Autor Tema: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada  (Pročitano 234155 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Ivan Simic 1

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 104
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: selo Blendija
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #75 poslato: Jul 20, 2012, 22:53:11 »

 Bilo bi lepo da to detaljno obrazlozis ;D

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #76 poslato: Jul 27, 2012, 00:16:39 »

 Bilo bi lepo da to detaljno obrazlozis ;D

I deo  :D :D :D (Ivane, bolje da si ćutao :D):


Priprema za zimovanje i samo zazimljavanje u jednom nastavku (LR) nije široko prihvaćeno, jer se smatra da je to premali prostor koji neće omogućiti dobro zimovanje. Ali ima prihvatanja zazimljavanja sa 3 (tri) LR nastavka, što je pogrešno i lošiji je izbor od zazimljavanja u jednom LR telu.

Da bi se uspešno zazimilo na ovaj način, mora se voditi računa o površini saća sa leglom i hranom i mora se naći povoljna srazmera ovih činilaca. Bilo da se radi o jakom ili slabijem društvu. Sledeće je kvalitet saća. Verujem da će „prvoborci“ korišćenja i vrcanja meda iz  „devičanskog“ saća pomisliti da je potrebno najsvetlije (i valjda shodno tome „sterilno“ čisto saće). Nema veze sa temom, ali mali broj njih ima to čisto i dobro saće.

Potrebno je nešto tamnije saće, da bi se nedovoljno snažno društvo razvilo i pravilno uobličilo zimsko gnezdo. Kod rojeva je to drugačije i potrebno je malo veštine da se društvo privoli da zaleže te mlade ramove, sada kada se i pčele i priroda (bilke zanimljive pčelama i pčelarima) smiruju.

Obično kupljeni roj ima tamnije saće u sredini gnezda. Ostalo je mlado saće koje je bilo sa manje ili više legla. Suša je uticala na smanjenu ponudu iz prirode i pčele u skladu sa tim ne žele da šire leglo. Naprotiv, mogu ga i smanjivati i vrlo loše odgajiti. U ovom slučaju su vrlo bitni dubokoumni saveti: nikako šećer „u pčelarstvo“. Ovakav savet možete dobiti od neozbiljnog pčelara koji je samoživ i posmatra samo svoje okruženje i svoje pčele. Što bi rekli ne vidi dalje od nosa. U isto vreme veliki broj košnica ima daleko obilniju pašu (seoba na kasnije paše), a takođe mnogi imaju stalni pad vage, odnosno stalnu uvećanu potrošnju.

Ovo doprinosi neprestanoj potrazi pčela za nektarom, pa tako pčele u određenoj meri zanemare unos polena. Kasnije ovo dovodi do proasti ili pojave bolesti u društvu. Ne odgaje se snažne pčele. Dotok tečne hrane omogućava pčelama da se više posvete unosu polena i manje naprežu u potrazi za nektarom, kojeg praktično i nema. Već do sada je trebalo imati vence zatvorenog meda na središnjim ramovima oko 2-3 cm. U tom slučaju će u zadnjem delu rama biti meda oko desetak cm meda. Kako se ide prema bokovima, sve ovo se uvećava. Postojanje ovih količina zatvorenog meda omogućava upravljanje sa povrčinama sa leglom. Mogu se umereno uvećati ili relativno brzo smanjiti, ako je potrebno. Prihranom, naravno.

Odmereno "sečenje" legla je radnja koja se mora preduzimati. Ova odmerenost proizilazi od količine pčela hraniteljica. Ako društvo nema dovoljno mladih pčela, može se desiti i suprotno: da uništi nešto legla koje ne može da održava. Znači, kada se podizanjem poklopne daske ustanovi da ima puno mladih pčela, može se leglo seći sa jednim ili dva rama. Za neko vreme će matica zaleći i najmlađe saće i to tek kada zaleže sve raspoložive ćelije na „starijim“ ramovima. Ovo mlado saće je u ovo doba obično moguće iskoristiti samo u jednoj generaciji, a kasnije tu može biti samo simbolično legla. Ovo naravno može zavisiti i od daljeg razvoja situacije u prirodi. Ipak je pčelama najvažniji unos koji ulazi „na leto“. Mogla bi se u najboljem slučaju dobiti još jedno pokolenje (generacija ) pčela. Nakon toga bi se u središte morali vratiti tamniji ramovi. Na njima će se izvesti i poslednje leglo ove godine. Ako je na njima manje hrane, treba ih u jesen ukloniti. Obično tu ostanu manji venci. Praćenjem i pravovremenim popunjavanjem zaliha, moguće je da se i oni ostave u košnici i uklone čak i početkom zime (ko ne izbegava ovaj način rada).


