Košnice Voja

Alati i oprema za pčelarenje => Košnice => DB (Dadan-Blat) => Temu započeo: Milic Vukic Januar 24, 2011, 23:58:51

Naslov: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Januar 24, 2011, 23:58:51
DadanBlatova košnica je skoro do kraja prošlog veka bila najrasprostranjenija košnica na našim prostorima. U skoroj prošlosti po brojnosti pretekla je LR košnica inače najrasprostranjenija košnica na svetu.

Ovo ne znači da je DB košnica prevaziđena, zastarela i da je vreme pregazilo. A možda i jeste ko zna.

Možda je najatačnija davno izrečena pčelarska aksioma da med ne donosi košnica već pčele.

Dobre strane DB košnice su:

- pogodna za rad, naročito za početnike, jer su plodišni ramovi u jednom nastavku, lako se pregleda, laiko nalazi matica i sl.

- pogodna za prezimljavanje pčelinjih zajednica zbog dovoljno visokih ramova u plodištu gde može da se smesti medna kapa i klube, tako da su pčele stalno na saću i u kontaktu sa medom, pa nema takozvanog "smrtnog prostora", kao kod LR,

- plodišno i medišno saće različito po visini tako da ne može doći do mešanja ramova, te se med može vrcati isključivo iz medišnog nezaleganog i nezagađenog saća,

- može se neograničeno proširivati, dodavanjem nastavaka koliko god je potrebno tako da je moguće iskoristiti i najbolje paše.

- medišni nastavci su plitki, pa daju bolju mogućnost dobijanja sortnih medova, osim toga pčele pre poklope ramove te su spremni za vrcanje,

- zbog relativno velikog plodišta i stalno prisutne razarve meda smanjene su šanse da društvo u letnjem, bespašnom periodu strada od gladi ili rapidno padne u snazi zbog nedostatka hrane,

- pčelaru daje mogućnost da pčele zazimljuje na medu i da prihranu sirupom i pogačama svede na najnužniju meru ili da je čak potpuno izbaci.

- u našim uslovima, u dobrim godinama, pčelari sa društvima u DB košnicama ostvarivali su prinose i preko 100 kg izvrcanog meda, što  je u rangu prinosa sa najboljim poznatim košnicama. (Sa RV i EV još  nisu rađena poređenja).

- o nedostacima ovaj put neću.

 Za sada toliko. pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Januar 26, 2011, 11:55:35
Велики број пчелара мисли да су ДБ кошнице погодне за почетнике и за пчеларење са малим бројем кошница.

          Наредна слика врсног ужичког пчелара Др Борка Тановића, који тренутно има 200 друштава у ДБ кошницама а и даље повећава свој пчелињак, показује супротно.
          Борко је пчеларство учио од Фараровца Бранка Милете, али каже да нема намеру да мења тим који побеђује, а за сада је више него задовољан приносима које остварује са ДБ кошницама.
          Ево неколико слика које то показују.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 26, 2011, 17:15:51
Čini mi se da je u pitanju DB 12.

Kako moćno deluje.  ;)  :D
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: momamilosevic Januar 26, 2011, 21:14:43
     Napisaću par reči kako sam sprečavao rojenje dok sam pčelario sa DB košnicom.
  Sprečvanje pojave rojevskog nagona izvodi se kod nje dodavanjem polumedišta neposredno iznad plodišta.Ako se i pored toga javi nagon
za rojenjem,što se ispoljava u pojavi većeg broja matičnjaka na periferiji plodišnih okvira i mase pčela koje nisu angažovane u sakupljanju
nektara,on se može sprečiti na taj način što se potpuno prazno polumedište(bez okvira)doda ispod plodišta.Na taj način se stvori velika praznina neposredno ispod legla,što pčele ne trpe i nastoje da je otklone produžavanjem izrade saća na svakom plodišnom okviru.To dovodi
do angažovanja u izradi saća svih onih pčela u košnici koje se pripremaju za taj posao u novoj sredini posle rojenja.
   Uskoro zatim dođe na taj način i do likvidacije rojevskog nagona u celom društvu.U takvom stanju ono pretstavlja izvanrednu snagu za
sakupljanje nektara i izradu saća.Za nekoliko dana ono produži sve okvire plodišta do podnjače,najčešće s trutovskim ćelijama,koje pčelar može nekoliko puta sasecati i dobiti u dobrim prilikama do kilogram voska.
   Kad je nagon za rojenjem likvidiran.okviri plodišta očiste se od voska odozdo,prazno polumedište se skloni i time je društvo dovedeno u normalne uslove koje pruža ovaj tip košnice.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Januar 26, 2011, 22:40:52
Na koliko ramova legla preti opasnost da dođe do rojenja u DB košnici?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Januar 26, 2011, 23:30:31
Citat
Vojko Aleksic
Umetnite citat
Čini mi se da je u pitanju DB 12.

Tačno u pitanju je DB - 12 original. Najveći problem kod nje što je zaista teška za utovar i istovar (i sama košnica je teža od drugih tipova). zato je sve više pčelara koji se opredeljuju za DB - 10 ili LR sa produbljenim plodištem, kako  više volite.

Inače na osnovu iskustva koje ja imam. Ako se na vreme proširi prostor u košnici za smeštaj nektara i zaposle mlade pčele na izgradnji saća i nezi legla do rojevog nagona u principu ne dolazi. Kad krene ozbiljan unos preovlada nagon za sakupljanje nektara  o rojenju nema brige, pod uslovom da uvek ima dovoljno prostora u košnici. Ako se okiša pa pčele lenjstvuju u košnici onda očekujte probleme sa rojevim nagonom.

A iskreno u rojev nagon uglavnom ulaze dobra društva, sirotinja se ne roji, ali sirotinja i ne donosi med, nego jaka društva. Vrhunski majstori drže društva na ivici noža, odnosno toliko jaka društva da samo još malo fali pa da odu u rojev nagon. Takva društva donose maksimalne prinose.

Uveren sam da pojavi rojevog nagona pogoduje i neravnoteža u količini mladih pčela hraniteljica i količine otvorenog legla. Ako hraniteljice nisu dovoljno zaposlene na nezi legla već lenstvuju eto uslova za rojenje u svakoj košnici pa i u DB. Drugo je pitanje što se u nekim tipovima taj problem lakše rešava nego u DB.

pozzz.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Ivica Kuzmanovic Januar 26, 2011, 23:39:09
Gospodine Milicu,

Ako zelim da mi DB12 udje u rojevi nagon, radi dobijanja kvalitetnih maticnjaka, a da to bude pre bagremove pase. Sta da radim?
Mozda da prebacim ramove u DB10, da prihranjujem vecom kolicinom sirupa ili nesto trece, ili jos nesto trece? Kakve su sanse da to uspe?

Hvala i srdacan pozdrav,
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Januar 27, 2011, 00:48:40
Obično se desi kad želiš da uđe u rojev nagon, ono baš tad ne ide tako lako.

Ipak, dobro rešenje je kad je suziš na 8 - 10 ramova ili još bolje prebaciš u manju košnicu ili nukleus, šta imaš. Važno je da forsiraš hranom da bi matica što više zalegla. Kad joj postanje previše tesno skoro sigurno će krenuti sa izgradnjom rojevih matičnjaka. Proprati je pa kad matičnjaci dozre, iskoristi ih što više jer ćeš dobiti odlične matice.

Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Ivica Kuzmanovic Januar 27, 2011, 11:01:22
Hvala Gosin Milicu,


pozzzzzzz
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Januar 27, 2011, 22:00:39
Nema na čemu Ivice, tu smo da razmenjujemo iskustva. Ja se trudim da u okviru svoga znanja i iskustva dam predlog koji bih primenio ili primenjujem i u mom pčelinjaku, krajnje dobronamerno.
pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Januar 30, 2011, 00:18:48
DB košnice i to dvanaestoramne se mogu postaviti i na prikolicu šleperku. To je prošle godine uradio već pomenuti Dr Borko Tanović iz Užica. Već su jednom bile na suncokretovoj paši.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: stevanovic sveto Januar 30, 2011, 00:34:40
Da li ih skida sa prikolice? Ako skida, kako ste ih posle pune podigli na prikolicu? Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Petar Lukic Januar 30, 2011, 11:30:09
Ovako je ta prikolica izgledala u toku izrade.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Januar 30, 2011, 14:02:13
Citat
  sveto stevanovic: Da li ih skida sa prikolice? Ako skida, kako ste ih posle pune podigli na prikolicu? Pozdrav.


    Ne planira da ih skida, osim pojedinih (slabići, bezmatci, trutuše i sl.) Inače skidanje je jednako teško kao i svako podizanje košnica prilikom seobe. Formira strmu ravan i dva čoveka kolicima izađu na paviljon. Na gornji red košnicu dižu dva ili tri čoveka zavisno od težine, mada se pune nikad ne dižu ni spuštaju. Kada se ubace u svoje ležište profilom na šafljenje se fiksiraju za platformu. Po mom mišljenju objektivan problem predstavlja činjenica što je šleper vrlo nezgodan na vlažnoj zemlji i travi.

Pozdrav.

Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: stevanovic sveto Januar 30, 2011, 14:14:52
Sad mi je jasno. Mislio sam, pošto je šlepr da se košnice moraju skidati kad se odsele na pašu. Mora se uvek voditi računa gde parkirati, jer duža kiša raskvasi teren pa bi se ovaj šleper (kontejner) mogao zaglaviti (previše potonuti u zemlju). Zato je ono:"svima je med sladak, samo je pčelarima gorak". Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Januar 30, 2011, 14:29:06
U pitanju je paviljon sa  košnicama koje su ubačene u ram i učvršćene. Sredina je prazna. U taj prostor se mogu unositi košnice i prevsti, ali se moraju istovarati, ali to nije pravi posao. Inače pčelinjak na ovakvoj platformi je vrlo mobilan. zatvore se leta, zakači prikolica za truk i pokret. Kad dođeš na odabrano mesto obrnuto, otkačiš truk pa otvaraš leta.

Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Februar 05, 2011, 00:12:24
Evo snimka sa pčelinjaka Dača Dramlića u Krivači (Guča), posle bagremove paše. U pitanju su DB - 10 i LR košnice.
Nešto sve razmišljam kolike bi merdevine trebale za RV košnice na istoj paši, ako bio prinos bio 50% veći da ne govorimo o nekoliko puta. Čini mi se da bi umesto 6 LR tela trebalo 9 RV. Pri istom unosu. Ako bi prinos meda bio 50% veći tebalo bi 13 RV tela. Kakav bi to prizor bio. Kula od nastavaka visoka 2,7 metara.
Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojo Brstina Februar 05, 2011, 01:49:17
Mislim da Dači ne bi trebale merdevine sa RV a svakako u isto vreme mislim da bi imao malo više meda nego u DB košnicama u svakoj zajednici.
Inače i ovo je odlično. Kada je paša jaka i dugačka u svakoj košnici bude dosta meda, u nekoj malo manje manje u nekoj malo više (opet u RV više) ali u svakoj mnogo, mnogo meda.

Iz samo 4 RV medišta (dodao jedno iz rezerve)  iz RV košnice pre 3 godine vadio sam 70 kilograma suncokretovog meda.

Mislim da je jedino pravo poređenje samo onda kada se zajednice u različitim košnicama nalaze na istom pčelinjaku u istim uslovima.

Što se tiče DB košnica mislim da je DB desetka bolja od dvanaeske.

Pozdrav svima......   
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Februar 05, 2011, 12:14:28
   
Citat
vojo brstina: Mislim da Dači ne bi trebale merdevine sa RV a svakako u isto vreme mislim da bi imao malo više meda nego u DB košnicama u svakoj zajednici.


