Autor Tema: Pčelari i gljive  (Pročitano 79438 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Pčelari i gljive
« poslato: Februar 24, 2011, 18:01:41 »
Još kao mali zanimao sam se za gljive. Tada sam naučio šta je livadska pečurka (šampinjon), vrganj, bela mlečnica, sunčanica, lisičarka, muhara... Verujem da među pčelarima na ovom forumu ima i onih koji poznaju gljive i beru ih, a ima i onih koji samo vole da ih konzumiraju. Sličnu temu otvorio sam svojevremeno i na forumu SPOS-a. Mnogi članovi foruma su se priključili i tema je ubrzo postala veoma zanimljiva i po meni korisna. Zato sam odlučio da i ovde na ovom forumu postavim sličnu temu, jer se nadam da može da nam koristi da nešto naučumo, da razmenimo nekakva iskustva, a naravno biće tu, nadam se, i mnogo lepih fotografija.

                                                                                                        O GLJIVAMA

  Gljive su heterotrofni organizmi koji žive na račun drugog živog organizma iz kojeg crpe gotove asimilate (paraziti) ili rastu na mrtvoj organskoj supstanciji (saprofiti). Postoje i takve gljive koje žive u simbiozi s drugim biljkama (mikoriza = mykes - gljiva + rhiza - korijen), od kojih uzimaju uglavnom ugljikohidrate, a zauzvrat korijenje takvog bilja postaje sposobnije za upijanje mineralnih tvari...
  Ljubiteljima gljiva naročito naglašavam da pristup gljivama treba biti najozbiljniji, jer se svaka površnost i brzopletost može platiti vlastitim životom i životom najbližih. Kod sakupljanja gljiva ne smije se nikada zaboraviti na mogućnost opasnih zamjena jer, primjerice, samo jedna razvijena Zelena pupavka (Amanita phalloides), ili Bijela pupavka (Amanita verna) koje su smrtno otrovne, mogu uništiti jednu obitelj. Ovo upozorenje nema svrhu zastrašivanja ili udaljavanja  ljubitelja gljiva od naših ljepotica. Upozorenje je upućeno nevještim sakupljačima gljiva da s najvećom pažnjom i razumijevanjem pristupe proučavanju i konačnoj determinaciji gljiva...

  Neke bitne napomene

  -Ne postoji nikakvo pravilo niti metoda (osim laboratorijskih analiza) pomoću kojih se može sa sigurnošću odrediti jestive, odnosno otrovne gljive.
  -Svaku gljivu potrebno je u "glavu" poznati pa zacijelo neće nikada biti neugodnih posledica.
  -Mlade i nepotpuno razvijene gljive uvijek predstavljaju najveću opasnost i za dobre poznavaoce gljiva.
  -Zbog toga naglašavam: Ne sakupljajte posve mlade i nerazvijene gljive.


  Za početak bi opisao moju omiljenu i po meni najbolju gljivu:

                                                  1. AMANITA CAESAREA
                      (BLAGVA,kneginja, blagar, đordani, gospa, rujnica, knez, škripac
)

  Raste u ljeto i u jesen po svijetlim šumama i šumskim čistinama u toplijim predelima, u sjevernim predjelima je manje zastupljena.
Jestiva je, izvanrednog okusa, to je zasigurno jedna od najkvalitetnijih gljiva.

  Napomena: Blagva je u ranoj mladosti obavijena u debeo, mesnat bijeli ovoj. Za vrijeme rasta i razvoja plodnog tijela ovoj se doslovce rastrga i iz njega izraste gljiva krasne narandžaste boje. Ostatak ovoja ostane na dnu odebljalog stručka do kraja. Ako obratimo pažnju samo na žućkasto meso i klobuk bez ostatka ovoja, nije moguća zamjena s otrovnom Muharom Amanita  muscaria) koja ima potpuno bijelo meso i redovito ostatke ovoja na površini klobuka u obliku malih krpica.

Romano Božac - Gljive poznavanje i sakupljanje - 300 vrsta

Evo i nekoliko slika ove izuzetne gljive. Kao da su mi pozirale. Pozdrav.

 

Van mreže Dušan Sušić

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 62
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #1 poslato: Februar 24, 2011, 22:31:21 »
Evo da se pridruzim sa nekim fotografijama . Berba vrganja u okolini pcelinjaka...