Potrebno je „utopliti“ društvo koje nije jako. Ovo deluje nerazumno, ali društva koja nisu jaka (a inače i jaka imaju ovaj problem) je održavanje povoljne mikroklime u gnezdu. To je dodatni napor koji ima uticaja i na oblik gnezda i kasnije prostora za zimovanje. Zbog toga se i pogrešno procenjuje količina pčela u košnici, jer su pčele raspoređene u jednom „omotaču“ oko celog prostora, održavajući one parametre koji su im nužni. Utoplavanje je obavezno korišćenje poklopne daske, leto prilagođeno snazi društva (uvek sam za manje leto) i obavezno sprečen gubitak povoljnih činilaca kroz podnjaču (ili drvena podnjača ili stalno postavljena uvlaka u žičanoj podnjači (i kod jakih i kod slabih društava).

Položaj gnezda u odnosu na leto je jako važan. Pčele će daleko lakše održavati uslove u prostoru ako je gnezdo bliže letu. Drugo što je bitno je smanjenje mogućnosti da dođe do grabeži i onemogućavanje „potkradanja“ društva (ose i moguće zaletanje pčela). Naveo sam ovo o položaju gnezdač jer se neiskusni pčelari „poplaše“ količine pčela ako je naizgled veća od očekivanog.  I potom se pribegava dodavanju nastavka (ili još gore podbacivanju nastavka. Eventualna pojava većeg unosa iz prirode se može rešiti dodavanjem nastavka iznad poklopne daske, podizanje u taj prostor onoliko ramova koji su popunjeni medom, a u gnezdo se dodaju prazni ramovi. Pri ovome pčelar mora biti umeren. Nije dobro podići odmah nekoliko ramova i ubaciti prazne (ili čak i osnove, koje će društvo graditi ako je paša obilnija). To se radi u više navrata podizanjem po jednog rama i prati se razvoj događaja. Pri pojačanom unosu pčele neđe prenositi med u plodište i ako je kojim slučajem u plodište dospelo više medljike, zamene se mesta ramovima i „bolji“ med (bolji za zimovanje pčela) se vraća u plodište, a medljika uklanja iz košnica.

Slabija društva (kasni rojevi) traže stalnu pažnju i ponekad češće uticaj pčelara i otvaranje košnice. Sve radove izvoditi vrlo pažljivo i sigurno, jer se neće ni primetiti početak grabeži, do koje može lako doći. Bolje je ispraviti grešku sutradan ili prekosutra. Nemojte obraćati pažnju na preporuke o „ogromnom stresu“ kod svakog otvaranja košnice. Ovo su recidivi prostokošničarenja i neshvatanja svojih dužnosti. Kasniji ishod može biti i pojava kuge (ATL).

Rojeve nemojte preventivno „povidonisati“. To se ne radi. Ovo rade „paceri“ koji ne poznaju moć pčelinje zajednice i svoj posao (mislim paceri u čitanju, pa i čitanju tekstova o pčelama-oni koji su se kasno setili da nešto nauče i pročitaju pa i vide u svojim košnicama - Lošem potezu pacer ne može da odoli ma nikako).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #77 poslato: Jul 30, 2012, 23:13:17 »
Molim Šoleta  da nastavi sa pisanjem na ovom forumu. Ima se zaista dosta toga naučiti.
Između ostalog postadoh "fan" Sava Martinovića i .....
"Gde nema mene, ja tamo ne idem."
jer.....
 "Ne mogu oni toliko da nas varaju, koliko mi možemo da im vjerujemo."
....

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #78 poslato: Avgust 02, 2012, 23:11:01 »
Ovakva društva-rojevi su, u ovom slučaju, nastala spajanjem tri odeljka trodelnog oplodnjaka. U osnovi to ništa ne menja postupak. Neko vreme su korišćeni kao izolatori i zato je tu vertikalna matična rešetka. Ranije je umereno hranjena medom i povremeno šećernim sirupom.

Neke fotografije nedostaju, jer su mutne i izbacio sam ih (a i ovako ih je previše).

Roj se pakuje uobičajeno sa ramovima koji su puniji medom na bokovima, leglom u sredini, a tu sam ubacio i dva prazna rama. Ovo je potrebno zbog toga što je roj kao izolator bio neko vreme u nemogućnosti da širi leglo. Kasnije, pri neposrednoj pripremi za zimu ću ukloniti ta dva središnja rama ako je potrebno, i kao deveti dodati pun ram suncokretovog meda (ovo nije neophodno). U središnjim ramovima obično ne bude puno polena (ili ga praktično uopšte nema) i uklanjanje ovih ramova nema posledica po društvo.

(Neki od ovih rojeva su sa samo tri rama legla, jer nisam postigao da im zamenim ramove u izolatoru. To nije ništa naročito važno ni opasno, jer su pčele manje bile posvećene hranjenju legla i stvorene su veće zalihe polena. Pojedinačne pčele, a time i društvo, su sačuvale povoljno stanje organizma (vitalnost). To će omogućiti normalno odgajanje zimskih pčela kada se proširi gnezdo i matici da puna sloboda.)

