Autor Tema: PESTICIDI  (Pročitano 9184 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
PESTICIDI
« poslato: Decembar 26, 2010, 13:07:46 »
Razmišljao sam gde ovu veoma ozbiljnu i uznemirujuću temu da postavim?
Mislim da joj je ovde pravo mesto!
Štete od nekontrolisane upotrebe pesticida, pogotovu neonikotinoida (Krujzer, Gaučo itd) su ogromne i
veoma ozbiljno prete da unište pčelarstvo.
I ne samo pčelarstvo, jer je pčela nezaobilazna, glavna karika u životnom lancu obezbeđenja namirnica za ishranu čoveka.

Pčela doprinosi reprodukciji 80% vrsta biljaka, tako da je važan saveznik u održavanju ravnoteže ekosistema i naše poljoprivrede. Međutim, 30-40% pčlelinjih zajednica je desetkovano za manje od 10 godina u Evropi. Naučnici se slažu da upotreba 5.000 vrsta pesticida snosi glavnu odgovornost u tom nestajanju. Pored toga, zbog pada biodiverziteta u setvama koji privlače pčele normalno, one su postepeno počele da posećuju druge useve poput žitarica i vinove loze, gde je veoma intenzivna upotreba pesticida. Ali i drugi faktori su pretnja. Pčelinje zajednice jesu pogođene parazitima kao krpeljem varoom, ali pčelar to može držati pod kontrolom. Što je još gore, traganje za nektarom i do nekoliko km od svojih košnica, pčela može naići danas i na  GMO biljke koje proizvode sopstvene insekticide.

Uopšte, ceo biodiverzitet interesantan za insekte kao oprašivače je ugrožen. To je začarani krug: manje biljaka - smanjena raznovrsnost oprašivača, što dodatno naglašava smanjenje biljnih vrsta. Intenzivne monokulture na stotine hektara, oskudica poljskog cveća i hemijsko održavanje puteva doprinose eskalaciji i masovnom istrebljenju živih bića. Konačno, klimatske promene dovode do suša i toplijih zima što dodatno slabi pčele.

Stoga treba razviti alternativne nacine zaštite mesto upotrebe pesticida, vratiti se na poljoprivredu u skladu sa mikro uslovima regiona, daleko od prakse monokultura i time više privući pčele, itd.  
U Kini, u provinciji Sečuan, proizvođači su poslednjih godina, a sve zbog nekontrolisane upotrebe hemikalija i smanjene proizvodnje počeli ručno oprašivanje cvetova krušaka.
Moramo li i mi stići dotle?

Preuzeo, preveo i prilagodio sa sajta http://www.unaf-apiculture.info/

Najbolja ilustracija zla koje nas pogađa, mislim da može biti ovaj moj uporedni dijagram koji prilažem za jednu dobru godinu na suncokretu kada nije bilo neonikotinoida i prošlu godinu kada sam bio na suncokretu tretiranom Krujzerom. Na dijgram su unešeni podaci sa vage iz dana u dan(puna linija). Zatim sam naneo jednu rezultujuću trend liniju (isprekidana). Za 2005. godinu se vidi jedna parabola sa rastom funkcije, dosezanje maksimuma i lagani pad (isprekidana linija).
Za 2009 se vidi maksimum prvog dana unosa, a zatim kontinuirani pad, jer je nestalo izletnica (crtkana crvena linija).

Nadam se da nećemo morati u pčelarski pribor da uvedemo i gas maske za pčele - druga slika! ;D ::)

« Poslednja izmena: Decembar 26, 2010, 19:17:26 od strane Moderator 2 »

Van mreže trmciczdravko

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 33
  • Pol: Muškarac
  • trmka
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #1 poslato: Decembar 27, 2010, 22:15:47 »
Strašno! Kad sa ove strane pogledaš medalju, prosto da se naježiš, a opet mislim, da samo sa "apelima" malo šta možemo postići.... ili se varam, a voleo bi...
Pčelar početnik sa RV  Moje predstavljanje

