Autor Tema: Pčelarenje DB košnicom  (Pročitano 152712 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #30 poslato: Avgust 31, 2011, 10:23:41 »
Pozdrav svim kolegama.iz mog iskustva ,posto pcelarim sa DB I LR kosnicama,drustva u DB12 kosnicama su obicno vrlo jaka drustva,ali ako se ne pazi,najbrze se odluce za rojenje.To se desava zato sto kada pocne burna pasa,to je kod nas bagrem,pcele u DB12 prvo pune plodiste,naprave dobre medne vence i krajnje ramove pune meda,pa tek onda prelaze u gornje polumediste.2 polumedista koja su na njima u pocetku bagrema,deluju da im je dovoljno posla,ali problem nastaje sto se desi da pcele u DB12 nakon sto su napunile plodiste,umesto da predju gore,mogu lako doneti odluku da se izroje.Nazalost platio sam danak 2007 godine da su mi 2 najjaca drustva na pcelinjaku,DB12,umesto da pune polumedista,kao sto sam ocekivao,napunila plodista i izrojila se.Kasnijih godina je bilo istih slucajeva,ali sam ih ja presekao na vreme jer sam puno vise kontrolisao,pa sam formirao nukleuse a u maticnom drustvu sam ostavio samo maticu sa 1 ramom legla bez maticnjaka i puno plodiste satnih oisnova,sto ih je zaustavilo.Ali od prinosa za vrcanje nista u tim slucajevima.Sa DB 10 imam bolja iskustva,zato sto normalnom drustvu nije dovoljan prostor u DB10 plodistu,vec vrlo lako prelaze u polumediste i pune tamo,a kad to pocnu,obicno to i nastavljaju u drugom polumedistu i po potrebi u trecem.A sto se tice LR kosnice,tamo im takodje nije dovoljan prostor u jednom nastavku,vec je 1 nastavak plodiste,a nastavak iznad im je njihovo mediste,pa se pcele rasporede u 2 tela,a kad pasa krene,takodje lako pune i trece telo.Jedino ako je matica stara,a napravila previse legla u oba tela,desi se i po 16 ramova sa leglom,onda je tu potrebna blagovremena intervencija pcelara,oduzimanje nesto ramova sa leglom,dodavanje na njihovo mesto satnih osnova,dodavanje i 4tog LR tela,Demariranje i td.

Znaci moja sugestija veci oprez sa DB 12 cama u smislu rojenja,ja sam zato ostavio jos samo 2 DB 12ce,koje cu takodje naprolece prebaciti u DB 10ke.Ostalo su mi DB10,10tak komada i LR,30tak.komada.

Pokusao sam ove godine u par DB10 i 10tak LR kosnica da pcele privolim da predju iz njihovih plodista u prelazne EV nastavke,ali mi nije uspelo ni u jednom slucaju.Iako sam im dodao kako ispod plodista tako i iznadpo 1 EV prelazni polunastavak,u vecini slucajeva donji polunastavak su potpuno ignorisale,sem par koje su izvukle nesto saca,ali uglavnom sire trutovske celije,u koje matica nije htela preci.A polunastavke iznad su na moje zadovoljstvo izvlacile,ali ne kako sam zeleo plodisnim sacem,vec sirim medisnim ili trutovskim sacem.Pcele su u bagremu te polunastavke napunile medom naravno i to je to.A maticama nije palo napamet da napuste svoja DB10, ali ni LR glavna plodista,za koje sam se nadao da ce barem preci.