Prihranu nastavljam sirupom približne srazmere 1:1 i to po 0,45 l dnevno. Ova količina nije nikakvo pravilo i nju određuje džezva za kafu koja je zgodna za sipanje sirupa. Uz to se očekuje i neki unos sa kasnijih medonoša, ali se na to ne oslanjam sa sigurnošću. Zbog toga se povremeno pogleda dva tri roja, da se vidi koliki je unos i postoji li možda privremena prenatrpanost prostora legla hranom (opšteprihvaćeni izraz je blokada legla). Može se proceniti i samo odizanjem košnice i to ne samo sa jedne strane, jer pčele znaju da skladište med više po jednom boku, neke više nazad, a neke ravnomerno rasporede venac med po celom ramu tako da nema onog uobičajenog „ćoška“ sa medom samo na zadnjem delu središnjih ramova. Blokada nije opasna, jer će do nje doći uglavnom kasnije (ako je uopšte bude), krajem avgusta. Kažem nije opasna, jer bi i prirodno pčele smanjivale leglo. Ako do toga ipak dođe, moguće je skloniti neke ramove i sačuvati ih za proleće ili zimu umesto pogače a na njihovo mesto privremeno postaviti praznije (tamnije) ramove. U svakom slučaju najmanji je problem kada ima viška.

Krajem doba snažnijeg sabiračkog delovanja, nešto uvećanim obrocima se dopune zalihe. To je obično kraj avgusta ili prva polovina septembra. Kasnije prestaje značajniji unos nektara (i sl.) i pčele još unesu nešto polena. Deo utroše zimske pčele, a deo se uskladišti kao perga.

Neke fotografije nedostaju, jer su mutne i izbacio sam ih (a i ovako ih je previše).
« Poslednja izmena: Avgust 02, 2012, 23:16:37 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Ivan Simic 1

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 104
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: selo Blendija
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #79 poslato: Avgust 03, 2012, 13:30:04 »

   Sole sad bi bilo dobro nadovezati i tekst o zimskoj ventilaciji kod ovakvih drustava.Da li je dobro podbaciti jos jedan nastavak sa ramovima na podnjacu ili je bolje otvoriti malo gornje leto?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #80 poslato: Avgust 04, 2012, 03:02:02 »
Zimskoj ventilaciji ne poklanjam neku pažnju. Bitno je ne „gušiti“ pčelinja društva najlonima i ostalim tricama. Zazimljavam na jednom nastavku isto kao i ostala društva (bez obzira na snagu) sa poklopnom daskom koja ima otvore i na njoj je zbeg. Dobar deo krovova ne leži ravno (uradio mi „dobar“ majstor), pa ima i promaje. To me ne brine i mogu reći i da je povoljnije nego nenormalno utopljavanje. Nemam neki obrazac i ne obraćam pažnju ni na leta: onakva su kakva su i tokom cele godine. Ako neko pčelari u uslovima gde smatra da je potrebno utopljavanje u gornjem delu košnice (deblje poklopne daske, stiropor i sl.) MORA imati široka a „niska“ leta. „Niska“ leta su leta sužena po visini na meru koja štiti od glodara, ali trebaju bito što šira. Pri korišćenju žičane podnjače leto ne mora biti široko, ali ne treba biti ni premalo.

Gornji ventilacioni otvor bi bio potreban ako na poklopnoj dasci nema nikakvog otvora.

Podbacivanje još jednog nastavka na podnjaču može a ne mora. Ako sam nekom društvu koje nameravam da zazimim na jednom nastavku podbacio polumedište sa namerom da prebaci nešto meda i dopuni zalihe, ne sklanjam ga kasnije. Ali to ne znači da je potrebno podbaciti to polumedište zbog nekih naročitih uslova zimovanja kojima će ono doprineti. Jednostavno ne smatram da treba raditi bezvezne stvari, odnosno raditi za dž. Niti je nužno podbaciti neki nastavak, niti je nužno skloniti ga. Po mojim shvatanjima ne doprinosi ničemu a isto tako i ne smeta. Ne treba mešati jako društvo koje mora imati polumedište ispod LR nastavka u razdoblju zazimljavanja ili tokom zime. PM je tu iz drugih razloga koji nemaju veze sa mikroklimom.

U ovoj poruci na poslednjoj slici (četvrta košnica desno) su u stvari dva slaba prirodna roja koja su zazimljena razdvojeno, jedni iznad drugog u po jednom nastavku. Donje ima zbeg kod kojeg postoje „prorezi“ oko 3 mm na metalnom okovu za stege. Tako da je tu bilo neke „promaje“, odnosno gubitka toplote naročito kada je vetrovito. Gornji roj ima PM iznad poklopne daske. Takođe je pri zimovanju u nepovoljnijem položaju, jer je ispod drveta i tokom zime ima malih „lavina", a u proleće se sporije zagreva košnica Sunčevim zracima i to sve ima svoje nedostatke.
To „društvo“ je dalo 4 polumedišta meda (više od 40 kg) u prvom vrcanju – bagremu a nije seljeno. Vaga je tada pokazala 25 kg unosa kod jednomatičnog društva.
Toga ne bi bilo da i gornji i donji roj nisu dobro zimovali.