Van mreže Petar Lukic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 38
  • Pol: Muškarac
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #2 poslato: Januar 20, 2011, 22:09:50 »
Danas je u engleskom independent-u izasao clanak o uticaju pesticida na pčele.Izvorni izgled članka možete videti ovde:http://www.independent.co.uk/environment/nature/exclusive-bees-facing-a-poisoned-spring-2189267.html
A ovo je sa google prevodioca:
Ексклузивно: Пчеле пред затровани пролеће
Нова врста пестицида, у широкој употреби у Великој Британији, може се помоћи да убија пчеле на свету

Мајкл Мекарти, животну средину Уредник
Четвртак, 20. јануар 2011СХАРЕ ПРИНТЕМАИЛТЕКСТ ВЕЛИЧИНА НОРМАЛЛАРГЕЕКСТРА ВЕЛИКИ
АФП
Пчелињи полен прикупљање лебди изнад златног цвета силовање

 ЕНЛАРГЕ
СПОНСОРЕД ЛИНКС
Нова генерација пестицида је што пчеле далеко више осетљива на болести, чак и на мале дозе, и може да буде кључ за мистериозни поремећај колонија колапса који је девастиран пчеле широм света, што је довело пчела владе САД истраживач је нашао. Ипак, откриће је остао необјављен за скоро две године од када је од стране УС Департмент оф Агрицултуре је Би истраживачкој лабораторији.

Ослобађање таквих налаз из сопствених пчелињих америчка влада је лабораторију да стави велики знак питања над употребом неоникотиноидних инсектицида - релативно нова једињења која опонашају инсеката убиство особина никотина, а који се све више користе на усевима у САД, Британији и широм света.

Бајер, немачког гиганта који је развио инсектицида и чини већина од њих, инсистира на томе да су они безбедни за пчеле, ако се правилно користи, али они су већ увелико повезан са пчелиње смртности. САД Налази се подигне питања о супстанце која се користи у експерименту пчела лабораторије, имидоклоприда, који је Баиер најпродаванијих инсектицид у 2009, зарадивши £ 510м компаније. Брига је да неоницотиноидс, који су неуротокинс - то јест, они нападају централни нервни систем - такође су "системски", што значи да се дигао у сваки део биљке који се третира са њима, укључујући полен и нектар. То значи да пчела и других инсеката поллинатинг их апсорбује и носе их врате у своје кошнице, или гнезда - чак и ако нису инсектицида циљане врсте.

Сродни чланци
Мајкл Мекарти: Ово није само о пчелама - то утиче на све
Претрага архива вијести за још прича
У Британији, више од 1,4 милиона хектара су третирани хемијским у 2008, као део укупне неоникотиноидних употребе више од 2,5 милиона хектара - око четвртине обрадивих обрадивог земљишта Британије.

Америчка истраживања, на челу са др Џефри Петтис, истраживање лидер на америчка влада лаб пчела у Белтсвилле, Мериленду, је показала да инсекти рањивост да инфекције се повећава присуство имидоклоприда, чак и у већини микроскопске дозе. Др Петтис и његов тим је открио да повећана болест инфекција се догодило чак и када нивои инсектицида су толико мале да не могу накнадно бити детектован у пчеле, иако научници су знали да су били дозирана са њом.

Др Петтис рекао Независна истраживања је сада стави на објављивање. "[Ит] је завршена пре готово две године, али је сувише дуго у излазак", рекао је он. "Поднеле су сам свој рукопис у новом часопису, али не може дати датум објављивања или делите више ове са вама у овом тренутку."

Међутим, то је знао, јер је др Петтис и члан његовог тима, Денис комби Енгелсдорп, на универзитету Пен Стејт - лидера у области истраживања усмерена на поремецај колонија колапсом (ЦЦД) - говорио о томе у неком дужине у филму о Бее смрти која је широко приказан у Европи, али још увек не у Британији или САД - иако је виђена од стране независних.