        E ovo već ne razumem, pa bi voleo da mi neko objasni, kako to u  manju zapreminu saća može da stane više meda. Naravno ništa loše, niti imam nameru da negiram nečije znanje koje do sada nije našlo put do moje glave.
       Kako ne bi trebale merdevine? Hajde da napravimo analizu preko površine saća jer u saće se smešta leglo i med. (Samo da odgovor ne bude može, biti  3 puna RV, najgornje je već zatvoreno, skidaj, vrcaj pa poturi. Za dan dva ponovi isti postupak. Na taj način ćeš napraviti mesta za najveći mogući unos bez potrebe za merdevine.)
      Jedno LR telo ima 86 decimetara kvadratnih saća, a RV 60. Šest LR tela po 24,2 cm visine čini visinu od 145 cm. Ako tome dodamo visinu podnjače 10 cm i visinu postolja od 40 cm, dođemo do visine od 195 cm i potrebe za merdevinama što ste iz snimka i videli.
       Za istu zapreminu saća treba 8,6 RV tela. RV košnica bi trebala da ima od visinu 172 cm, da bi primila istu količinu nektara, legla i polena. To znači da bi RV košnica postavljena na isto postolje u istoj paši, sa istim prinosom bila visoka 2 metra i 20 centimetara. Zato mi nije jasno kako ne bi trebale merdevine osim ako umesto merdevina ne koristimo dizalicu ili neku platformu.
       Znam neko će reći, leglo u RV zauzima samo jedno RV telo sve ostalo je prostor za smeštaj nektara. To istina može da pije vode ali jako malo. Zašto? Zato što u bagremovoj intezivnoj paši, gde je dnevni unos 10 kg, pčele nektarom potpuno blokiraju maticu (svedu je na dva tri centralna rama legla, sve ostalo zatrpano nektarom. Verujem da i u RV iako je mali plodišni prostor u vreme bagremove paše i taj mali prostor blokiraju nektarom u intezivnim bagremovim pašama. Dakle u intezivnim bagremovim pašama leglo se u svim tipovima košnica (sa ili bez matične rešetke), svodi na minimum. Tek po prestanku paše dolazi do debokade i ponovnog širenja legla.
       Zaista bi voleo da mi neko objasni kako se u manji broj ćelija saća može smestiti veća količina meda. (za razređivanje saća znam, 8 ili 9 umesto 10 ramova)
       Ovo poređenje pravim pod pretpostavkom da RV u istim uslovima, na istoj paši donese istu količinu nektara kao LR.
       Ako bi društvo u RV unelo 50 - 70% više nektara kako stoji u promotivnoj prezentaciji za RV košnicu (a ja apsolutno nemam nameru da negiram konstruktora i pronalazača RV košnice, jer sam ubeđen da se radi ozbiljnom čoveku, koji je to napisao na osnovu uporednih rezultata do kojih je došao). Dakle verujem u trdnju, ali tada bi RV košnica na istom postolju u  istim pašnim uslovima, pri uvećanom unosu za 50% morala da bude visoka približno 3 metra. Koliko bi trebalo da bude visok pčelar da bi bez merdevina skinuo najgornji nastavak sa ove RV košnice.
       Naravno sve su ovo računski izveden poređenja, na osnovu pretpostavljenih količina unosa i bez oduzimanja meda dok se paša bagrema ne završi.
       I još jedna napomena, Dačo jeste dobar pčelar, jeste majstor, ali nije velemajstor. Hoću reći da poznajem priličan broj pčelara koji su veći znalci.
       Ne zamerite, neišta loše, malo upoređujem, igram se prinosa. Kamo sreće kad bi svake godine bagrem medio ludo pa trajao 20 dana sa unosima 10-15 kilograma dnevno. Snašli bi se i mi debeovci nekako, a RV-ovci neka podupiru RV kule da se ne bi preturile ili neka svaki dan vrcaju po jedan dupke pun RV nastavak. Pozdrav svima
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojo Brstina Februar 05, 2011, 14:14:15
Kolega Miliću, stvar je jednostavna.
Radi se samo o različitom razumevanju potreba pčelinjih zajednica za lagerovanje nektara, preradu i skladištenje zatvorenog meda.
U RV košnicama normalno razvijene pčelinje zajednice med pune odozgo prema dole. Tako da je prvi zatvoren med u najgornjem četvrtom nastavku.
Takođe mislim da su zaista retke takve godine kada u bagremovoj paši pčelar može da izvrca preko 60 kilograma meda. Ja samo u izuzetnim situacijama dodajem i peti nastavak iz rezerve.
To je uglavnom kada nemam vremena da izvrcam med a paša se nastavlja. 
Obzirom da u 3 RV medišna nastavka stane od 50-60 kilograma meda retke su prilike da je potrebano dodavati i četvrti medišni nastavak a da o petom ne govorim.
Već sam napomenuo da sam imao priliku da dodajem i peti nastavak to jest četvrti medišni i vadim oko 70 kilograma meda iz jedne zajednice.
Takva konfiguracija je bila ukupne visine od 1140 mm. A to je 60mm podnjača+1000mm pet nastavaka +60mm hranilica + 20mm krov.

Obzirom da je Rodna Voja desetoramna nastavljača širine 414mm nema nikakve mogućnosti da dođe do nakrivljivanja košnice niti bilo kakvih potreba za podupiranje.   A kao što vidimo u ovoj konfiguraciji može da primi preko 70 kg meda.

Treba samo da znamo da u RV košnicama med daleko brže zre i da ga pčele daleko brže poklapaju nego li je to slučaj sa DB, LR, FR, AŽ i nekim drugim košnicama.
Ovo su potvdrili gotovo svi pčelari koji su upoređivalji RV košnice sa drugim košnicama.

Pa verovatno u svemu ovom leži odgovor o potrebama pčelinje zajednice za saćem u košnici i naše različito tumačenje tih potreba.

U svakom slučaju, dobro je kada imamo različito mišljenje koje svako od nas u praksi treba da ispita i uskladi.

Takođe mislim da preveliki medišni prostor destimulativno deluje na rad pčelinje zajednice i da saće treba postupno dodavati u skladu sa pašnim prilikama i potrebama pčelinjih zajednica.
Naravno to je samo moje mišljenje.

Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Februar 05, 2011, 17:02:24
       Vojo, prvo hvala na korektnom odgovoru, kome se u načelu nema šta zameriti, naprotiv. Mogu samo da dodam da brže zrenje meda nije ekskluzivna privilegija RV košnice, Iako ne pčelarim sa RV i EV košnicama usuđujem se da tvrdim da u EV nastavku med još brže dozreva i pre će biti spreman za vrcanje. Načelno što plići nastavci i manji ramovi med brže zri, tu si  apsolutno u pravu kad kažeš da će u RV nastavku med pre biti spreman za vrcanje nego u LR nastavku.
        Drugo pitanje je, ako je u najboljoj Dačinoj košnici za petnaestak dana na dve bagremove paše doneto preko 100 kilograma meda (moja pretpostavka, inače zašto bi dodavao peto medišno telo u situaciji kad oskudeva sa  telima i na druge dodaje i stara, koja je davno izbacio) Tvoj odgovor je da ti nisi zabeležio takav prinos u tvojoj praksi te da praktično nema potrebe za četvrtim medišnim telom (ukupno 5) a o petom da ne govorimo. U toj situaciji stoji sve što si rekao, kakvo podupiranje, merdevine i slično.
        Pošto kažeš da si u svojoj pčelarskoj praksi zabeležio rekord u RV od 70 kg oceđenog meda.
        Da i ja kažem svoj. Postignut je pre podosta godina u ataru Banatskog Karlovca sa DB dvanaestoramnom košnicom i iznosi 172 kg. Košnica je bila druga sa kraja, zbog strahovitog naleta, dodato je 12 i slovima dvanaest polumedišta i pored toga zbeg je bio pun pčele a prednji deo plodišta potpuno okovan pčelom kad uveče prestane izlet. Međutim, ta godina po prosečnom prinosu na suncokretu nije među najboljim. Prosek oceđenog meda za ceo pčelinjak bio je tek nešto iznad 30 kg.
         Činjenica da je sa DB -12 ostvaren veći rekordan prinos od prinosa RV košnicu apsolutno nije dokaz da je DB bolja košnica, već je dokaz da sam ja tada negde omanuo, čim je nalet bio tako drastičan.  Siguran sam da bi i RV pri ovakvom naletu ostvarila približno isti prinos.
         Da li veliki medišni prostor destimulativno deluje na rad pčelinje zajednice? i moj odgovor je da ako je najveći deo pun meda. Zato je bolje ako ima uslova čim med potpuno sazri cediti i vraćati društvima ako ima paše. Nasupot tome, prazan medišni prostor stimulativno deluje na radno raspoloženje pčelinje zajednice, da sad ne tražim ko je od autoriteta i gde tvrdio ovo što kažem. Ako trba naći ću.
         Ne zamerite. Pozdrav.
         
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 18, 2011, 16:41:55
Praksa je jedini valjani autoritet.  ;) :D

Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Djordjevic Predrag Februar 18, 2011, 19:28:34
Imao bih jedno pitanje za gospodina Vukica inace kolegu bar po tipu kosnica  :)
Zanima me vase misljenje o zazimljavanju DB kosnice sa jednim polumedistem u kome ima meda? Nailazio sam na savete nekih pcelara da se prave plica polumedista koja bi se u jacoj pasi punila i cuvala, da bi se naknadno dodala na plodiste prilikom zazimljavanja.
Zanima me vase, a naravno i misljenje ostalih forumasa koji koriste DB kosnice.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Februar 18, 2011, 23:41:17
      Pa da kažem svoje mišljenje. Ko ima uslova, poželjno je da se sačuva (ne vrca) jedno polumedište, pre svega od prolećne paše. To polumedište treba podbaciti pod plodišno telo odmah nakon završetka zadnje paše (početak avgusta), kako bi pčele, dovoljnu količinu meda prenele iznad legla, u mednu kapu, što bi istovremeno predstavljalo automatsku stimulativnu prihranu najkvalitetnijom mogućom hranom za negu zimskih pčela i formiranje dovoljno velike medne kape. Ovo naravno treba raditi u pčelinjoj zajednici koja nema dovoljnu rezervu hrane za zimu u plodištu (oko 20 kg.).
      Društvu u kome je nakon poslednje paše u godini, odnosno u periodu pripreme za zimu u plodištu prisutna dovoljna zaliha meda, ovo nije potrebno. Takvom društvu se može podmetnuti polumedište na podnjaču (ispod polodišta), prazno ili sa nešto meda u ramovima.
      U praksi sam zazimljavao svje pčelinje zajednice i sa polumedištem na podnjači ispod plodišta i samo sa plodištem. Naravno uvek sa zalihom od oko 20 kg meda i nisam primetio razliku u snazi kod izimljenih društava, koja su zimavala sa ili bez polumedišta na podnjači.
      Neko će postaviti pitanje svrhe pčelarenja ako med iz medišta ostavljamo pčelama, umesto da izvrcamo pa pčele prihranimo sirupom do potrebne količine. Stvar je izbora, samo nikad ne zaboravite da med na medu rodi.
     Ja lično nemam protiv prihrane društava sirupom u svrhu obezbeđenja rezervi hrane za zimu ako ta količina ne prelazi 25% ukupne zalihe hrane za zimu. Ovako dobijena ugljenohidratna hrana, potroši se u najhladnijem delu zime do pojave prvog legla, kada je med uz polen nezamenjiva hrana za negu legla.
    Ovo je deo moje pčelarske logike koju toplo preporučujem, bez namere da bilo kome namećem.
    Što se tiče plićih medišta, to smatram nepotrebnim dadatnim komplikovanjem, mada nisam isključivo protiv, naročito ako takva plitka medišta (recimo visine 133 mm) mogu da služe i za stavljenje boksesa, radi proizvodnje meda u saću.
    Srdačan pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 18, 2011, 23:51:47
U DB košnici, pčele, uglavnom, prvo napune plodište, pa onda idu u medište. Pogotovu u DB12. U DB10 se dešava da ima samo leglo, sa vrlo malim mednim kapama, a iznad matične rešetke, u plodištu, med. To je situacija u bagremu,

Kad omane lipa i suncokret, a bagrem obavezno izvrcam, eto ti belaja, premeštaj ramove iz košnica sa viškom meda ili kupuj šećer.