Pre zazimljavanja (prošle godine) su seljeni na suncokret i kako nisu doneli dovoljno za zimnicu, prihranjivani su šećernim sirupom i količina se vidi na tabeli: predviđeno je da gornji roj dobije 5 kg (šećera, ne sirupa), a dato mu je 6,25 kg. Donji je trebao dobiti 6 kg, a dato mu je 5,25 kg (vidi se na tabeli - na poslednjoj) slici. I kako priučeni „stručnjaci“ zaključuju da do slabljenja dolazi zbog prerade šećernog sirupa, može se reći da su oba roja dobro „oslabila“, a naročito kada sam uzeo tih 40 i kusur kg meda. Neće, naravno, oslabiti i dobro će zimovati ako se prihranjuju na vreme (po ovoj suši je trebalo to odavno raditi ako nema unosa, da bi unele polena).
Polena za sada nema toliko raznovrsnog, ali se na detaljima slike vidi da se pčele „snalaze“ (pogledati slike) i da prave zalihe perge. U ovoj poruci (takođe po vrlo izraženoj suši) se vidi koliko je raznovrsnog polena bilo, ali ne treba zaboraviti da je fotografija u ovoj poruci slikana 25 avgusta, tako da se nadam cvetanju nekih korovskih biljaka.

PS
Koliko je suvišan posao (ili postoji potreba za tim) podbacivanje nastavka mogu objasniti naknadno, ako postoji interesovanje jer je ova poruka već standardno preduga :D.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Ivan Simic 1

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 104
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: selo Blendija
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #81 poslato: Avgust 05, 2012, 16:36:35 »
PS
Koliko je suvišan posao (ili postoji potreba za tim) podbacivanje nastavka mogu objasniti naknadno, ako postoji interesovanje jer je ova poruka već standardno preduga :D.

  Moze slobodno jeo jedna preduga poruka.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #82 poslato: Avgust 05, 2012, 17:43:04 »
PS
Moze slobodno jeo jedna preduga poruka.

Može, ali je nezgodno jer ne znam kako tumačiti onu grešku: kao još ili jao :D :D :D.


PS
Biće večeras, sada nemam vremena s obzirom da pažljivo pratim kako srpski Supermen "pažljivo" prati Vojin forum (znaš kako se kaže srpski Supermen? Pa NEPISMEN ;D ;D ;D).

Šalim se more, na te supermene ne dajem pet para (ako su još u opticaju :D), idem malo da presađujem na mleč.
Društva su vrlo jaka još odgajaju trutove i imaju odlične zalihe polena. Uz to ima i jako puno mladih pčela. Šteta da se baci :D.
« Poslednja izmena: Avgust 05, 2012, 17:48:10 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #83 poslato: Avgust 06, 2012, 18:46:05 »
Prvo kratak popis nekih stavki zašto ne podbacivati nastavak ispod plodišta, jer je čitanje ovog teksta zamorno (mlogo bre brate ima da se čita :D):

Podbačen nastavak ispod plodišta društva koje je pripremano za zimu u jednom telu je suvišan zbog bar nekoliko razloga:

1) Tehnika nastala pogrešnim tumačenjem nekih članaka iz stranih časopisa i može biti korisna samo u određenom području; inače je nepotrebna
2) Nepoznavanje rase pčela kojom se pčelari (proizilazi iz stava 1)
3) Ako pčele nisu dobro pripremljene za zimu, podbačeni nastavak će im malo pomoći (kao i pogača)
4) umesto toga treba umereno prihranjivati pčele, da bi se dobilo i legla i uobličile medne kape (medni venci)
5) Smatram da postojanje ovog nastavka uslovljava postojanje više vlage u košnici
6) Pčele će zimi, kada se ukaže mogućnost, teže izletati iz košnice u slučaju potrebe za pročisnim letom (isflekaće unutrašnjost košnice)
7) Udaljava se gnezdo od leta i to ima svoje posledice
8)  Grabež može biti jedna od njih i dovodi do „nestanka“ pčela. U stvari one ne nestaju, ali se gubi društvo.
9)  Može se podbaciti nastavak ispod nastavka sa gnezdom, ko voli da radi i misli da je to dobro.
10) Dalje samo Ivan mora da čita, jer je tražio :D :D :D