У необичан нестанак пчела, које је амерички филмски стваралац Марк Даниелс, Петтис и Ван Енгелсдорп откривају да су они изложени две групе пчела на познате пчела носема болести. Једна од група је храњена мале дозе имидоклоприда. Било је веће прихватање инфекције у пчеле хране инсектицида, иако се не може накнадно открити, што указује на могућност да би таква појава која се јавља у природи се једноставно открити.

Иако америчке студије остаје необјављено, то је готово тачно поновити француски истраживачи у Национални институт за истраживања у пољопривреди у Авињону. Они су објавили своје студије у часопису животне средине микробиолошке и рекао: "Показали смо да интеракција између носема и неоникотиноидних (имидоклоприда) знатно је ослабио пчеле".

Неоницотиноидс су привукле све контроверзу, јер њихово увођење од стране Баиер у 1990, и да је крив неки пчелари и еколошке кампање као потенцијални узрок ЦЦД, прво приметио у САД-у 2006, у којој милијарде пчеле нагло нестају из својих кошница .

Између 20 и 40 одсто америчких кошница су погођене и ЦЦД од тада је приметио у неколико других земаља из Француске на Тајван, мада још увек није откривена у Британији. Иако је Бајер инсистира њени производи су Бее-безбедно, француски и немачки пчелари су их окривљују за велике губитке пчела. Неоницотиноидс су забрањене, у различитом степену, у Француској, Немачкој, Италији и Словенији, иако су слободно да се продају и у широкој употреби у САД и Британији.

У Великој Британији, Цо-оп им је забрањен фарми из којих извора да је поврће, али Влада је одбацила жалбе од пчелара и заштиту животне средине за њихово коришћење буде суспендован из предострожности. Ове недеље, међутим, рано дан Предлог је поднела у остава од стране Мартина Патон, рада МП Говер, позивајући се поново на Владу да обустави употребу једињења следеће значајне нове контроверзе у САД сурроундинг Баиер најновије неоникотиноидних - цлотхианидин - који се све више користи у Британији. У новембру, процурила интерни документ са УС Енвиронментал Протецтион Агенци показао да је и даље за лиценцу цлотхианидин, иако је своју научници известили да тестови Бајер спроводе да покаже једињење је безбедно су неважећи.

Водећа позива на неоницотиноидс буде забрањен у Британији је Буглифе, кичме очување добротворне сврхе, која је прошле године објавио преглед свих истраживања ради на утицај хемикалија 'на "не-мета" инсеката као што су пчеле и других опрашивача.

Јуче Буглифе директор, Мет Схардлов, рекао Петтис студије: "Ово ново истраживање потврђује да су из Америке у веома, веома ниским концентрацијама неоникотиноидних хемикалије могу да меда рањива на фаталну Ако се ови пестициди изазивају велики број пчеле, бумбаре. , усамљен пчеле, ховерфлиес и месеци да се разболе и умре од болести које би иначе преживео, онда неоникотиноидних хемикалије могу бити главни узрок поремећаја и колапса колоније и губитак дивљих популација опрашивача.

"Тежина доказа против неоницотиноидс постаје неодољива - Влада треба да делујемо сада да забрани ризичне користи од ових отрова."

Бајер инсистира да неоницотиноидс су безбедни за пчеле када се користи правилно. Др Џулијан Литл, портпарол за Баиер ЦропСциенце Великој Британији, изјавио је да је тешко за њега да се изјасни о необјављеној студији. "То чини да је немогуће да гледају на њихове методе, то чини немогућим да проверите да ли можете да поновите посао, ви не знате где су добили од имидоклоприда, ви не знате како су дали да су пчеле" рекао је он. Али он је додао: "Сигуран сам да постоје неке врло занимљиве ефекте др Петтис је видели у лабораторији, али у стварности, када дођете на оно што је важно за све, што је оно што се дешава на терену, ви не видите ове ствари које се дешавају пчеле су веома, веома важно да се инсекти Баиер ЦропСциенце, а ми препознајемо њихов значај. ".