Danas je u Požarevcu viđena cena šećera 125 din/kg.

Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Februar 19, 2011, 00:06:29
Možda tako visoka cena šećera donese nešto dobro našem pčelarstvu. Da ostavljamo više meda pčelam u košnicama, baš kao je Predrag predložio. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 19, 2011, 09:36:43
Možda tako visoka cena šećera donese nešto dobro našem pčelarstvu. Da ostavljamo više meda pčelam u košnicama, baš kao je Predrag predložio. Pozdrav.

To stoji, ali, proizvodna cena medu skače, jer će biti skuplja dohrana, ukoliko ne bude dobre paše, a i preventivno delovanje, ili, ne daj Bpže, lečenje sirupom sa Vojinim ekstraktom, biće skuplje.

Duša me boli što će zarade falsifikatorima meda da padnu.  ;) :D ;D
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Djordjevic Predrag Februar 19, 2011, 14:09:38
Mislio sam da probam sa plicim polumedistem naravno za sledecu zimu, ako do tada bude bilo sve kako treba.  :)
Da ih stavljam odmah NA plodiste, mislim da bih tako dobio deblju mednu kapu koju bih po potrebi mogao da pojacavam sa spoljnim ramovima. Jeste da ostaje vise meda u kosnici ali se bar nadam da ce mi biti mirna glava sto se hrane tice.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milic Vukic Februar 19, 2011, 21:09:07
Vojko, saučestvujem u tvom "bolu".
Predraže, neko je davno rekao, od viška glava ne boli. To u pčelarstvu takođe važi.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Februar 20, 2011, 02:34:26
Vojko, saučestvujem u tvom "bolu".

Хвала на разумевању.  ;) :D ;D
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: aca peric Avgust 31, 2011, 10:23:41
Pozdrav svim kolegama.iz mog iskustva ,posto pcelarim sa DB I LR kosnicama,drustva u DB12 kosnicama su obicno vrlo jaka drustva,ali ako se ne pazi,najbrze se odluce za rojenje.To se desava zato sto kada pocne burna pasa,to je kod nas bagrem,pcele u DB12 prvo pune plodiste,naprave dobre medne vence i krajnje ramove pune meda,pa tek onda prelaze u gornje polumediste.2 polumedista koja su na njima u pocetku bagrema,deluju da im je dovoljno posla,ali problem nastaje sto se desi da pcele u DB12 nakon sto su napunile plodiste,umesto da predju gore,mogu lako doneti odluku da se izroje.Nazalost platio sam danak 2007 godine da su mi 2 najjaca drustva na pcelinjaku,DB12,umesto da pune polumedista,kao sto sam ocekivao,napunila plodista i izrojila se.Kasnijih godina je bilo istih slucajeva,ali sam ih ja presekao na vreme jer sam puno vise kontrolisao,pa sam formirao nukleuse a u maticnom drustvu sam ostavio samo maticu sa 1 ramom legla bez maticnjaka i puno plodiste satnih oisnova,sto ih je zaustavilo.Ali od prinosa za vrcanje nista u tim slucajevima.Sa DB 10 imam bolja iskustva,zato sto normalnom drustvu nije dovoljan prostor u DB10 plodistu,vec vrlo lako prelaze u polumediste i pune tamo,a kad to pocnu,obicno to i nastavljaju u drugom polumedistu i po potrebi u trecem.A sto se tice LR kosnice,tamo im takodje nije dovoljan prostor u jednom nastavku,vec je 1 nastavak plodiste,a nastavak iznad im je njihovo mediste,pa se pcele rasporede u 2 tela,a kad pasa krene,takodje lako pune i trece telo.Jedino ako je matica stara,a napravila previse legla u oba tela,desi se i po 16 ramova sa leglom,onda je tu potrebna blagovremena intervencija pcelara,oduzimanje nesto ramova sa leglom,dodavanje na njihovo mesto satnih osnova,dodavanje i 4tog LR tela,Demariranje i td.

Znaci moja sugestija veci oprez sa DB 12 cama u smislu rojenja,ja sam zato ostavio jos samo 2 DB 12ce,koje cu takodje naprolece prebaciti u DB 10ke.Ostalo su mi DB10,10tak komada i LR,30tak.komada.

Pokusao sam ove godine u par DB10 i 10tak LR kosnica da pcele privolim da predju iz njihovih plodista u prelazne EV nastavke,ali mi nije uspelo ni u jednom slucaju.Iako sam im dodao kako ispod plodista tako i iznadpo 1 EV prelazni polunastavak,u vecini slucajeva donji polunastavak su potpuno ignorisale,sem par koje su izvukle nesto saca,ali uglavnom sire trutovske celije,u koje matica nije htela preci.A polunastavke iznad su na moje zadovoljstvo izvlacile,ali ne kako sam zeleo plodisnim sacem,vec sirim medisnim ili trutovskim sacem.Pcele su u bagremu te polunastavke napunile medom naravno i to je to.A maticama nije palo napamet da napuste svoja DB10, ali ni LR glavna plodista,za koje sam se nadao da ce barem preci.

Moj zakljucak je da je bolje da onaj ko zeli da predje na EV kosnice,da je mudrije da formira paketne rojeve i useli ih pred bagremovu pasu,siguran sam da se takvi rojevi u toj godini mogu razviti u jaka drustva u EV kosnicama.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Septembar 18, 2011, 21:36:20
Pozdrav svim kolegama.iz mog iskustva ,posto pcelarim sa DB I LR kosnicama,drustva u DB12 kosnicama su obicno vrlo jaka drustva,ali ako se ne pazi,najbrze se odluce za rojenje.To se desava zato sto kada pocne burna pasa,to je kod nas bagrem,pcele u DB12 prvo pune plodiste,naprave dobre medne vence i krajnje ramove pune meda,pa tek onda prelaze u gornje polumediste.2 polumedista koja su na njima u pocetku bagrema,deluju da im je dovoljno posla,ali problem nastaje sto se desi da pcele u DB12 nakon sto su napunile plodiste,umesto da predju gore,mogu lako doneti odluku da se izroje.Nazalost platio sam danak 2007 godine da su mi 2 najjaca drustva na pcelinjaku,DB12,umesto da pune polumedista,kao sto sam ocekivao,napunila plodista i izrojila se.Kasnijih godina je bilo istih slucajeva,ali sam ih ja presekao na vreme jer sam puno vise kontrolisao,pa sam formirao nukleuse a u maticnom drustvu sam ostavio samo maticu sa 1 ramom legla bez maticnjaka i puno plodiste satnih oisnova,sto ih je zaustavilo.Ali od prinosa za vrcanje nista u tim slucajevima.Sa DB 10 imam bolja iskustva,zato sto normalnom drustvu nije dovoljan prostor u DB10 plodistu,vec vrlo lako prelaze u polumediste i pune tamo,a kad to pocnu,obicno to i nastavljaju u drugom polumedistu i po potrebi u trecem.A sto se tice LR kosnice,tamo im takodje nije dovoljan prostor u jednom nastavku,vec je 1 nastavak plodiste,a nastavak iznad im je njihovo mediste,pa se pcele rasporede u 2 tela,a kad pasa krene,takodje lako pune i trece telo.Jedino ako je matica stara,a napravila previse legla u oba tela,desi se i po 16 ramova sa leglom,onda je tu potrebna blagovremena intervencija pcelara,oduzimanje nesto ramova sa leglom,dodavanje na njihovo mesto satnih osnova,dodavanje i 4tog LR tela,Demariranje i td.

Znaci moja sugestija veci oprez sa DB 12 cama u smislu rojenja,ja sam zato ostavio jos samo 2 DB 12ce,koje cu takodje naprolece prebaciti u DB 10ke.Ostalo su mi DB10,10tak komada i LR,30tak.komada.

Pokusao sam ove godine u par DB10 i 10tak LR kosnica da pcele privolim da predju iz njihovih plodista u prelazne EV nastavke,ali mi nije uspelo ni u jednom slucaju.Iako sam im dodao kako ispod plodista tako i iznadpo 1 EV prelazni polunastavak,u vecini slucajeva donji polunastavak su potpuno ignorisale,sem par koje su izvukle nesto saca,ali uglavnom sire trutovske celije,u koje matica nije htela preci.A polunastavke iznad su na moje zadovoljstvo izvlacile,ali ne kako sam zeleo plodisnim sacem,vec sirim medisnim ili trutovskim sacem.Pcele su u bagremu te polunastavke napunile medom naravno i to je to.A maticama nije palo napamet da napuste svoja DB10, ali ni LR glavna plodista,za koje sam se nadao da ce barem preci.

Moj zakljucak je da je bolje da onaj ko zeli da predje na EV kosnice,da je mudrije da formira paketne rojeve i useli ih pred bagremovu pasu,siguran sam da se takvi rojevi u toj godini mogu razviti u jaka drustva u EV kosnicama.

Kolega Aco,
Kod mene su se uvijek prije rojile iz LR-a, nego iz DB 12. Polunastavci jesu određeni problem, ali nisu nepremostiv. Dodavao sam i PN pun s. osnova, kad skoro nikako neće da pređu i, ako ne paziš, eto rojenja. No, znao sam za to pa sam doskočio ovako. Prevjesim u PN 1-3 okvira i problem riješen. Tako držim dok se ne zahuktaju u gradnji u PN-u, a onda vratim okvirove dolje. Naravno, prije toga podrežem nadograđeno trut. saće. Dalje. Ja sam najzadovoljniji bio 1+1, nastavak na nastavak sa rešetkom između sve dok se vrijeme nije skroz suprotstavilo i pčelama i meni. Imao sam i široke poluokvirove u PN-ovim i te godine sam najbolje prošao. Hajde, molim te, te dvije preostale DB 12 nemoj prebacivati, nego sljedeće godine probaj ovako: PN+H.R.+M. Pokušaja nikad nije puno, valja pokušavati. Uostalom, i svo današnje pčelarstvo počiva na pokušajima u prošlosti. Uz sve, ja sam rojenje odlično rješavao prerasporedom okvirova (tako sam to nazvao) i bio prezadovoljan. Kako? Sa obe strane plodišta okvirove s hranom (i pomalo legla), obično njih 3-5 ubacivao sam u centralu i s rojenjem nije bilo brige (leglo+hrana+leglo+hrana itd.). U to sam bio sigurniji, no li u dodavanje dvije s. osnove. Jednostavno, obojici sinova imao sam običaj reći: "Idite prerasporedite ramove" i oni bi radili ovako kako sam naveo.
Ja sam žurio i RV sam formirao ovako: iz starke maticu u štipaljku, sirupom našpricao s. osnove, natresao mladih pčela, ubacio među njih njihovu maticu, dao pogaču i sirupa i zamijenio mjesta starke i RV, i sve odlično. Ma, džaba je, najdraža mi je bila DB 12.
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: aca peric Septembar 19, 2011, 18:12:06
Esade veliki pozdrav i mnogo hvala na savetu.Nije mi palo napamet da dignem 2 DB rama gore u polumediste.Nade sam polagao da ce same preci u polumediste sto se nije desilo u par godina,pa ko sto rekoh izgubih tako par rojeva 2006 jer su se 2 najjace izrojile u pocetku bagrema,pa tad ni meda ni pcela u tim drustvima.Posle sam ih u par drugih godina uhvatio na vreme sa zrelim poklopljenim maticnjacima,pa sam ih sam razrojio a na mestima starih sam ostavio stare matice,na po 1 ramu legla,bez maticnjaka,i dodao po 11 DB ramova SO.Nisu se izrojile vec su sve izvukle i napunile dobro medom plodista,ali nije bilo za vrcanje nista,al su za njih napunile u plodistu rezervu od 15tak do 20tak kg.Takva je godina bila,bagrem je trajao tada samo 7 dana koliko se secam,bar kod nas.Jaka drustva kod kojih nije bilo rojevog nagona su mi tada dale po 15tak do 20kg bagrema,plus po 15tak kg za njih,sto sam im ostavio,naravno.