Postavljanje nastavaka ispod plodišta je postalo uobičajena tehnika zbog straha da će se pčele „smrznuti“. Ili zbog onoga što se zove resavska škola prepisivanja u svakodnevnom životu. Neko pročita, PEREPIŠE (copy-paste, kako npr. radi srpski supermen kada drpa tuđe tekstove), a ne razume šta tu piše.
Pčele se neće prehladiti, neće dobiti kijavicu i nešto slično, ako imaju dovoljno kvalitetne hrane. Druga stvar je čitanje tekstova koji potiču iz američke literature i časopisa. U tim tekstovima se rade poređenja i predstavljaju rezultati ali postoje i komentari priređivača teksta. Neki naš ambiciozni baja koji želi da izmisli toplu vodu kasnije to tumači po sistemu šano-dušo i dobijemo tehniku koja često nema veze sa stvarnošću ili je primenljiva samo u nekim užim oblastima. To su oni tekstovi gde se spominje zazimljavanje u tri LR tela (nastavka). Pri tome se zaboravlja o kojim pčelama je reč (italijanska rasa).

Jedan od razloga je i „raubovanje“ pčela. Izraz koji koristi s. Supermen najčešće. Taj izraz pokazuje način rada sa pčelama. Raubovanje je izraz koji potiče od nemačke reči Raub, što znači razbojništvo ili otimačina. To je nemilosrdno iskokorišćavanje ljudi ili sredstava uz slabo održavanje ili potrebnu pažnju (kada je reč o ljudima ili živim stvorenjima). Valjda zbog raubovanja treba povidonisati kad krajem zime vidi fleke pa ih ostruže noktićem ;D (a posle ih traži na tuđim pčelinjacima: vidi slike – prave („vizanti[j]ske“) fleke i fleka nastala od kapljanja kondenzata iz dimilice). Postavljam slike, jer je dobaro ophođenje prema pčelama važno zbog pojave bolesti.

Ovo sam napisao zbog toga što pčelama treba omogućiti da se pavilno pripreme za zimu. Ako je potrebno, moraju se i hraniti. Naročito po ovoj suši. Neverovatno je da neko ko nikada nije vršio umerenu (ili nužno potrebnu obilniju) prihranu drži slovo o tome kako je to štetno. Štetno je kada se vidi šaka uginulih pčela na ramovima sa prilično hrane. To je posledica loše pripreme za zimu.
Kada nema dovoljno hrane u košnicama, pribegava se merama štednje. Jedna od mera je i podbacivanje nastavaka ili korišćenje nekakvih dubokih podnjača. To je i nepraktično (duboke podnjače) a i poskupljuje proizvodnju u određenoj meri. Koliko je upotrebljivo u pčelarskoj praksi, takođe je diskutabilno kada je reč o seobi pčela.

Još nešto je tu bitno, a to je nekakvo pravljenje „sojenica“ od pčelinjaka. Mislim na one priče takozvanih „prirodnjaka“ koji tvrde da pčele najbolje zimuju kada su visiko og tla. Odatle se insistira na praksi udaljavanja pčela od tla i podizanje postolja na visinu koja je i nepraktična za rad (izuzimajući pološke, nukleuse isl.). zaboravlja se međutim da se prirodnjaci svake godine sastavljaju i rastavljaju od pčela. Hoću reći da uvek imaju par košnica (jer ostale izgube) i da o pčelama vrlo malo vode računa. Odnosno imaju pristup pčelarstvu lezi lebu da te jedem.

Još dok je trajala zima, postavio sam na forum slike koje pokazuju kako se topi sneg uz košnice. Takođe sam postavio slike tla ispod košnica, koje nije smrznuto i suvo je. To je ona mala količina toplote koja dolazi iz tla prekrivenog snegom i potpomaže topljenju snega uz leto. Tako da je i to jedna od „sitnica“ koja pokazuje da ne treba košnice previše odaljavati od tla i da podbacivanje nastavka ispod plodišta sa tim ciljem predstavlja suvišan posao.

Štednja hrane udaljavanjem plodišta od tla nastavcima je takođe vrlo diskutabilna. Ako je leto pokriveno snegom, pitanje je do koje će mere topao vazduh zadržati tu toplotu prolazeći kroz taj podbačeni nastavak, u kojoj meri će topiti sneg ispred leta i koliko će se kondezovati vlaga iz njega po tom podbačenom telu. Hoće li se dobiti suprotno od očekivanog: umesto koristi imaćemo štetu koja nastaje zadržavanjem viška vlage i kasnije pojavom plesni.
U vetrovitim predelima bi se moglo prilagoditi leto tim uslovima. Ako neko misli da će sa jednim nastavkom sprečiti nepoželjno dejstvo vetra, neka skine ulazna vrata na kući (sobna vrata treba zatvoriti, naravno :D i neka uživa 8)). Pčele će očigledno potrošiti nešto više hrane u uslovima jakih vetrova. Ali neće rano krenuti sa leglom u nevreme, tako da neće biti neke veće štete. Jednostavno se ostavi nešto više hrane.