Moj zakljucak je da je bolje da onaj ko zeli da predje na EV kosnice,da je mudrije da formira paketne rojeve i useli ih pred bagremovu pasu,siguran sam da se takvi rojevi u toj godini mogu razviti u jaka drustva u EV kosnicama.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #31 poslato: Septembar 18, 2011, 21:36:20 »
Pozdrav svim kolegama.iz mog iskustva ,posto pcelarim sa DB I LR kosnicama,drustva u DB12 kosnicama su obicno vrlo jaka drustva,ali ako se ne pazi,najbrze se odluce za rojenje.To se desava zato sto kada pocne burna pasa,to je kod nas bagrem,pcele u DB12 prvo pune plodiste,naprave dobre medne vence i krajnje ramove pune meda,pa tek onda prelaze u gornje polumediste.2 polumedista koja su na njima u pocetku bagrema,deluju da im je dovoljno posla,ali problem nastaje sto se desi da pcele u DB12 nakon sto su napunile plodiste,umesto da predju gore,mogu lako doneti odluku da se izroje.Nazalost platio sam danak 2007 godine da su mi 2 najjaca drustva na pcelinjaku,DB12,umesto da pune polumedista,kao sto sam ocekivao,napunila plodista i izrojila se.Kasnijih godina je bilo istih slucajeva,ali sam ih ja presekao na vreme jer sam puno vise kontrolisao,pa sam formirao nukleuse a u maticnom drustvu sam ostavio samo maticu sa 1 ramom legla bez maticnjaka i puno plodiste satnih oisnova,sto ih je zaustavilo.Ali od prinosa za vrcanje nista u tim slucajevima.Sa DB 10 imam bolja iskustva,zato sto normalnom drustvu nije dovoljan prostor u DB10 plodistu,vec vrlo lako prelaze u polumediste i pune tamo,a kad to pocnu,obicno to i nastavljaju u drugom polumedistu i po potrebi u trecem.A sto se tice LR kosnice,tamo im takodje nije dovoljan prostor u jednom nastavku,vec je 1 nastavak plodiste,a nastavak iznad im je njihovo mediste,pa se pcele rasporede u 2 tela,a kad pasa krene,takodje lako pune i trece telo.Jedino ako je matica stara,a napravila previse legla u oba tela,desi se i po 16 ramova sa leglom,onda je tu potrebna blagovremena intervencija pcelara,oduzimanje nesto ramova sa leglom,dodavanje na njihovo mesto satnih osnova,dodavanje i 4tog LR tela,Demariranje i td.

Znaci moja sugestija veci oprez sa DB 12 cama u smislu rojenja,ja sam zato ostavio jos samo 2 DB 12ce,koje cu takodje naprolece prebaciti u DB 10ke.Ostalo su mi DB10,10tak komada i LR,30tak.komada.

Pokusao sam ove godine u par DB10 i 10tak LR kosnica da pcele privolim da predju iz njihovih plodista u prelazne EV nastavke,ali mi nije uspelo ni u jednom slucaju.Iako sam im dodao kako ispod plodista tako i iznadpo 1 EV prelazni polunastavak,u vecini slucajeva donji polunastavak su potpuno ignorisale,sem par koje su izvukle nesto saca,ali uglavnom sire trutovske celije,u koje matica nije htela preci.A polunastavke iznad su na moje zadovoljstvo izvlacile,ali ne kako sam zeleo plodisnim sacem,vec sirim medisnim ili trutovskim sacem.Pcele su u bagremu te polunastavke napunile medom naravno i to je to.A maticama nije palo napamet da napuste svoja DB10, ali ni LR glavna plodista,za koje sam se nadao da ce barem preci.

Moj zakljucak je da je bolje da onaj ko zeli da predje na EV kosnice,da je mudrije da formira paketne rojeve i useli ih pred bagremovu pasu,siguran sam da se takvi rojevi u toj godini mogu razviti u jaka drustva u EV kosnicama.

