ako su uslovi nepovoljni ni u sredini neće biti „revolucionarnih“ rezultata. Postavljanje po bokovima dovodi do većeg prirodnog opadanja varoa u određenim situacijama i delovima sezone. U međuvremenu je pristigla Elvisova dilema ili konstatacija, pa bih dodao da sam već naveo da se najpovoljnija starosna struktura postiže kada pčela lagano ulazi u rojevi nagon (to je početak odgajanja trutovskog legla). Tada je povoljna starosna struktura i stanje pojedinačnih pčela.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže slobodan ilic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 236
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #12 poslato: Januar 12, 2011, 02:12:44 »
UH kolege koliko korisni i dobri informacija,svaka Vam cast . Nemojte samo da posustajete i ima da je stjeramo  u cosak  ;D
  Zahvaljujem svima koji svoje znanje i iskustvo dele sa nama.Hvala i samo napred.
« Poslednja izmena: Januar 12, 2011, 04:38:34 od strane Global Moderator 1 »

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #13 poslato: Januar 12, 2011, 08:42:30 »
Položaj građevnjaka
Žiko, moja iskustva govore da nije potrebna brza izgradnja građevnjaka...
Slažem se!
Medjutim, hteo sam da naglasim da što je sat bliži leglu brže se i "trutovskije" gradi i obrnuto.
Izgradnja trutovskog saća je lakša i brža od radiličkog, jer se brže gradi "zid od blokova nego od cigle".

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #14 poslato: Januar 12, 2011, 09:36:13 »
Izgradnja trutovskog saća može biti i iznuđena (i kod vrlo slabih zajednica a npr. nedostaje ram i vrlo je brza). Mislim da je bolje kada to rade pčele koje postižu povoljniji telesni razvoj (kako pojedinačni, tako i cele zajednice). Invadiranje ćelija legla je, čini mi se predmet rasprave i dalje. Tvrdi se da je to na osnovu feromona, a postoje tvrdnje da je to čisto „mehanička“ pojava. Da varoa naseljava leglo kada larva popuni raspoloživi prostor ćelija legla. Sada, ja nisam neki naučnik i nemam čime da vršim merenja. Ipak mislim da je to jedan jedinstveni proces složene i sveobuhvatne komunikacije pčela međusobno i pčela u odnosu na prostor (figurativno rečeno: pčela sa prostorom). Rast larve i popunjavanje prostora se regiliše načinom ishrane. Mislim da popunjavanjem prostora larva daje signal pčelama kojim se reguliše dalje postupanje hraniteljica. Takav mirisni signal je po mom shvatanju i signal varoi da krene u akciju zaposedanja ćelije legla. Dalje, verujem da će bolje hranjene larve biti (i jesu) privlačnije za varou. A to nam je upravo cilj. Ako se postavljanjem rama u centar legla želi postići rezultat boljeg zaposedanja varoe, mogu se postići lošiji rezultati upravo zbog onoga što sam naveo. To bi se zahtevalo i od slabijeg društva koje je daleko od ulaska u proces rojevog nagona. Poznato je da postoji velika razlika u privlačnosti ćelija legla na istom ramu i moslim da je to razlog. Takođe znamo da su jaka društva privlačnija za varou (ili da se varoa u njima bolje razvija). Kod njih je leglo kvalitetnije hranjeno.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).