Kada sam naveo američku literaturu, treba znati da mi imamo pčele koje su prilagođene uslovima u kojima žive. Brojnost pčela koje ulaze u zimu je bitna. Italijanska rasa je brojnija. Bilo bi neugodno ostaviti puno pčela u jednom nastavku LR. Poznato je koji su problemi vrlo jakih društava u malom prostoru. U istom članku  (koliko se sećam napisao ga je M. Opačić i objavljen je u Pčelaru 1989 godine) se govori i obavijanju košnica ter papirom i sl. Na kraju je ispalo da je to i suvišno i štetno, a najblaže rečeno nepotreban i suvišan posao.

Ako sam pisao da je vrlo nepovoljno zimovanje pčela samo na medu (bez praznog saća na kojem će pčele uspostaviti klube) treba znati da se to teško postiže u stvarnim uslovima. Može se napraviti samo veštački. Kada su u pitanju društva koja su sve vreme u prostoru jednog LR nastavka, do ovoga je vrlo teško doći. To se može videti kad u hranilicama ostane sirup ili čak i med. Takođe se to vidi i u dobroj paši. Pčele koje nemaju mesta i trenutno su popunile raspoloživi prostor se hvataju u bradu i kreću da rade tek kad naprave mesta. Tome doprinosi i postojanje legla. Način na koji najviše volim da zazimim (i najsigurniji je po opšte stanje društva tokom zime) je sa polumedištem dole i LR nastavkom gore. Samo ovo nema veze sa mikroklimom, kao što sam napisao, već je najveći deo legla u tom polumedištu. Tako da osnovna namera nije uticaj na mikroklimu nego samo normalno stanje društva.

Hoće li se pčele „prehladiti“ ili smrznuti? Hoće, ako nemaju dovoljno meda. Taj med nije izolator, kao što neuki tumače. On samo doprinosi opštem stanju kojem se pčela prilagodila. I energetsko je „gorivo“. Ali džaba to „gorivo“ ako nema dovoljno pčela. Tada se pčele stvarno smrznu. Slaba je temperaturna razlika koja omogućava odvođenje vlažnog vazduha kada postoji nastavak ispod klubeta - gnezda. Taj vlažni vazduh je najštetniji ako ga ima u ogromnim količinama. Ono što sam ja zapazio je taj vlažni vazduh pre napusti košnicu ako je gnezdo bliže letu. Veća je temperaturna razlika i difuzija je izraženija.

Kada navodim (a to često radim), „gnezdo bliže letu“ (ili klube), treba ozbiljno uzeti u obzir i grabež. Ako se uzdate u ono što je jedan od majstora napisao na zvaničnom forumu Saveza, a to je da pčele zaborave da su učestvovale u grabeži, ja sam jasno napisao da to nije tačno. Pčele pamte skoro sve oblike „dresure“, a najviše onu dresuru koja je povezana sa izvorom osnovnih potrebština, a to je hrana i voda. Možete imati grabež na svom pčelinjaku, a da je ne primetite. Teorije o tihoj grabeži su mi nepouzdane. Kao pčela moli i pregovara sa stražaricama da im mazne nešto hrane. Valjda se uzima u obzir da je ovo Srbija i da možeš svakog podmititi :D :D. Onda se pojave one poštene koje je češkaju po stomaku i onda ona vrati uzeto. Ta aj’te, molim vas :P. Tiha grabež se najčešće dešava u jesen ili tokom jačih otopljenja zimi i u rano proleće, dok se ne pojavi jača polenska ili nektarna paša. Po istom principu se javi i leti, ali kod društava koja nisu u mogućnosti da brane leto, ali samo u uslovima apsolutne bespaše - to je malo teže ostvarivo, pa je uglavnom greška pčelara. Upravo je gnezdo udaljeno od leta. Nazovimo to i nesrazmerom snage društva sa letom. Ili je udaljeno ili je leto veliko. Tako da imamo mali broj stražarica na letu, jer ostale pčele moraju na različite načine da se brinu o leglu.


O suvišnom radu ne treba trošiti reči. Raditi ono što nema neku naročitu praktično korist spada u hobi radnje i to može raditi neko ko ima par košnica i veruje da to doprinosi održanju pčelinje zajednice (pri tom ne veruje da pčeli treba pomoći u uslovima bliskim elementarnoj nepogodi kada nema dovoljno kvalitetne hrane koju može uneti u košnicu). Ako tehniku po pitanju pčela prilagođava pripovedanju bez praktične vrednosti i za uzor uzme pčelinjake koji su i u ovakvim okolnostima u nešto povoljnijem položaju i imaju paše u blizini i to pozdravljam, ali prazna priča ne puni ramove medom dobrim za zimovanje. Treba pogledati malo oko sebe i videti koliko pčela ima na prezrelom voću, koliko ima medljike i sl.