Kolega Aco,
Kod mene su se uvijek prije rojile iz LR-a, nego iz DB 12. Polunastavci jesu određeni problem, ali nisu nepremostiv. Dodavao sam i PN pun s. osnova, kad skoro nikako neće da pređu i, ako ne paziš, eto rojenja. No, znao sam za to pa sam doskočio ovako. Prevjesim u PN 1-3 okvira i problem riješen. Tako držim dok se ne zahuktaju u gradnji u PN-u, a onda vratim okvirove dolje. Naravno, prije toga podrežem nadograđeno trut. saće. Dalje. Ja sam najzadovoljniji bio 1+1, nastavak na nastavak sa rešetkom između sve dok se vrijeme nije skroz suprotstavilo i pčelama i meni. Imao sam i široke poluokvirove u PN-ovim i te godine sam najbolje prošao. Hajde, molim te, te dvije preostale DB 12 nemoj prebacivati, nego sljedeće godine probaj ovako: PN+H.R.+M. Pokušaja nikad nije puno, valja pokušavati. Uostalom, i svo današnje pčelarstvo počiva na pokušajima u prošlosti. Uz sve, ja sam rojenje odlično rješavao prerasporedom okvirova (tako sam to nazvao) i bio prezadovoljan. Kako? Sa obe strane plodišta okvirove s hranom (i pomalo legla), obično njih 3-5 ubacivao sam u centralu i s rojenjem nije bilo brige (leglo+hrana+leglo+hrana itd.). U to sam bio sigurniji, no li u dodavanje dvije s. osnove. Jednostavno, obojici sinova imao sam običaj reći: "Idite prerasporedite ramove" i oni bi radili ovako kako sam naveo.
Ja sam žurio i RV sam formirao ovako: iz starke maticu u štipaljku, sirupom našpricao s. osnove, natresao mladih pčela, ubacio među njih njihovu maticu, dao pogaču i sirupa i zamijenio mjesta starke i RV, i sve odlično. Ma, džaba je, najdraža mi je bila DB 12.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #32 poslato: Septembar 19, 2011, 18:12:06 »
Esade veliki pozdrav i mnogo hvala na savetu.Nije mi palo napamet da dignem 2 DB rama gore u polumediste.Nade sam polagao da ce same preci u polumediste sto se nije desilo u par godina,pa ko sto rekoh izgubih tako par rojeva 2006 jer su se 2 najjace izrojile u pocetku bagrema,pa tad ni meda ni pcela u tim drustvima.Posle sam ih u par drugih godina uhvatio na vreme sa zrelim poklopljenim maticnjacima,pa sam ih sam razrojio a na mestima starih sam ostavio stare matice,na po 1 ramu legla,bez maticnjaka,i dodao po 11 DB ramova SO.Nisu se izrojile vec su sve izvukle i napunile dobro medom plodista,ali nije bilo za vrcanje nista,al su za njih napunile u plodistu rezervu od 15tak do 20tak kg.Takva je godina bila,bagrem je trajao tada samo 7 dana koliko se secam,bar kod nas.Jaka drustva kod kojih nije bilo rojevog nagona su mi tada dale po 15tak do 20kg bagrema,plus po 15tak kg za njih,sto sam im ostavio,naravno.

Hvala jos jednom na savetu,mada ako budem pri novcu uzecu ipak 2 DB 10 da prepakujem i zadnje 2 DB 12ce.Moj zakljucak je da ih DB10 kosnica tera da obavezno predju u polunastavak,a onda stvari idu dalje dobro,ako ima dobre pase i lepog vremena,nema opasnosti od rojenja jer se zahuktaju u radu,izvlacenju neizvucenih poluramova,skupljanju nektara i td.
Veliki pozdrav,Aca