Hvala jos jednom na savetu,mada ako budem pri novcu uzecu ipak 2 DB 10 da prepakujem i zadnje 2 DB 12ce.Moj zakljucak je da ih DB10 kosnica tera da obavezno predju u polunastavak,a onda stvari idu dalje dobro,ako ima dobre pase i lepog vremena,nema opasnosti od rojenja jer se zahuktaju u radu,izvlacenju neizvucenih poluramova,skupljanju nektara i td.
Veliki pozdrav,Aca
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Septembar 19, 2011, 22:44:45
Aco,
Živ mi bio, i sretno, mada mi je žao što nećeš probati što sam ti predložio sa DB 12 (PN+H.R.+M). Evo još 1 primjer. Skinem plodište DB-a, na podnjaču postavim PN sa 12 s. osnova, našpricam sirupom, stresem mladih pčela iz P, ubacim maticu, postavim rešetku, a na rešetku P. Kad se zahuktaju u gradnji, sa PN-om radiš što si naumio. Samo, doduše, hoće tako ponekad ubiti maticu, a triput mi se desilo da se matica odozdo vratila kroz leto rešetke gore u P pa sam je opet vratio, zatvorio leto H.R i bilo je sve uredu.
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 18, 2011, 01:47:34
Miliću,
Pošto je ovo tvoja tema, hajde, molim te, nastavi kad si već započeo. Ono što započneš, valja i dovršiti. Baš me zanima tvoje mišljenje oko onoga što sam predlagao Aci. Da li si probao, i ako nisi, šta misliš o ovome: PN+H.R.+M (12). Ja sam i ove godine zazimio na dva PN (polunastavka) DB 12. Šta misliš o logici (uporedba LR-a i DB-a): mnogi kod LR-a savjetuju rešetku na P1, što je omjer plodišta i medišta 1:2. Eh, kod DB-a bi to isto bilo onako kako sam ti gore naveo. A šta bi bilo kad bismo primijenili Rensona i ovdje i kod EV? Možda malo zapetljavam temu, ali valjda se neće ljutiti ni Vojo niti urednici.
Pozdrav, svako dobro! 
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Decembar 06, 2011, 17:51:20
Evo mijih DB košnica i jednog DB nukleusa.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Radovic Dragan Decembar 20, 2011, 16:53:09
     Napisaću par reči kako sam sprečavao rojenje dok sam pčelario sa DB košnicom.
  Sprečvanje pojave rojevskog nagona izvodi se kod nje dodavanjem polumedišta neposredno iznad plodišta.Ako se i pored toga javi nagon
za rojenjem,što se ispoljava u pojavi većeg broja matičnjaka na periferiji plodišnih okvira i mase pčela koje nisu angažovane u sakupljanju
nektara,on se može sprečiti na taj način što se potpuno prazno polumedište(bez okvira)doda ispod plodišta.Na taj način se stvori velika praznina neposredno ispod legla,što pčele ne trpe i nastoje da je otklone produžavanjem izrade saća na svakom plodišnom okviru.To dovodi
do angažovanja u izradi saća svih onih pčela u košnici koje se pripremaju za taj posao u novoj sredini posle rojenja.
   Uskoro zatim dođe na taj način i do likvidacije rojevskog nagona u celom društvu.U takvom stanju ono pretstavlja izvanrednu snagu za
sakupljanje nektara i izradu saća.Za nekoliko dana ono produži sve okvire plodišta do podnjače,najčešće s trutovskim ćelijama,koje pčelar može nekoliko puta sasecati i dobiti u dobrim prilikama do kilogram voska.
   Kad je nagon za rojenjem likvidiran.okviri plodišta očiste se od voska odozdo,prazno polumedište se skloni i time je društvo dovedeno u normalne uslove koje pruža ovaj tip košnice.

U koje vreme se radi ovaj postupak?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Rade Simeunovic Februar 28, 2012, 14:17:36
Пчеларим са ДБ-12  кошницама. Никад нисам имао проблема са преласком пчела у полумедиште,
а радим тако што рамиће из полунаставка добро истуширам хладном водом, у сваки успем по мало сирупа и додам полунаставак на плодиште. Полунаставке додајем када пчеле почну да поседају задње
рамове лево и десно у плодишту. 
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Lazovic Zivojin Jul 02, 2012, 22:36:05
Dragi prijatelji, možda je malo izvan teme, ali nadam se da neće mnogo smetati...
Želim da jednom prijatelju napravim DB košnicu (dvanaesticu). On ih ima 3 i sve su različite po dimenzijama. Po svoj prilici i ova četvrta će biti različita.
Naime pronašao sam u literaturi i na forumima da se većina slaže da je unutrašnja dimenzija košnice 456*456*310 (plodište).
Uradih ja crtež u 3D, ispoštovah sve dimenzije, ali pri pakovanju ramova problem...
Za dimenzije ramova uzeo sam da je sa Hofmanovim razmakom 35 mm, ali ako se uzme i da je isti 36mm, ostaje opet jako puno prostora do bočnih stranica plodiišta.
12 ramova X 36mm (širina bočnih letvica)= 432mm
456mm (unutrašnja dim. plodišta)- 432mm =24mm

Molim za objašnjenje čemu služi taj slobodan prostor?
Veliki pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bubo Lazarov Jul 04, 2012, 13:10:12
tako i treba
taj prostor treba da bude manji od jedan ram da ne bi mogli da izvuce sace a da mozes slobodno da izvuces ram iz kosnice da olabavis od susedni ram i da podignes
i drugo posle nekog vremena pcele dodaju propolis na ramova pa taj prostor od 35 mm malo se prosiri, isto tako sluzi i za ventilaciju vozduha u kosnici. pozdrav toliko ja znam ako gresim ili sam nesto ispustio dopunite me
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Lazovic Zivojin Jul 04, 2012, 16:14:02
Hvala kolega Bubo.
Pošto dugo ovde nije bilo nikakvih odgovora, uporno sam tragao zbog čega taj prostor i...konačno našao.
Objašnjenje mi je jako logično...
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Januar 17, 2013, 21:17:36
Imam poloske db ram i dvanajstice db,
trenutno pravim db desetke.
Interesuje me da li ce biti problem
sto su podnjace poput ladlica,na izvlacenje,ne postoji  mogucnost
rotiranja plodiste-mediste?
Planiram da pcelarim sa istim ramovima i u plodistu i u medistu.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 17, 2013, 21:37:58
Imam poloske db ram i dvanajstice db,
trenutno pravim db desetke.
Interesuje me da li ce biti problem
sto su podnjace poput ladlica,na izvlacenje,ne postoji  mogucnost
rotiranja plodiste-mediste?
Planiram da pcelarim sa istim ramovima i u plodistu i u medistu.

Zašto bi bio problem? Prevjesiš i stvar uredu.
Imam takve DB, poklonio mi jedan dedo, ofarbao sam ih, ali nisam naselio. One su sa fiksnom (neodvojivom) podnjačom, ali im se izvlači uložak. Jesu li takve kod tebe? Može slika ako imaš, volio bih vidjeti?

Imaš ti dvije varijante:
1. isti ramovi u plodištu i medištu i 2. dvije vrste ramova - plodišni i medišni u polunastavcima, a kad dodaš dva polunastavka, eto ti cijeli nastavak i koristiš cijele ramove u kombinaciji sa poluramovima.
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Januar 18, 2013, 12:29:17
Pravljene od lr nastavaka.
Da li da probusim rupe na podnjaci 50mm radi ventilacije?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: stevanovic sveto Januar 18, 2013, 14:21:25
Kolega Dejane, ne moraš toliko smanjivati slike. Mogu biti do 200 Kb. Na podnjači možeš da napraviš zamrežen otvor (15x15cm, na primer), koji po potrebi možeš da zatvoriš. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 18, 2013, 15:55:41
Ja sam pobornik pune i samo pune podnjače, no imam i nekoliko sa AV ulošcima, ali samo za kontrolu varoe. No, poštujem svačiji izbor.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojo Brstina Januar 18, 2013, 17:01:50
Bravo Esko, i za mene je puna podnjača puni pogodak a za kontrolu varoe opet moram da imam jedan broj žičanih podnjača i koristim ih do 20% u odnosu na broj punih podnjača.

Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 18, 2013, 20:24:39
Bravo Esko, i za mene je puna podnjača puni pogodak a za kontrolu varoe opet moram da imam jedan broj žičanih podnjača i koristim ih do 20% u odnosu na broj punih podnjača.

Pozdrav svima.....

Ja kažem šta imam i šta radim, a svako ima svoj način, želje, ideje...

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Januar 19, 2013, 12:21:57
Iste odgovore sam dobio i od mog ucitelja pcelarstva.
Da li je tacno da na otvorenoj(zamrezenoj)podnjaci
"zimsko"leglo kasnije krece?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 19, 2013, 15:13:06
Iste odgovore sam dobio i od mog ucitelja pcelarstva.
Da li je tacno da na otvorenoj(zamrezenoj)podnjaci
"zimsko"leglo kasnije krece?

Da.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Radoslav Stupar Januar 28, 2013, 17:00:17
Dragi Prijatelji kao novi clan Foruma upucujem vam tople pozdrave iz Njemacke.
Kao i svagdje i ovdje se vode polemike o boljoj ili losijoj Kosnici tj. jedno veliko ili dva mala Plodista. Gospodine Vukicu vi ste samo jednu stvar izostavili kad se radi o prednosti "jednog velikog Plodista" a to je po cuvenom Svjetskom Pcelaru- Bruder Adam- (nazalost njegova literatura nije prevedena na Srpski) mogucnost da se procijeni kvalitet tj. plodnost Matice koja je garant za veliki Prinos Meda. Ukoliko Matice nemaju dovoljno prostora da nam pokazu kakva im je snaga necemo nikad moci naci najbolju tj. onu koju cemo koristiti za rasplod. Mnoge Matice cemo ocijeniti kao dobre zato sto ionako nemaju dovoljno prostora da bi mi mogli uvidjeti njihovu vrijednost. Ja licno smatram da manje od 8 okvira Legla (sa jako malim ili bez Mednog vijenca) u jednoj DB Kosnici zalezeno od jedne Matice mora biti minimum onog sto se od Kvalitetne Matice mora ocekivati, a ako ona vec tada pokazuje Rojevni nagon (u plodistu nsmije biti okvira sa Medom) onda stvarno nije kvalitetna.

Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Radoslav Stupar Januar 28, 2013, 18:25:31
Postovani prijatelji,

 u Njemackoj Pcelare sa DB Kosnicama (10 ili12) tako sto prilikom prvog Proljetnog pregleda ostave samo onoliko ulica koliko Pcele pokrivaju tj.stare okvire izvade napolje (obicno 3 ili 4 ) a ako je u njima jos Meda stave ih iza takozvane razdjelne daske(slobodni prevod), koja se stavlja iza zadnjeg okvira koji je stalno okvir za Trutovsko leglo(zadnji prema praznom prostoru). Razdjelna Daska je velicine rama tako da Pcele mogu pored nje da prolaze tj. prenose Hranu.
Prenosom te Hrane(to je ovdje obicno Secer)se pcele podsticu na brzi razvoj i svode ih samo na onoliko prostora koliko stvarno trebaju . Prilikom daljeg razvoja i pojave pase dodaje se Mediste poprijeko u odnosu na plodiste a dalji Okviri se dodaju po potrebi u Plodiste u razmaku od oko 10 Dana(zavisno od Pase). Taj razmak od oko 10 Dana regulise da se ramovi zalezu u Ritmu tj. da Pcele ne izlaze sve odjednom i stim se pozitivno utice na sprijecavanje Rojevog nagona.
 Tako se postize da se Pcele usmijere u Medisni polunastavak i pritom ne odlazu Med u plodiste kojem se Matici po potrebi(zavisno o njenoj snazi) dodaju sljedeci okviri koje ona zalijeze. Ukoliko je Matica slaba ona se drzi samo na onliko okvira koliko moze zaleci (treba je zamjeniti sa rezervnom).
Ako joj se ipak dodaju svi okviri onda se dogadja to sto je gore navedeno da Pcele odlazu Med u Plodiste i na kraju dolazi do Rojenja. To je osnovna razlika pri pcelarenju sa Jednim velikim ili dava mala Plodista.
 Pcelarenje prilagodjenim prostorom u Plodistu.
 Ako zelite uporediti koja Kosnica je bolja onda morate na ovakav nacin pcelariti sa DB i ako jos imate dobru Maticu i ona moze zaleci vise od 8 Ramova i pritom ima mogucnost da zaleze i 9 i 10 nece doci do Rojenja (naravno ovdje igra ulogu i porijeklo Matice) onda dolazi do velikih prinosa Meda.

Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 28, 2013, 21:13:08
Radoslav je rekao:
Citat
u Njemackoj Pcelare sa DB Kosnicama (10 ili12) tako sto prilikom prvog Proljetnog pregleda ostave samo onoliko ulica koliko Pcele pokrivaju tj.stare okvire izvade napolje (obicno 3 ili 4 ) a ako je u njima jos Meda stave ih iza takozvane razdjelne daske(slobodni prevod), koja se stavlja iza zadnjeg okvira koji je stalno okvir za Trutovsko leglo(zadnji prema praznom prostoru). Razdjelna Daska je velicine rama tako da Pcele mogu pored nje da prolaze tj. prenose Hranu.

Prije svega: dobrodošao, dobro i nas našao, želim da se fino osjećaš i baš dobro da nam možeš progovoriti koju o njemačkim pčelarskim iskustvima.

Ovo što navodiš, to je dobra i logična stvar, koju zovemo suzavanjem prostora i utopljavanjem. Razdjelna daska ili pregradna daska, svejedno.

Malo i veliko plodište? Može se matica provjeriti i u jednom i u drugom slučaju. Nije teško izračunati ni površinu niti broj ćelija, što je opštepoznata stvar, a jasno je da jednom i dubokom plodištu teško da može bilo šta drugo parirati.

Hajde nas uputi na literaturu brata Adama pa makar se mi malo pomučili oko prevoda, kao i na osnovne tipove njemačkih košnica. Ne bi bilo loše progovoriti koju i o Buckfast maticama.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Radoslav Stupar Januar 28, 2013, 23:04:14
Esade Hvala na gostoprimstvu,

ja Pcelarim sa tri razlicite Kosnice, ali najvecim djelom (30 Kosnica) sa jednim Velikim Plodistem gdje je velicina satne osnove 350 x 315 i Cetvrtastog oblika sa10 Okvira. Mediste je 350 x 220 i 350 x 110 to je takozvana Njemacka Normalna Mjera.

 Drugi nacin: ako kao Plopdiste koristim dva Mediste osnove 350 x 220 a Kosnice su cetvrtaste (10 Okvira) onda imam nesto slicno kao sto su Vojine Kosnice.

Imam i 10 Kosnica "Cander"  cije su osnove visine220 a duzine 400 mm sa 10 Okvira.

Ovo ti sve pisem jer sam par Godina vrsio uporedbu na istom pcelinjaku da bi nasao za mene najbolji nacin Pcelarenja i prilagodio ga ovom podneblju.

Naj rasprostranije u ovom juzno dijelu Njemacke su ove Cander Kosnice sa dva plodista koje ja uopste nevolim jer nisu ni velike ni male ili bolje receno ni duboke ni plitke. Zato se njima vise nebavim intenzivno ali ih koristim kad su vec tu za prezimljavanj mladih Matica.

U Sjevernom dijelu su DB 12 najrasprostranjenije i naravno koriste se sa jednim Plodistem i Polunastavcima.
Ova Kosnica i nacin Pcelarenja po Bruder Adamu (prilagodjavanje velicine Plodista snazi Drustva) iziskuje stvarno Kvalitetne Matice i u takvom slucaju su prinosi rekordni.
 Ukoliko se ovom Kosnicom Pcelari sa svim Okvirima a Matica nema snagu da sve zaleze onda su rezultati Rojenje (kao sto sam vec naveo).

Moja Kosnica odgovara otprilike DB10 i Pcelarim po uzoru na - Bruder Adam - ali i naravno po svojim i vasim iskustvima (zato sam i postao clan ovog Foruma) da bi se savjetovali. Ovdje pokusavam svoje znanje produbiti i pristup Literaturi na Njemackom Jeziku je stvarno dobar. Ukoliko budete imali Konkretnih pitanja mogao bih ponesto da u slobodnom prevodu i prevedem.

Drugi nacin Pcelarenja je slicno (kao sto sam pomenuo) kao sa Vojinom Kosnicom iako mene u ovom slucaju interesuje samo velicina Celije na satnoj osnovi povezanom sa dva plodista ovih kosnica. Postoje tvrdnje da su Pcele nekad bile sitnije tj. celija bila 4,9 mm a ne kao sad 5,6 i neki naucnici tvrde da u vecoj celiji pcele izlaze dan kasnije i to mnogo utice na razvoj Varoe i drugih bolesti.
Mene bi interesovalo da li Vojo ili neko dole ima iskustva sa ovim Celijama u sprezi sa Kosnicom velicine Vojine ili neke slicne. Imam namjeru to da Testiram a cuo sam da neko u Sveckoj proizvodi takve satne osnove.


Literatura naprimjer: MEINE BETRIEBSWEISE , Bruder Adam (ima u Internetu vise Jezika: Engleski, Francuski, Grcki, Svecki i Njemacki)

Pozdrav svima


Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 29, 2013, 09:45:57
Živio, Radoslave,
Shvatam o čemu je riječ, ali daj nam unutrašnje dimenzije spomenutih košnica da ne bismo računali i nagađali koliko je ostavljeno prostora, koji je bočni razmak i slično.

Pretpostavljam da ima i rad s Hanemanovom (matičnom) rešetkom, ali i bez nje, ali samo pretpostavljam. Ti si taj koji će nam reći načine, a naravno da će svaki prevod dobro doći.

Znam za sporni odnos: problem veličine ćelije naspram razvoju varoe i ostalih problema koji idu uz to: John Kefuss, bračni par De Lusby, Oscar Perone, imamo i domaćeg čovu: Ivan Brndušić Brnda, time se bakće i Rudi Paulović, u Sloveniji ima poseban prirodnjački sajt na tu temu: "Nove poti v čebelarstvu" (bio sam tamo malo i član), a uz to ide i problem bočnog raspona (od 31 do 36 mm), pa onda visina nepovredivog plodišta itd. U tom pravcu gledano, naselio sam društva tako da su izgradila prirodno saće pa malo posmatram i zanima me sve na ovu i slične teme.
Nisam pčelar na med, mada bih slagao kad bih rekao da mi nije drag dobar prinos, ali su mi pčele ipak nešto kao ljubimci-razbibrige u ovom ubrzanom i ne baš pretjerano finom, veselom i pravednom životu, no najvažnije je da mi ni zalogaj niti išta drugo ne zavisi od pčela i to je najvažnije.

Hajde sa svojim iskustvima detaljnije, naravno i sa iskustvima drugih iz okruženja, pa da se raspričamo, a ako bude i pokoja slika, e onda ćemo biti kompletni, a ovdje imaš dovoljno dobrih pčelara sa različitim košnicama, koji će se, siguran sam, uključiti u razmjenu mišljenja i iskustava.

Pozdrav, svako dobro i sretno u svakom pogledu!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Miroslav Jovanović Januar 29, 2013, 10:45:22
Gospodine Stupar dobro bi bilo da otvorite temu moj pčelinjak pa polako na tenane da nam pišete o svoji košnicama i radu sa njima. Poz
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Januar 29, 2013, 12:00:32
Kakva su iskustva sa dvo-kosnickim (DADANOV VISESPRATNI) sistemom?
Nesto sam citao na "pcelarske majstorije".cini mi se produktivna neka metoda :)
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Dragan Šošić Januar 29, 2013, 12:27:03
Iskustva su "teška"  :D

Donesu med, ali ga treba uzeti. Za manji pčelinjak može, ali se radi samo sa ramom (ako je moguće). Ako pod tim višespratni misliš da medišta budu veličine DB plodišta.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Radoslav Stupar Januar 29, 2013, 15:14:09
Hvala vam na Komentarima,

Miroslave mozda bi bilo najbolje da otvorim Temu "Pcelarenje po uzoru na - Bruder Adam-" pa bi mogao po potrebi da prevedem neke njegove citate. Prije nego sto to pripremim zelio bih odgovoriti na par pitanja koja su ostala otvorena.

Esade hvala ti na Informacijama u vezi sa malim Celijama, nasao sam neke podatke od Gospodina Ivana Brndusica a radove bracnog para De Lusby koji su preko 1000 Drustava sveli prvo na Celiju od 5,1 pa onda na 4,9 mm, kao i nekih drugih Autora (R.Schwarz + S. Elterman) na tu Temu su mi poznati i to je razlog zbog kojega to zelim i isprobati ali bas u sprezi sa malim kvadratnim Kosnicama kao sto su Vojine a koje i ja imam.

Velicina Kosnica (unutrasnja) koje ja koristim : Jedno plodiste 385 x385x345 to je DNM 1 1/2 (Njemacka Normalna Mjera jedan i po) i kao sto sam rekao otprilike kao DB 10.

                                                                        : Dva plodista 385 x385 x 230  to ja velicina Kosnice kojom bi htio probati te "male" Celije a koje momentalno koristim kao Mediste za Gore navedeno Plodiste.

Koristim i jos jedno polumediste 385 x 385x 115 koje stalno stavljam u proljece kao prvo (zbog Temperature).

Dejane meni ovdje uopste nije poznato da neko Pcelari dvomaticno a pogotovu ne sa DB Kosnicama, jer bi sve prednosti kako kaze Dragan (malo mediste = lagano Mediste, nisko mediste = Temperatura u proljece, Sortni Med itd.)bile izgubljene. Jedan od razloga sto se ovdje ne Pcelari dvomaticno je vjerovatno nedostatak takvih pasa kao kod vas (kad citam ljubomoran sam). Cvijetni Med i Repica su glavna Pasa, znaci do polovine Maja (zavisno od Godine), poslioje dodje Sumski Med koji cesto i nedodje tako da je prosla sezona bila zavrsena pocetkom Juna. Tako je bar kod mene na obroncima Swarzwalda na oko 600 m.