Van mreže Petar Lukic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 38
  • Pol: Muškarac
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #3 poslato: Januar 22, 2011, 12:54:29 »

Van mreže Petar Lukic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 38
  • Pol: Muškarac
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #4 poslato: Januar 25, 2011, 01:50:19 »
25.01.20111 Britanski parlament donjeg doma će raspravljati o predlogu suspenzje svih pesticida neonikotinoida sve dok nezavisna komisija ne uradi studiju na osnovu testiranja na terenu o (ne)bezbednosti izlaganja ovih pesticida na medonosnoj pčeli.

Ovde se može gledati prenos http://www.parliamentlive.tv/Main/Pl...meetingId=7414

Da li će ovakvih debata biti u skorije vreme u našem parlamentu?

Van mreže Doboš Atila

  • Gost
  • *
  • Poruke: 2
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Bezdan
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #5 poslato: Februar 06, 2015, 11:22:21 »
Nažalost ova tema je zapostavljena . Svuda se može čitati na raznim forumima da pčele nestaju . To nije samo pitanje košnice i varoe .Meni je deda pričao kako su pre 70 -80 godina ma gde ostavili košnice ko kakve je imao su rodile meda . Društva nisu oslabljivala , kad se rojile nije bilo panike jer je priroda to vratila jer su paše bile bogate . Naš najveći neprijatelj je ova nova generacja hemije . Malo pre sam spomenuo pašu , stari je pričao kako se prskanje pojavio beli bosiljak je nestao . A sa njega je unos uvek bio značajan.
  Na jednom "mestu" sam već o ovome govorio , međutim nije dato puno pažnje na to . I prošle je godine bilo užasno puno uginuća baš zbog prskanja u čitavoj zemlji , i nije samo prskanje nego još gorija stvar tretirano seme , i ne samo suncokreta nego i ostalih kultura, Radim u poljo. firmi i znam sve šta se koristi . Svoje šefove i zaštitara uvek upozoravam na neke stvari.
  Ko nije pčelar a želi da se bavi sa ovom profesijom veovatno još što šta ne zna . Samo mu se govori da je tu veliki profit , može se od njega živet . I šta se desi , da bi sve uradio kako se traži mora da uradi sve prostorije što je ogromna investicija , pored same opreme košnice , pčele itd. I desi se oslabljenje društava , uginuće i sad kako dalje ? Kod nas ovo pitanje nije rešen , možda na papiru al u životu to ne funkcioniše. Netreba daleko ići ,evo kako to rade Mađari , samo treba prekopirat ---  Citam njihove forume , kupujem pcelarske novine "Meheszet" . Pcelar u prvom koraku prijavljulje glavnom veterinaru ( valjda se tu misli na veterinarsku inspekciju ) sumnju na trovanje . Oni u vremenu od 24 sata postave grupu od veterinara , pa odgovornog za pcele u datom mestu (obucen pcelar koji finansira drzava za kontrole pcelinjaka - pomocnik veterinara gde su pcelareve pcele prijavljene)( to isto fali kod nas ) , i inspektorom biljne zastite . Oni izlaze na teren naprave zapisnik , fotografisu , uzimaju uzorke koje drze na niskim temperturama i u roku od 6 sati nose u laboratorije . I naprave procenu stete uzrokovanu pcelaru . I sve to ide u njihov zapisnik . OVU PROCEDURU SVE DRZAVA PLACA --- i nema kod njih da ne izadju na teren kad pcelar prijavi kao kod nas , moglo se citat i na forumu i na fecbuku slucajeve .... .  I kad se nadje uzrok trovanja i ko je to radio onda MU SE IZRICE KAZNA I ON JE DUZAN DA NAPLATI STETU PCELARU , A U SLUCAJU DA KRIVAC NEZELI IZMIRIT NAPRAVLJENU STETU , PCELAR SE OBRACA SUDU , GDE SIGURNO DOBIJA PARNICU . 
   A o tretiranim semenima kad govorimo , na to samo preko polj ministarstva može uticati . Neke članice eu su uvidele kako je to dovelo do nestanaka pčela i zato su i zabranile koriščenje nekih od tih istih. Ne tretira se samo seme suncokreta , tu je i repica , kukuruz ... i ostalo povrće . I preko polena truju larve i mlade pčele .....
    Znači polj. minis. je dužan da na vreme upozorava i edokuje poljoprivrednike o zaštiti životne sredine a njih  treba da upozori -- znate već ko .....  SPOS