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #33 poslato: Septembar 19, 2011, 22:44:45 »
Aco,
Živ mi bio, i sretno, mada mi je žao što nećeš probati što sam ti predložio sa DB 12 (PN+H.R.+M). Evo još 1 primjer. Skinem plodište DB-a, na podnjaču postavim PN sa 12 s. osnova, našpricam sirupom, stresem mladih pčela iz P, ubacim maticu, postavim rešetku, a na rešetku P. Kad se zahuktaju u gradnji, sa PN-om radiš što si naumio. Samo, doduše, hoće tako ponekad ubiti maticu, a triput mi se desilo da se matica odozdo vratila kroz leto rešetke gore u P pa sam je opet vratio, zatvorio leto H.R i bilo je sve uredu.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #34 poslato: Oktobar 18, 2011, 01:47:34 »
Miliću,
Pošto je ovo tvoja tema, hajde, molim te, nastavi kad si već započeo. Ono što započneš, valja i dovršiti. Baš me zanima tvoje mišljenje oko onoga što sam predlagao Aci. Da li si probao, i ako nisi, šta misliš o ovome: PN+H.R.+M (12). Ja sam i ove godine zazimio na dva PN (polunastavka) DB 12. Šta misliš o logici (uporedba LR-a i DB-a): mnogi kod LR-a savjetuju rešetku na P1, što je omjer plodišta i medišta 1:2. Eh, kod DB-a bi to isto bilo onako kako sam ti gore naveo. A šta bi bilo kad bismo primijenili Rensona i ovdje i kod EV? Možda malo zapetljavam temu, ali valjda se neće ljutiti ni Vojo niti urednici.
Pozdrav, svako dobro! 

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #35 poslato: Decembar 06, 2011, 17:51:20 »
Evo mijih DB košnica i jednog DB nukleusa.

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #36 poslato: Decembar 20, 2011, 16:53:09 »
     Napisaću par reči kako sam sprečavao rojenje dok sam pčelario sa DB košnicom.
  Sprečvanje pojave rojevskog nagona izvodi se kod nje dodavanjem polumedišta neposredno iznad plodišta.Ako se i pored toga javi nagon
za rojenjem,što se ispoljava u pojavi većeg broja matičnjaka na periferiji plodišnih okvira i mase pčela koje nisu angažovane u sakupljanju
nektara,on se može sprečiti na taj način što se potpuno prazno polumedište(bez okvira)doda ispod plodišta.Na taj način se stvori velika praznina neposredno ispod legla,što pčele ne trpe i nastoje da je otklone produžavanjem izrade saća na svakom plodišnom okviru.To dovodi
do angažovanja u izradi saća svih onih pčela u košnici koje se pripremaju za taj posao u novoj sredini posle rojenja.
   Uskoro zatim dođe na taj način i do likvidacije rojevskog nagona u celom društvu.U takvom stanju ono pretstavlja izvanrednu snagu za
sakupljanje nektara i izradu saća.Za nekoliko dana ono produži sve okvire plodišta do podnjače,najčešće s trutovskim ćelijama,koje pčelar može nekoliko puta sasecati i dobiti u dobrim prilikama do kilogram voska.
   Kad je nagon za rojenjem likvidiran.okviri plodišta očiste se od voska odozdo,prazno polumedište se skloni i time je društvo dovedeno u normalne uslove koje pruža ovaj tip košnice.

U koje vreme se radi ovaj postupak?

Van mreže Rade Simeunovic

  • Gost
  • *
  • Poruke: 1
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Krupanj
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #37 poslato: Februar 28, 2012, 14:17:36 »
Пчеларим са ДБ-12  кошницама. Никад нисам имао проблема са преласком пчела у полумедиште,
а радим тако што рамиће из полунаставка добро истуширам хладном водом, у сваки успем по мало сирупа и додам полунаставак на плодиште. Полунаставке додајем када пчеле почну да поседају задње
рамове лево и десно у плодишту. 