Kao sto sam obecaopripremicu tu Temu ali mi treba malo vremena, do tada

Pozdrav

Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Zoran Antic Januar 29, 2013, 21:13:10

  Veliki pozdrav i dobrodošao, ima li zanimljiva tema na nekom forumu o prevoz kosnica Db  - 10 u Nemackoj.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 29, 2013, 21:37:26
Kakva su iskustva sa dvo-kosnickim (DADANOV VISESPRATNI) sistemom?
Nesto sam citao na "pcelarske majstorije".cini mi se produktivna neka metoda :)

Ako se dobro sjećam, mislim da je o tome pisao dr Naum Bandžov.
Sve poštujem, a pobornik jednomatičnog.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 29, 2013, 21:46:14
Radoslav:
Citat
kojom bi htio probati te "male" Celije a koje momentalno koristim kao Mediste za Gore navedeno

Ja sam, između ostalog i zbog toga, započeo prelaz na prirodno saće i prošle godine sam to prilično uspio. Ako sve bude kako treba, mislim da bih ove godine trebao imati sve na prirodnom saću i na pčelinjak mi više nikad neće ničija satna osnova.

Ako nisi pratio, bilo bi dobro da na SPOS-u iščitaš raspravu na ovu temi, koja je pretežno bila između Brnde i Rudija Paulovića, samo se ne sjećam imena teme, no ako te bude interesovalo, naći ćemo nekako.

Ima prilično informacija i na slovenačkom forumu "Nove poti v čebelarstvu", ali je malo jezik problem, no ljudi su susretljivi pa se nekako sve riješi.

Hvala za informacije i vjeruj mi da mi je drago da si ovdje s nama.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Radoslav Stupar Januar 29, 2013, 23:24:19
Zorane sto se tice prevoza Kosnica u Njemackoj tj. u mojoj okolini najcesce se prave odgovarajuce prikolice a u poslednje vrijeme se nude cak i kursevi na kojima se takve stvari mogu uciti. Vidio sam i na dosta mijesta da su prepravili stare Kampkucice ili obicne prikolice.
Veci pcelari to rade Kamionoma a i vidio sam na Internetu i prepravljene Autobuse.
Ja licno imam dva pcelinjaka jedan do kraja Maja (Cvijet i repica) a drugi (Suma) za drugi dio godine i prevozim sa Autoprikolicom.

Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Radoslav Stupar Januar 30, 2013, 22:16:23
Esade evo ti 4 zanimljiva linka na Njemackom o "Malim Celijame",


http://lebendigeerde.de/fileadmin/lebendigeerde/pdf/2009/Forschung_2009-3.pdf



http://www.bienenaktuell.com/forum/kleinere-zellen 


   http://shop.imkerei-muhr.de/fachliches_kleine_zellen.php?osCsid=fec26925cbe3d945310b71381f6588bd


http://www.bienenarchiv.de/veroeffentlichungen/2003_zellengroesse/zellengroesse.htm


Tekstovi su obilni a kad se Rezimira izgleda ovako :


Nakoin 6 Godina Testiranja- vise od 50 Drustva gradila prirodno sace - prirodno sace vece nego nekad (prije stavljanja na satne osnove)zato sto Pcele grade proslih 100 godina vece-dobiveni rojevi stavljani na sace 5,1- Matice iz tod saca selektirane i drustva onda stavljena na 4,9 i iz toga saca selektirane Matice -  testovi poceti 2003 - drustva tretirana samo u zimu sa oksalnom - pcele iz malog saca laganiuje samo za 1% - osobe koje nisu znale koje pcele su iz koje celije nisu mogle uvidjeti razliku - Pcele su vitalnije - prinosi u najmanju ruku u poredjenju sa velikim Pcelama prosjecni ili Veci - do 2007 ostalo jedno drustvo - Rezistentnost na Varou nije dokazana - pcele iz mali celija se dalje proucavaju - povecano osjecanje za higijenu - itd....

Napisali su u tom clanku da zele sad ta Drustva pustiti da prave prirodno sace da vide kako ce sad praviti ali to nisam nasao....

Uglavnom su utisci pozitivni

Pozdrav

Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Januar 31, 2013, 10:37:03
Radoslave, naravno da ću ovo kasnije pregledati. Hvala na trudu.
Ja imam pčele na prirodnom saću . Ove godine imam i neke kojima je to treća godina, a kažu da se tada već primijeti razlika jer, kao, tada pčele počinju graditi manje ćelije jer prve godine ne mogu VELIKE pčele graditi male ćelije. To zovu REGRESIJOM, tj. vraćanju prirodnim nagonima gradnje saća. Vidjećemo.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Februar 03, 2013, 14:02:01
Sta bi se desilo kada bi se konstruisao db ram koji bi mogao da se stavi i naopako :-\ medna kapa na dno?
Dali bi to uticalo na bolji proletnji razvoj kao stimulacija...da se simulira podbacivanje polu nastavka pod plodiste?
Mislim da bi to moglo da pije vode kod poloski ili db sa fiksiranom podnjacom,kao sto  ih imam ja ;)
Ne znam da li ima nesto slicno vec uradjeno ali eto pade mi na pamet :)

Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Esad Jusić Februar 03, 2013, 14:13:16
Sta bi se desilo kada bi se konstruisao db ram koji bi mogao da se stavi i naopako :-\ medna kapa na dno?
Dali bi to uticalo na bolji proletnji razvoj kao stimulacija...da se simulira podbacivanje polu nastavka pod plodiste?
Mislim da bi to moglo da pije vode kod poloski ili db sa fiksiranom podnjacom,kao sto  ih imam ja ;)
Ne znam da li ima nesto slicno vec uradjeno ali eto pade mi na pamet :)



Da bi saznao šta bi se desilo, moraćeš probati, drug moj. Ja volim čačkati i čeprkati, ali to ipak ne bih uradio.
Negdje sam gledao video o nekakvoj DB košnici, ne sjećam se kako je zovu, da li: adaptilna, prilagodljiva..., nekako tako, ali mi se toliko "svidjelo" da nisam ni odgledao do kraja pa ni zapamtio.

Jesu li ono Madžari skontali okruglu rotacionu košnicu? Ma, na ono mi se gadi, pošteno govoreći. No, tebi svakako sretno bilo u pokušajuma i nemoj pogrešno protumačiti ovaj post jer zadnja namjera nije mi ni nakraj pameti, neka svako pokušava šta hoće jer je i život uopšte zauvjeki pokušaj.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Lazovic Zivojin Februar 03, 2013, 14:42:05
Nemam DB košnice, ali sam mišljenja da takva rotacija rama ne bi koristila, tj da bi više štetila.Možda bi se dobio efekat prihrane, ali treba imati u vidu da to nije prirodan položaj pčelinjeg saća. Naime izgubila bi se ona mala prirodna nagnutost pčelinjih ćelija u saću, tj. bile bi nagnute na suprotnu stranu i verovatno bi došlo i do laganog isticanja meda iz njih, odmah po skidanju poklopčića. Ovo je samo moje mišljenje. Nisam probao.
Veliki pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Februar 03, 2013, 15:15:23
Hehehehe :) ja sam neki kao nazovi umetnik,ami bas nesto ne mirujemo.
Svakako bi probao ako te ne bi skodilo pcelama.Nadam se da im ne mogu naneti neko zlo,zato mi je bitno misljenje forumasa!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: stevanovic sveto Februar 03, 2013, 15:39:38
Kolega Dejane, možda ti ovo pomogne. Mislim da je Lazo o ovome govorio. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Radoslav Stupar Februar 03, 2013, 16:15:39
Sveto svaka cast,


i kad bi Celije i obrnuto Funkcionisale mislim da nebi bilo koristi zato sto se radi o jednom te istom Okviru.

A sustina koja se treba postici je da Matica misli da je pasa krenula i zato je bitno da Med dolazi ili sa nastavka ispod nje ili iz Hranilice tj. sa nekod Medisnog Okvira iznad nje.


Ali Dejane kod nas na Poslu se za svaku Ideju dobije 8 € zato sto se smatra da ukoliko neko ima Ideje razmislja o tome sta radi.


Pozdrav svima.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: stevanovic sveto Februar 03, 2013, 16:40:23
Umesto okretanja rama bolja je varijanta staviti čitav ram u zbeg ili imati za to "Batin prsten". Odlično rešenje je naforumu SPOSa na jednoj od tema (Mislim da je o hranilicama) postavio moj kolega Slobo Marjanović. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Dragan Stantić Februar 04, 2013, 01:15:50
Sta bi se desilo kada bi se konstruisao db ram koji bi mogao da se stavi i naopako :-\ medna kapa na dno?
Dali bi to uticalo na bolji proletnji razvoj kao stimulacija...da se simulira podbacivanje polu nastavka pod plodiste?
Mislim da bi to moglo da pije vode kod poloski ili db sa fiksiranom podnjacom,kao sto  ih imam ja ;)
Ne znam da li ima nesto slicno vec uradjeno ali eto pade mi na pamet :)



Dejane, ne treba ti konstrukcija novog rama, ako su ti ramovi dobro propolisani okreni ceo nastavak naopačke i vidi šta će se desiti tj da li će pčele prenositi taj med koji je sad ispod legla, ja mislim da hoće, takođe će izvući saće na gore do letvice ako je tamo bilo praznog prostora.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Februar 04, 2013, 19:08:26
Ne mogu da okrenem ceo nastavak,podnjaca je fiksirana ,neka vrsta ladlice.
Imami poloske pa sam nesto tumbao po glavi :)
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Februar 04, 2013, 19:14:57
Ovo su moja "nova"db plodista :D
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan aleksic Mart 04, 2013, 16:23:26
Sta mislite kolege za kombinaciju  Db-10 kosnice sa Lr medistem,naravno da se izjednaci razlika od 10mm? Ima li neko takvog iskustva,ili ja previse komplikujem? :D
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: ivan ignjatovic Mart 04, 2013, 18:30:47
http://spos.info/forum/index.php?topic=12024.0
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan aleksic Mart 04, 2013, 18:42:11
Kolega Ivane citao sam,da li si isprobao tu kombinaciju? Ja sam prosle sezone probao sa 3 Db drustva i izuzetno sam zadovoljan,brzo su izgradile sve satne osnove(nisam imao izvucene) plus su ih i napunile oko 2/3 medom sto nisam ocekivao... Da li si ti imao uspeha?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: stevanovic sveto Mart 04, 2013, 19:52:16
Kolega Bojane, većina užičkih pčelara koji pčelare sa DB10 koristi LR nastavke kao medišta. Ja sam prošle godine naselio nekoliko DB10, ali sam za njih napravio polumedišta (155 mm), ali ću po potrebi koristiti i LR nastavke za medišta. Tih 10mm razlike nije toliko bitno. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan aleksic Mart 05, 2013, 18:25:39
Hvala kolega na odgovoru,nisam znao da vecina Uzickih pcelara radi sa lr nastavkom...Po mom iskustvu iz prosle godine precicu na lr medisne nastavke...
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: stevanovic sveto Mart 05, 2013, 18:42:52
Ne znam da li većina užičkih pčelara radi sa LR, ali oni koji imaju DB10 koriste LR nastavke za medišta. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan aleksic Mart 05, 2013, 18:45:00
Lose sam se izrazio,mislio sam na te koji pcelare sa DB10 ;)
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan aleksic Mart 07, 2013, 08:51:07
Napravih secerno-medne pogace da dodam drustvima po pola kg,najavljuju talas zahladjenja od 13. Marta,prosirile su leglo a sa kolicinom hrane u kosnicama nisam zadovoljan :/ Taman da imaju dok nekrene sipkanje sirupa :)
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Mart 07, 2013, 11:47:51
Sta mislite kolege za kombinaciju  Db-10 kosnice sa Lr medistem,naravno da se izjednaci razlika od 10mm? Ima li neko takvog iskustva,ili ja previse komplikujem? :D

Dobra kombinacija uz još jedan polunastavak.