Van mreže Brkic Sasa

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 48
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Novaci
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #6 poslato: April 18, 2015, 08:04:01 »
Pozdrav svima. Hteo bih da cujem vase misljenje u vezi prskanja voca naime u mom kraju je voce u punom cvetu a vocari kao da se trkaju sa traktorima i prskalicama ko ce pre isprskati svoj vocnjak, e sad mnogi tvrde da insekticid nisu koristili pa vas pitam da li pcelama skodi prskanje u kom nije koristen insekticid???

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #7 poslato: April 18, 2015, 12:32:35 »
Pozdrav svima. Hteo bih da cujem vase misljenje u vezi prskanja voca naime u mom kraju je voce u punom cvetu a vocari kao da se trkaju sa traktorima i prskalicama ko ce pre isprskati svoj vocnjak, e sad mnogi tvrde da insekticid nisu koristili pa vas pitam da li pcelama skodi prskanje u kom nije koristen insekticid???

Naravno da steti, oba pesticida i insektici i fungicid su stetni za pcele stim sto je insekticd vece zlo od fungicida jer je namenjen iskljucivo da unisti insekte.

Kada koriste insekticide, prilikom tertiranja se mora osetiti u vazduhu neprijatan miris i zestina insekticida ako si u blizini vocnjaka, dok fungicidi imaju blazi miris -ne smrde.


Herbicidi (za unistavanje korova) takodje imaju neprijatan miris i osete se na veliku daljinu (kod prskanja kukurza).
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #8 poslato: April 18, 2015, 15:00:21 »
Slazem se sa kolegom Vladimirom da svaki vocar ako je imalo razuman moze zastititi pcele od Trovanja prskanjem i to prskanjem u vecernjim satima ili rano jutarnjim pred cvetanje kada je otvoreno svega 10 % cvetova i u precvetavanje kada je opalo preko 50% cvetova u samo cvetanje nema potrebe za prskanjem protiv monilije vec treba ostaviti pcelama da same odrade oprasivanje i po nekom vocarskom starom pravilu kada sljiva procveta netreba ni pesice proci kroz vocnjak...sto se tice prskanja insekcidom ono se obavlja 7-10 dana nakon procvetavanja sljive i tada pcele stradaju kada prelecu preko vocnjaka sto se takodje moze izbeci prskanjem u vecernjim satima tj nakon 18h kada se veliki broj pcela vratio u kosnicu...

e sada svako prskanje je stetno za pcele tj bilo kakva hemija negativno utice na pcelu i njen zivotni vek tako da pcelarenje na lokacijama bogatim vocnom pasom ima svoje prednosti kao i mane prednost je bogastvo polenom i polenovom pasom kao i nektarom a mana je upravo to prskanje koje unistava pcelinje zajednice...

Kazne za prskanje u popodnevnim satima tj preko dana su u mom kraju oko 30000 -50000 dinara a ako dodje do uginjuca pcela vocar je duzan da plati nanetu stetu pcelaru...
Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: PESTICIDI
« Odgovor #9 poslato: April 20, 2015, 10:48:23 »
 
 
                Где би нам био крај да није тако близу. Баш тако - тако близу.
                При јучерашњем обиласку пчелињака прометио сам испред кошница нешто угинулих пчела. Уклонио сам их па за пар сати поново обишао и ситуација иста. Стражарице појединим пчелама не дозвољавају улазак у кошницу, ове падају испред грче се и угињавају. Жалосно. Џабе труд и мука кад се на српским њивама и воћњацима води биолошки рат. Ратује српски сељак сам са собом, трује и своју њиву и своју децу. Због тога се и питам где би нам био крај ...