PS polumedište ne podbacujem (ako tamo već nije bilo) ni kod društava koja zimuju na polumedištima. Ostavljam ih da zimuju na dva tela. Visina polumedišta koja imam je 162 mm.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #84 poslato: Avgust 06, 2012, 22:05:55 »
Dragane, moljac neće da napada prazno saće u nastavku ispod. Meni je to jedini razlog zašto tako držim nastavke

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #85 poslato: Avgust 07, 2012, 14:57:02 »
Kolega Dragane,hvala Vam puno na vašem trudu i postovima,uvek se dosta nauči.Inače ja na svom pčelinjaku u LR društvima kojih je sada 32, plus 10 LR rojeva od ove sezone,a i u 10 komada DB imam dosta jaka društva koja obično imaju 7,dok poneka imaju i 9 ulica pčela u kome je smešteno klube.Takođe otprilike jedna četvrtina pčela jesu italijanska ili žuta rasa a veći deo jeste kranjska rasa.Zato u sezoni imam 4 LR tela i polumedište za najjača društva.Inače moja LR polumedišta su visine 125 mm,sa ramovima visine 110 mm,dužine 390 mm,tj EV ramovi,poređani poprečno u odnosu na leto i glavno plodište.U njima se leglo javlja samo u srednja 2 do 4 rama. Što se zimovanja tiče obično nije problem, što se tiče mednih venaca u plodištu,ali 2008 g i sada jeste problem,da u plodištima nemam meda,samo leglo i polen,tj perga,u proseku 7 do 8 LR ramova,negde 9 LR ramova legla.Inače polovinom septembra do kraja septembra bih obično podizao sva LR društva na prazna polumedišta,ili na prazna LR medišta,u cilju čuvanja saća i dovoljno prostora za pčele.Kod nekih LR društava često ništa ne mora da se radi,zato što imaju klube i leglo na 2 nastavka,sa dovoljno meda u oba nastavka.Ove godine i 2008 g to nije bila situacija,pa se mora nešto preduzeti,verovatno prepakovavanje ramova sa medom polovinom septembra i dodavanje sirupa sa Nozevojem.Lično volim da prvo pčelama ostavim dovoljno meda,makar ne vrcao,kao 2008 g,tako savetuje par mojih kolega,od po 80 do 90 g.Pogače ne dodajem,a ni sirup,sem sa Nozevojem,a ranije sam sam kuvao sa žalfijom ili pelinom,ali bez alkohola,a sve u cilju zaštite pčela od nozeme.To je standardna dopuna koju u tu svrhu radim od početka,obično polovinom ili krajem septembra.Ideal kome ja težim je da uzimljavam standardno LR društvo sa plitkim polumedištem na podnjači,i sa punim plitkim polumedištem iznad LR plodišta u kome ima bar 8 do 10 kg meda u vencima.Nekako se stvari pomeraju u tom pravcu ,dok ne sakupim sredstva za prelaz na RV I EV,voleo bih da mi standardno društvo ima LR plodište i 4 do 5 polumedišta,plus 1 lr nastavak u rezervi za svaku LR košnicu u cilju Demariranja ili razrojavanja,kada poželim da razrojim društvo,ili sprečim rojev nagon podizanjem zrelog legla iznad Hanemanke,a dodavanjem SO u plodište.Evo par slika kako sad kod mene izgledaju jača društva.

Van mreže Ivan Simic 1

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 104
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: selo Blendija
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #86 poslato: Avgust 08, 2012, 20:51:58 »

   
PS
Moze slobodno jeo jedna preduga poruka.

Može, ali je nezgodno jer ne znam kako tumačiti onu grešku: kao još ili jao :D :D :D .

  Bio sam gladan ,a po poslednjoj poruci vidim i ti.


  Slazem se sa vecinom ovoga sto si ti napisao.Jedino jos nisam siguran  oko vlaznosti u  jednom nastavku.Primetio sam da kod rojeva imam vise vlage u toku zime (dosada sam uvek podbacivao prazan nastavak ispod plodista) zato sam broj ramova u plodistu svodio na 8-9. Koliko ramova u nastavku ostavljas u toku zime?
  Pcelama je sigurno teze da izadju na procisni let ako imaju nastavak ispod plodista,pa sam iz tog razloga pitao o postojanju gorneg leta i nacinu na koji uspostaviti kvalitetnu ventilaciju u toku kasne jeseni i zime ( proizvodna drustva su mi na dva nastavka i u vecini slucajeva je leglo skoncentrisano u 2. nastavku).
 
« Poslednja izmena: Avgust 08, 2012, 21:10:31 od strane Ivan Simic 1 »

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #87 poslato: Avgust 08, 2012, 21:27:12 »
Ivo, meni je praktično da ostavim 9 ili i 8 ramova. Najčešće je to 9. to ne radim zbog vlage, već mi olakšava brzu kontrolu ili neku intervenciju u nevreme (npr. zimi). Ali to nije isključivo pravilo. Ako je neka košnica toliko “podebljala“ ramove sa medom i teško ih je vaditi kada zahladi, ne diram ih. Tada ostaje svih deset ramova.