Evo jedne fotke u zimskoj konfiguraciji.

Normalno, fali polunastavak LR.

Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan aleksic Mart 07, 2013, 18:45:06
Kolega Vojko,da li zazimljujes Db drustva sa Lr nastavkom ispod i kakva su ti iskustva? 
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Vojko Aleksic Mart 08, 2013, 01:19:57
Odgovor se vidi na slici.

Ništa im ne fali.

Vadim po jedan krajnji ram sa obe strane u oba nastavka.

Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan aleksic Mart 09, 2013, 21:57:09
Da li hoce neko od iskusnijih kolega,koji rade sa Db kosnicom,da iznese svoj stav kako treba raditi prolecni razvoj i pripremu za bagremovu pasu? Mislim da je to dobra tema za mnoge pocetnike koji prate ovaj forum,a pcelare Db kosnicom...
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Miljan Tosic Mart 30, 2013, 19:16:11
Pozdrav svim iskusnijim pcelarima! Prosto ne verujem da ima nekog ko nije iskusniji od mene! :)
Pokusao sam da nadjem odgovarajucu temu za moj prvi post na forumu, obzirom na moj prvi problem, ali nisam uspeo pa sam resio da napisem upravo ovde. Pocetnik sam u pcelarenju, i to kako bi rekli u mom kraju "dibidus"! Kupio sam 3 kom. DB-12 kosnica i vec kod naredne radnje nastao problem: kako ofarbati?! Molim za savet! Koje farbe se koriste i na koji nacin, npr. da li cetka ili kompresor, sta je to neutralna farba i da li postoji neka koja je stetna za pcele i koliko dana nakon farbanja dodati rojeve, u kojoj boji je najbolje ofarbati itd?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Радоје Киперовић Jun 21, 2013, 17:11:11
Ево једна фотографија за све колеге који пчеларе са ДБ кошницама. Школски примјер организације рама.
Имам један природни рој који је насељен  на сатне основе око 15. маја ове године. Тренутно је на 9 рамова а да му већ два пута нисам одузимао поклопљено легло, због појачавања друштава која су имала проблем због неспарених матица, морало би се прије неколико дана ставити медиште. Може звучати невјероватно али ово је резултат квалитетне матице и добре паше. По слободној процјени тренутно није никако испод 15 а могуће и 20 килограма меда. Дивља купина и птичија грахорица ових дана меде изузетно без обзира на тропску врућину а ту је и ливадско биље. Акумулирано је много влаге у земљишту па добар унос не чуди. У питању су иначе кошнице "десетке" а и остали ројеви не заостају много за овим.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Jano Supek Jun 21, 2013, 22:55:23
Kolege, što se tiče kombinacije db i lr, ja mislim da ima jedan problem a ako grešim unapred se izvinjavam. Koliko sam ja upućen, db je kraći od lr za 15mm i tu nastaje problem kada se ta dva nastavka kombinuju.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Радоје Киперовић Jun 22, 2013, 09:15:56
То је већ питање стандарда и "стандарда". Стандардна дужина сатоноше ДБ рама требала би бити 470 mm а код ЛР-а је 480 mm. Разлика је дакле у једном центиметру. Постоји ипак један број пчелара и мајстора који ДБ израђују на ЛР дужину због веће могућности кориштења и комбиновања различитих дијелова обје кошнице. Мислим да је то ипак није срећно рјешење јер и онако велики и додатно продужен ДБ рам може довести до неких проблема у техници пчеларења. Код мене је стандардна дужина сатоноше, с тим што у медиштима (висина 155 mm) имам широке рамове гдје је ширина сатоноше 38mm. 36 mm је ипак боља опција за ДБ10, таквих рамова стане тачно 8 у једно тијело. На овај начин се избјегава употреба матичне решетке. Познато је да продубљене ћелије матица ријетко , односно готово никада не залијеже.
Идеја о медишту димензија ЛР наставка ми се никако не свиђа. То мијења и оптерећује технику. Медиште се спорије пуни, мед спорије зри и спорије поклапа. ЛР наставак када је пун, тежи 25-30 kg и тежак је за манипулацију. То је по мени и једна од највећих мана ЛР кошнице, она тражи добра леђа. Једна од предности ДБ је управо њено медиште чија је висина, половина висине плодишта (310 mm/155mm). Значајан број пчелара који раде са ЛР-ом уводе полунаставак, па не видим поенту идеје ЛР медишта на ДБ-у.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Jano Supek Jun 22, 2013, 19:07:19
Kolega Radoje, moram dati komentar na težinu punog lr nastavka. Do prošle godine i ja sam mislio da su teški oko 20-30 kg, međutim prošle godine za vreme vrcanja bila mi pri ruci digitalna kuhinjska vaga i mnoge ramove sam merio. Iznenadio sam se da ako je ram kompletno poklopljen on je težak ali svaki koji sam merio, preko 3,3 kg. Rekordni mi je bio težak 4,27 kg. Sada to pomnoži sa 10 pa težina nastavka i onda ja se uplašio da sa godinama, nastavci su sve teži a oni kada su puni  stvarno su teški. Imam sve ramove koje sam merio uslikane ali nemam mogućnost ili neznam da ih postavim na forum jer koristim mob za internet. Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Радоје Киперовић Jun 22, 2013, 21:02:19
Колега Јано, нема никаквог разлога да ти не вјерујем. Имам и ја пар старих ЛР кошница. Овог  прољећа на багрему увјерио сам се како је манипулисати са пуним наставцима. Ко дуги низ година ради са ЛР-ом зарадио је орден. Та кошница свакако пружа велике могућности али тражи и рударски посао. Код ДБ-а нема тог физичког напора јер се у плодишту ради рамом а медишта теже просјечно 15-18 килограма.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Jano Supek Jun 23, 2013, 02:47:28
 Kolega, znaš kako nas zovu kada vide da su nam ruke maltene do kolena? "eleraši"
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Dragan Šošić Jun 24, 2013, 22:38:46
 
Колега Јано, нема никаквог разлога да ти не вјерујем. Имам и ја пар старих ЛР кошница. Овог  прољећа на багрему увјерио сам се како је манипулисати са пуним наставцима. Ко дуги низ година ради са ЛР-ом зарадио је орден. Та кошница свакако пружа велике могућности али тражи и рударски посао. Код ДБ-а нема тог физичког напора јер се у плодишту ради рамом а медишта теже просјечно 15-18 килограма.

Uvek je lakše „manipulisati“ sa punim nego sa praznim nastavcima :). Tako da je bolje što si spoznao taj nedostatak na takav način. S obzirom da nekolicina "kolega" smatra da sam ja zao, u tom smislu ti želim da se ponovo "namučiš" sa punim nastavcima.

Meni košnice stoje kako stoje od početka bagrema. Nisam ih pipnuo. U stvari „pipamo“ ih ovih dana: privodimo kraju skidanje meda. Zašto je rudarski posao sa LR? Matična rešetka, bežalice, Apilift, polumedišta, praćenje vegetacije i vrste unosa – a time se predvidi ponašanje pčela (stalni rojevi nagon) i pojača se pčelinjak odvajanjem rojeva (da bi se sprečila stihija rojenja) ili se ništa ne dira, ako nećeš...

Čak su mi tvrdnje kako je LR nastavak nedovoljan kao plodište vrlo zanimljive. Rešetke postavljam pre bagrema i tu stoje, ponekada i do pola septembra. Ako kažem da do sumraka radim sa košnicama (a ponekada i po mraku završavam posao), to je zbog posla oko matica. Osnovna društva ne diram (pčelinjak koji se koristi samo u medoberu). Ove godine nisam stavio rešetke na deo pčelinjaka i tu imam problem sada, pred seobu na suncokret. U načelu, najbolje je kada to uradim pošetkom bagrema i doviđenja sa radom oko košnica do zazimljavanja (najčešće plodište i ne gledam više do početka džane).

Na slikama je je već sam početak bagrema i „rad“ (nerad) oko košnice: još jedna u kojoj je zamenjena matica i nije ni pogledana do bagrema. Kada se spusta novo plodište (medište od prethodne godine), tada ono nije preteško.

Tako da nema oredena u ovom slučaju, iako radim sa LR košnicama.
 Izvinite što sam malo narušio temu o DB košnici. Naravno, i dalje tvrdim da nema loše košnice. Samo je pitanje ko i kao ume da je primeni u odgovarajućem području. Na siromašnijim terenima (mislim siromašnijim pašom) DB zna da bude neugodna. Ali i u povremenim uslovima kada je oskudniji unos  i na dobrim terenima– može sama sebe da sabije u plodište i tada traži rad oko plodišta. Osim košnica koje koristim za odgajanje matica, nisam pogledao ni jednu košnicu do sada (osim ako nisam udvajao). Mada ne treba prevideti da je princip kojim radim u stvari DB princip (smanjena DB košnica): LR plodište (ili plodišta) i polumedišta. I stvar navike. Ali da sada počinjem, opet bih izabrao LR (ali sa polumedištima – kao što rekoh DB princip :)).
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Радоје Киперовић Jun 25, 2013, 01:29:47

Uvek je lakše „manipulisati“ sa punim nego sa praznim nastavcima :) . Tako da je bolje što si spoznao taj nedostatak na takav način. S obzirom da nekolicina "kolega" smatra da sam ja zao, u tom smislu ti želim da se ponovo "namučiš" sa punim nastavcima.


Хвала. Некако ћу изгурати, срећом нема их много  :) .



 Zašto je rudarski posao sa LR? ...Mada ne treba prevideti da je princip kojim radim u stvari DB princip (smanjena DB košnica): LR plodište (ili plodišta) i polumedišta. I stvar navike. Ali da sada počinjem, opet bih izabrao LR (ali sa polumedištima – kao što rekoh DB princip.


Против овог концепта заиста ништа не могу рећи. Кључна су "полумедишта" мада ми се искрено тај термин код ЛР-а баш и не свиђа.  Љепше ми звучи полунаставак јер знам да га један број "елераша" користи и као стално присутно полуплодиште. Мислим да је то нека сасвим друга димензија за разлику од оне да се ради само регуларним наставком. И да се уопште не манипулише током сезоне, треба те пуне наставке скинути и изврцати. А колега Јано рече да један тежи 30-40 килограма  :) . Не треба занемарити ни личне, субјективне афинитете. Иако теоретски ЛР можда пружа нешто више могућности од ДБ-а, мени је рад са овом другом ипак лагоднији и угоднији (ово се дакле односи само на ситацију ЛР са истим наставцима). Чињеница је такође да су и једна и друга кошница кроз историју свог постојања претрпиле толико модификација да је данас упитно шта је ДБ а шта ЛР? ДБ је све заступљенија у десеторамној варијанти а ето видимо и ЛР у варијанти са полунаставком. Стандардизација очигледно иде у правцу једне кошнице са различитим висином рама док ће остале димензије бити идентичне. Срећом ту је Воја као реметилачки фактор глобализације  :) .

Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Рајко Борић Jun 25, 2013, 17:19:43
ДБ 10 плодиште је занимљив концепт али мислим да ће Кинези да утерају и наше профи пчеларе у ЛР стандард кад буду правили пластично саће са рамом по цени испод 100 дин. За сада праве рамове (http://www.aliexpress.com/item/beekeeping-plastic-bee-frame-beehive-frame-with-plastic-foundations/675528811.html) са пластичним основама за 200 дин.
Ценим да ће органски пчелари смањивати медишне рамове па ће им можда РЕВ комбинација бити интересантна па би било занимљиво кад би Воја написао књигу о органском пчеларењу са РЕВ и ЛР-ЕВ кошницама.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: dejan kostadinovic Januar 06, 2014, 12:12:49
Citajuci tekstove o nacinima pcelarenja uvideo sam da cesto dolazi do modifikacija i raznoraznih kombinacija,mada je tu sve slicno svakako je poucno za pocetnike..veoma zanimljivo :) Bilo bi lepo kada bi neko ko pcelari ovakvim sistemom(ili slicno)dao neki komentar,pouku,sugestiju...