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #38 poslato: Jul 02, 2012, 22:36:05 »
Dragi prijatelji, možda je malo izvan teme, ali nadam se da neće mnogo smetati...
Želim da jednom prijatelju napravim DB košnicu (dvanaesticu). On ih ima 3 i sve su različite po dimenzijama. Po svoj prilici i ova četvrta će biti različita.
Naime pronašao sam u literaturi i na forumima da se većina slaže da je unutrašnja dimenzija košnice 456*456*310 (plodište).
Uradih ja crtež u 3D, ispoštovah sve dimenzije, ali pri pakovanju ramova problem...
Za dimenzije ramova uzeo sam da je sa Hofmanovim razmakom 35 mm, ali ako se uzme i da je isti 36mm, ostaje opet jako puno prostora do bočnih stranica plodiišta.
12 ramova X 36mm (širina bočnih letvica)= 432mm
456mm (unutrašnja dim. plodišta)- 432mm =24mm

Molim za objašnjenje čemu služi taj slobodan prostor?
Veliki pozdrav

Van mreže Bubo Lazarov

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 20
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: makedonija
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #39 poslato: Jul 04, 2012, 13:10:12 »
tako i treba
taj prostor treba da bude manji od jedan ram da ne bi mogli da izvuce sace a da mozes slobodno da izvuces ram iz kosnice da olabavis od susedni ram i da podignes
i drugo posle nekog vremena pcele dodaju propolis na ramova pa taj prostor od 35 mm malo se prosiri, isto tako sluzi i za ventilaciju vozduha u kosnici. pozdrav toliko ja znam ako gresim ili sam nesto ispustio dopunite me

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #40 poslato: Jul 04, 2012, 16:14:02 »
Hvala kolega Bubo.
Pošto dugo ovde nije bilo nikakvih odgovora, uporno sam tragao zbog čega taj prostor i...konačno našao.
Objašnjenje mi je jako logično...
« Poslednja izmena: Jul 04, 2012, 16:21:07 od strane Lazovic Zivojin »

Van mreže dejan kostadinovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • ZAKLEO SE BUMBAR U CVET I U MED...
  • Lokacija pčelinjaka: BEOCIN
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #41 poslato: Januar 17, 2013, 21:17:36 »
Imam poloske db ram i dvanajstice db,
trenutno pravim db desetke.
Interesuje me da li ce biti problem
sto su podnjace poput ladlica,na izvlacenje,ne postoji  mogucnost
rotiranja plodiste-mediste?
Planiram da pcelarim sa istim ramovima i u plodistu i u medistu.
LJUBAV NE ZNA ZA GRANICE...RECE SLON I BACI SE PILETU U NARUCJE;))))

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #42 poslato: Januar 17, 2013, 21:37:58 »
Imam poloske db ram i dvanajstice db,
trenutno pravim db desetke.
Interesuje me da li ce biti problem
sto su podnjace poput ladlica,na izvlacenje,ne postoji  mogucnost
rotiranja plodiste-mediste?
Planiram da pcelarim sa istim ramovima i u plodistu i u medistu.

Zašto bi bio problem? Prevjesiš i stvar uredu.
Imam takve DB, poklonio mi jedan dedo, ofarbao sam ih, ali nisam naselio. One su sa fiksnom (neodvojivom) podnjačom, ali im se izvlači uložak. Jesu li takve kod tebe? Može slika ako imaš, volio bih vidjeti?

Imaš ti dvije varijante:
1. isti ramovi u plodištu i medištu i 2. dvije vrste ramova - plodišni i medišni u polunastavcima, a kad dodaš dva polunastavka, eto ti cijeli nastavak i koristiš cijele ramove u kombinaciji sa poluramovima.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže dejan kostadinovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • ZAKLEO SE BUMBAR U CVET I U MED...
  • Lokacija pčelinjaka: BEOCIN
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #43 poslato: Januar 18, 2013, 12:29:17 »
Pravljene od lr nastavaka.
Da li da probusim rupe na podnjaci 50mm radi ventilacije?
LJUBAV NE ZNA ZA GRANICE...RECE SLON I BACI SE PILETU U NARUCJE;))))

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #44 poslato: Januar 18, 2013, 14:21:25 »
Kolega Dejane, ne moraš toliko smanjivati slike. Mogu biti do 200 Kb. Na podnjači možeš da napraviš zamrežen otvor (15x15cm, na primer), koji po potrebi možeš da zatvoriš. Pozdrav.