I kod rojeva koje zazimim, način je isti. Izvadim taj deseti ili oba krajnja rama, ako je to lako uraditi. Ako treba da davim i ubijam pčele pri tom, to ne radim.

Kada je u njima med i društvo je jako, verovatno pčele prvom prilikom prikupe vlagu i iz tog dela košnice. Tada plesni nema a ni viška vlage. Slaba društva (ili tamo gde su ti ramovi bez meda na spoljnoj strani do zida, ne zalaze u taj deo košnice i vlaga se duže zadržava sa povećanom mogućnošću pojave plesni.



Gornje leto je dobra stvar i tu nema dileme. Ako je na samom vrhu nastavaka (na poklopnoj dasci i sl.), ne treba da je preveliko oko 3cm je dovoljno. Ali da može pčela proći. Ako je negde na sredini nastavka (najčešće okrugli otvor) to je dobro u toku zime. Ne samo dobro, nego bolje od leta na samom vrhu prednja strane nastavka. Ja te otvore nemam, ali to ne znači da su oni loši.

To sa leglom u drugom nastavku, tokom jeseni, ne želim da komentarišem. Ja sam protiv toga i meni je to nelogično.


PS
Ja broj'o. Sva slova su tu. Nemoj posle da bude ovo-ono :D :D :D
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Nenad Nessa Markovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 105
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kumodraz
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #88 poslato: Avgust 08, 2012, 22:58:27 »
Dragane, meni u svim kosnicama koje imaju vise od dva tela LR i RV pcele leglo sad gaje u drugom, u prvom ima jos po malo perge malo zoastalog meda i po negde jos legla koje nije izaslo ali staro, znaci matka zaleze u drugom nastavku, sta je predlog u takvim situacijama raditi sta i gde prebacivati kako svoditi, i sta vec sve treba uraditi, hvala i izvini za ovakva pitanja pocetnik se slabo razume, pa bolje da je pitanje uopsteno pa cu nesto i shvatiti, Hvala i pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #89 poslato: Avgust 10, 2012, 00:46:11 »
Nešo, odgovor ne može biti baš jednostavan. Postavlja se pitanje kakvo je saće u tom donjem nastavku (svetlije ili tamnije). Prošle godine, iako je bila isto jaka suša, pčele su radile svaki dan i bilo je nekog unosa nektara (i sl.) tako da je to uticalo na povećanje površina sa leglom. 16. avgusta sam postavio na forum SPOS-a fotografije i matica je zanosila mlad ram na kojem je bilo puno polena, ali i legla u različitim stepenima razvoja. Zanesena jaja su bila sitna i to je pokazivalo da pčele još nisu htele da odgajaju zimske pčele.

Sada je drugačije. Danas sam prvi put negde oko 14 sati čuo onaj jači huk pčela. Nešto je zamedilo snažnije. Ali društva su jako dobro snabdevena hranom i u plodištu. To je jasan znak pčelama da imaju doviljno hrane i da polako vrše pripreme za zimu.

Na slici su dva rama izrazito različite starosti saća. Ova su u samom središtu plodišnog (prvog nastavka). Vidi se koliko je to prenatrpano polenom. Zato nije svejedno kakvo je saće u tim donjim nastavcima kod tebe. Ako su ramovi sa novim saćem, teško da će ih pčele nameniti za leglo. Tvoja društva su težište delanja prebacila u gornji nastavak, jer postoje dve mogućnosti: ili su isuviše slaba ili nemaju značajne količine hrane.
Sada je malo verovatno da će se stanje bitno popraviti i da će pčele same usmeriti maticu u prvi nastavak. u proleće bi to bilo normalno. Sada je malo verovatno. I da se poveća unos hrane (ili prirodnim putem ili prihranom), najverovatnije da bi pčele samo smanjivale površinu sa leglom.

Trebalo bi da spustiš u prvi nastavak dva rama sa leglom, na kojima su najtanji venci meda i da između njih ubaciš jedan ili dva tamnija rama. Praktično bi gnezdo bilo presloženo po vertikali. Za to još nije kasno. Uz to ide svakodnevna prihrana. To bi bilo nekih pola litre sirupa dnevno.

U gornjem nastavku ne premestaš ramove, nego samo približiš tako da po bokovima ostane mesto za dva prazna rama. Tu staviš dva prazna (svetlija rama) na čije mesto si ubacio ramove sa leglom.

Ovo sam napisao sa pretpostavkom da društvo liči na nešto (da nije slabo). Ako je slabo svedi ga samo na jedan nastavak ako je LR košnica u pitanju.


PS
Nešo, izvini što sam malo kasnio sa odgovorom...
Samo mi se čini da su ti društva na više od dva nastavka i da, naravno nemaju matičnu rešetku. Nije mi jasno zašto su na više od dva nastavka i šta je u trećem nastavku? Ako je tako, pretpostavljam da je u trećem sve med ili nije? Napiši kakvo je tačno stanje.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).