Na podnjacu ide db sa 10 ramova pa lr nastavak i to sve da bude plodiste.Iz lr nastavka se ne vrca vec se koristi(ako bude viska meda) pri jesenjoj prihrani, stimulaciji matice i ostaje na podnjaci do prolecnog razvoja.Na ovakvo plodiste dolazi maticna resetka i lr polunastavci sa 9 ramova,takvi ramovi bi mogli da se iskoriste za ramove gradjevnjake u plodistu.Za mediste mogu mozda da se koriste i siroki ramovi(bas me interesuje kakva su iskustva sa sirokim ramom).Nista komplikovano i cini se veoma prosto :)


Meni licno odgovara ovaj nacin zato sto sam poceo sa db kosnicama a vecina prijatelja(iskusnih pcelara)sa kojima saradjujem(kradem zanat ;) )su radi da mi poklone po koji roj ali na lr ramovima.
[/size]
[/size]U prilog ovoj temi evo jedne fotke lr nastavka koji sam napravo od starih garnisni za zavese 8)
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: zlatko markovic April 16, 2014, 21:52:53
Pozdrav svima  ... nov sam na forumu takodje i nov pcelar :)  , imam 7 kosnice trenutno , imam zelju da prosirim broj kosnica ,ali voleo bi da ih sam pravim  , moj izbor su DB 12 , ali nemogu da nadjem nacrt i dimenzije nigde na internetu ..... pa ako neko ima volju da mi pomogne  ;D   necu se ljutiti   ::)  hvala unapred .... forum je odlican mnogo toga sam naucio

Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Nikola Milenkovic Januar 18, 2015, 23:55:24
Pozdrav svima

Nadam se da postavljam pitanje u pravoj temi. Ovako, da li je moguće da umesto polunastavaka za medište koristim još jedno telo koje je istih dimenzija kao plodište? U pitanju su DB 10-ke. Planiram proširenje pčelinjaka pa bih posle ta tela koristio kao plodišta za nove košnice.

Hvala unapred
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Dragan Šošić Januar 19, 2015, 17:01:18
Naravno da je moguće, ali postavlja se pitanje zašto tako raditi. Iz jednog plodišta DB košnice se lako odvoji roj u drugo, pripremljeno plodište.

To su dva previše visoka tela. Osim ako nemate polumedišta.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Nikola Milenkovic Januar 19, 2015, 20:59:13
HVALA PUNO,

Znam da su jako visoka tela, iskreno nemam iskustva pa sam iz tog razloga i zamolio za odgovor. Problem je sto imam malo materijala za izgradnju delova, pa sam mislio ako je moguce da iskoristim plodista umesto polumedista za bagrem, pa nakon ili pred kraj bagrema da pristupim razrojavanju, gde bih koristio te nastavke kao plodista. Ovo pitanje sam postavio najvise zbog toga da se ne bih izlagao dodatnim troskovima kupovine polumedisnih nastavaka. Probacu pa cemo videti sta ce ispasti:). Za sledecu godinu znam sta mi je ciniti :).

Jos jednom, hvala Vam na odgovoru.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Dragan Šošić Januar 20, 2015, 17:28:29
Nisam tek onako napisao da su to previše visoka tela kada se koriste kao nastavci na jednoj košnici.

Razvoj u takvoj košnici je relativno lak dok je sa jednim nastavkom. Momenat dodavanja drugog visokog nastavka može dovesti i do toga da društvo oslabi ili se pojavi neko oboljenje.

Moraš paziti, jer ima „majstora“ koji pčelare DB košnicom jako dugo i koji će ti savetovati da „forsiraš“ razvoj, ne uzimajući u obzir da može biti uslova kao što su bili tokom cele prošle godine. Ponovo sam komentarisao snimak gde „velemajstor“ kjoji upravo tako pčelari – sa dva visoka tela, okreće leglo 18. marta, da bi omogućio matici da nosi više!? Da mu ne „zakine“ na roju koji će nekome prodati...to se tako ne radi.

Zato ipak oprezno kada koristiš visoka tela kao nastavke. Više se čuvaj pogrešnih saveta „majstora“ nego ostalih nevolja. A da se može raditi, može samo ako poštuješ pčele i uslove u prorodi. I ne žuri da popuniš sve košnice, ako društva nisu spremna – pre zore ne može da svane.
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Nikola Milenkovic Januar 20, 2015, 22:27:08
HVALA jos jednom Kolega Dragane na savetu, uradicu kako ste mi rekli, bez zurbe i uz pracenje razvoja zajednice.

Inace ako su moje pcele zadovoljne i ja sam zadovoljan :).
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milan Jordanović Jul 27, 2015, 18:34:51
Obično se desi kad želiš da uđe u rojev nagon, ono baš tad ne ide tako lako.

Ipak, dobro rešenje je kad je suziš na 8 - 10 ramova ili još bolje prebaciš u manju košnicu ili nukleus, šta imaš. Važno je da forsiraš hranom da bi matica što više zalegla. Kad joj postanje previše tesno skoro sigurno će krenuti sa izgradnjom rojevih matičnjaka. Proprati je pa kad matičnjaci dozre, iskoristi ih što više jer ćeš dobiti odlične matice.

Pozdrav.
Hm,
ako bih ovo uradio pre bagrema, da li bi do vrcanja bagrema i rojenja, stigle matice? Imam nukleus od 6 ramova, da li svih 6 da budu sa leglom?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Aleksandar Andrejevic Decembar 27, 2015, 15:51:02
Posto ove godine planiramo da stavimo siroke poluramove za db 10, interesuje me na koliko mm se buse ramovi?  Da li je isti razmak kao i kod klasicnih poluramova?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: ivan ljujic Januar 27, 2016, 10:41:03
Gosppdine Milicu, posto sam ja tek poceo sa pcelarenjem, mozete li da mi objasnite , kada stavljam satne osnove u plodista, i kada stavljam nastavke... Procitao sam svasta, ali nigde ne nadjoh savet kako najbolje i najbrze od roja na pet ramova napraviti dobro drustvo koje ce spremno uci u zimu. Hvala unapred
Naslov: Пчеларење ДБ кошницом
Poruka od: Рајко Борић Mart 11, 2017, 17:23:07
Иване, види овде (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2412.msg50004#msg50004)
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: milosmiladinovic Februar 23, 2018, 21:56:52
Poštovani,
Ja sam se kao početnik 2016. odlučio za DB košnice, jer sam od iskusnih pčelara dobio savete da su najpraktičnije za početnike. Veoma sam zadovoljan i nisam se pokajao. Pošto volim restauraciju starih stvari, odlučio sam se i da rastauiram stare korišćene i napuštene košnice. Znam da nosi sa sobom velike rizike, ali uz konstantne konsultacije sa iskusnim pčelarima, prvo sam dobro brenerom oprlio, a zatim varikinom dezinfikovao košnice. Naravno tu je farbanje i popravka... I pored pčelarenja mi i ta restauracija predstavlja veliko zadovoljstvo. Što su košnice starije meni je zanimljivije. Nabavio sam i košnice od drveta tesanog ručno a ne od rezane građe. Znam da tu ide i problem nestandardnih dimenzija ali borim se nekako i sa tim. Da li se ramovi smeju restauirati na isti način. Da li je dezinfikacija brenerom i varikinom dovoljna???
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan Šušnjar Februar 23, 2018, 22:03:48
Ramove prokuhaj u vodenom rastvoru kaustične sode ako se već zezaš sa tim. Samo paljenje okvira brenerom nije baš pouzdan metod po meni.

Ja lično nebih radio to što ti radiš jer kako si i sam naveo nosi velike rizike. Možeš sebi stvoriti velike probleme.
Ako voliš restauracije drži se starog namještaja a košnice nabavi nove ako želiš da te ne boli glava kasnije.

Tebi je na volju naravno...
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: milosmiladinovic Mart 04, 2018, 21:46:01
Ima li neko iskustva sa dezinfikacijom pomoću kaustične sode? Kako se radi?
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Bojan Šušnjar Mart 05, 2018, 09:36:59
Citat
Ima li neko iskustva sa dezinfikacijom pomoću kaustične sode? Kako se radi?

Imaš ponešto na ovim stranicama.

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=328.msg15991#msg15991

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1662.msg52794#msg52794

Inače kaustična soda se još naziva i živa soda. Može da ti koristi u pretrazi.

Pozdrav svima...
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Milos Obradovic Mart 05, 2018, 19:46:05
Hajde da pokrenem malo ovu temu, tj imam jedno pitanje u vezi DB kosnice kako smanjiti kolicinu mladog legla tj kako kontrolisati kolicinu i intenzitet zaleganja matice u periodu od 15 -20 dana pred bagrem pa sve dok traje cvetanje bagrema...kod RV i drugih nastavljaca koristicemo Maticnu resetku ali sta raditi sa DB kosnicom koju tehniku primeniti
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Miroslav Jovanović Mart 08, 2018, 10:13:19
Hajde da pokrenem malo ovu temu, tj imam jedno pitanje u vezi DB kosnice kako smanjiti kolicinu mladog legla tj kako kontrolisati kolicinu i intenzitet zaleganja matice u periodu od 15 -20 dana pred bagrem pa sve dok traje cvetanje bagrema...kod RV i drugih nastavljaca koristicemo Maticnu resetku ali sta raditi sa DB kosnicom koju tehniku primeniti
ono što bih ja  uradio ograničio bih maticu kao u pološci vertikalnom pregradom sa mr na pet ramova a početkom cvetanja bagrema izolovao je mrežom. Db 12 je granica između nastavljače i pološke. Kad se uzme u obzir da plodišni db ram može imati preko tri kg meda  onda pretvaranjem dela plodišta od sedam ramova u medište moguće je dobiti i dvadeset kg meda. Naravno da bi se morao dodati i polunastavak i to na toplo... Razmisli o tome...
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Јадран Пејчић Maj 19, 2018, 14:53:24
Pozdrav kolege!
Pitanje???
Šta raditi kad je plodiste puno meda ,nema legla , a i maticu nisam mogao da pronadjem ? Znaci plodiste dupki puno mediste par ramova ,a nema legla ?
Košnica DB10 .
Ako neko zna nek da savet sta je najboje !
Hvala!
Naslov: Odg: Pčelarenje DB košnicom
Poruka od: Dragan Šošić Maj 19, 2018, 15:24:45
Друштво је вероватно вршило тиху смену матице (или је твојом непажњом матица оштећена или убијена). Матицу немој тражити, јер је теже наћи младу матицу која се брзо креће, а уз то нема легла (обично је матица у простору легла – мада не увек).

Лепо изврцај мед и прати хоће ли матица пронети. Можеш врцати и мед из плодишта који је вишак и да тиме не угрозиш друштво (да не остане гладно). Довољно је да оствиш мед у венцима на којима очекујеш легло.

Након дан два, можеш убацити рам младог легла из неког друштва да се увериш има ли матице (што млађе легло). Ово радиш када завршиш скидање меда или сада одмах (због грабежи коју је могуће изазвати када се мед узима из кошнице).


ПС

Иначе, углавном је погрешно тражити матицу када нема легла. Ту или нема матице или је млада матица која може бити тог момента ван, на спаривању и доноси се често погрешан закључак да нема матице. Потом пчелар купи матицу и баци паре јер млада матица се спари и пронесе. Осим бачених пара, ту је и узалудан рад и велика могућност да се изазове грабеж.