Uzastopna Poruka: [time]Februar 25, 2011, 14:28:43[/time]
Tu su i neke fotografije gljiva koje nikako ne probavajte jesti :-)
« Poslednja izmena: Februar 25, 2011, 14:31:09 od strane admin »
45°10′52″N 15°28′19″E

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #2 poslato: Februar 24, 2011, 22:40:10 »
Znam da je tvoj kraj bogat gljivama. Nekada sam brao gljive u okolini Bihaća i Plitvičkih jezera. Najviše sam ih nalazio na Grmeču i u podnožju Grmeča. Toliko gljiva, čini mi se, nema nigde. Okolina Užica je takođe bogata gljivama, pa kad imam vremena idem sa suprugom u berbu. Ove Blagve sam našao u selu Stapari, nedaleko od Užica. Evo još nekoliko slika gljivlje kraljice. Pozdrav.

PS  Znaš li da Muharu jedu na severu Evrope i u Rusiji?

Van mreže Dušan Sušić

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 62
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #3 poslato: Februar 24, 2011, 22:48:39 »
Interesantno je da je nasa muhara toksicnija od muhara iz drugih krajeva, te sa krajnjom rezervom treba primati informacije o eventualnoj upotrebi gljive
45°10′52″N 15°28′19″E

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #4 poslato: Februar 24, 2011, 23:59:30 »
Tako je, sve što su južnije Muhare su otrovnije. Negde, u jednoj od knjiga koje imam, pročitao sam podatak da su se neki Rusi koji su radili u Splitu, otrovali našim Muharama, jer su mislili da su iste kao i kod njih. Znači da sve što je toplija klima Muhare imaju više otrova u sebi (muskarin). Pozdrav.

Van mreže Dušan Sušić

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 62
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #5 poslato: Februar 25, 2011, 00:07:30 »
Za cuvanje suhih gljiva potrebno je staviti ih u zamrzivac na 48 sati i nakon toga izvaditi i cuvati u papirnatim vrecicama.
za cuvanje saca takodjer je dobro to isto napraviti(zamrznuti). tako se najefikasnije resavamo voskovog moljca 
45°10′52″N 15°28′19″E

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #6 poslato: Februar 25, 2011, 20:37:59 »
Koliki bi nam zamrzivači trebali. Možda bi bilo dobro iznajmiti prostor u nekoj od mnogobrojnih hladnjača u okolini. Ma, šalim se. Ove slike Blagvi napravio sam u selima Stapari i Ponikve u blizini Užica. Sama gljiva je jako kvalitetna i ukusna. Njen ukus se može raspoznati u mešavini više vrsta gljiva. Može se spremati na razne načine, a može se zamrzavati, sušiti i kiseliti. Veoma mali procenat ljudi ima neku vrstu alergije na Blagvu (sindrom apetitum), koja se manifestuje u smislu nepodnošljivosti, a najčešće dolazi do povraćanja. Posle toga nema nikakvih posledica. Jedan moj prijatelj nije podnosio termički obrađene Blagve (dinstane, u gulašu ili paprikašu), ali sa ukišeljenim nije imao problema. Blagvi je slična Muhara, s tim što Muhara ima ostatke belog ovoja u vidu tačkica na klobuku. Veoma bitno je to što Blagva ima žućkasto meso, a Muhara belo. Ostaci belog ovoja (jajeta) kod Blagve je odvojen od dna sručka, a kod Muhare je srastao sa stručkom. Treba izbegavati branje potpuno mladih Blagvi (dok su još u jajetu), jer tada još nije počela da dobija narandžastu boju šešira i žutu boju mesa, pa se može zameniti sa veoma otrovnim Belim pupavkama (smrtno otrovna). Kad se beli ovoj raspukne i pojavi se narandžasti šešir onda je branje potpuno bezbedno. Pozdrav.

Van mreže Predrag Maksimovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 58
  • Pol: Muškarac
  • Da svi ljudi budu srecni !
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #7 poslato: Februar 28, 2011, 00:44:15 »
Sveto interesuje me sta je sa tartufima, da li ih ima kod nasi da li ih neko skuplja. Za sakupljanje tartufa koriste se i dresirani psi.
Imas li neki podatak o pravom tartufaru ili su to sve samo price. Navodno negde na internetu sam procitao da 50% tartufa u Evropskim reastoranima, je iz nasih krajeva. I najbitnija najlekovitija strana tartufa je ne afrodizijak, nego preventiva od kancera.

Pozdrav od Predraga.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #8 poslato: Februar 28, 2011, 18:39:56 »
Kolega Predraže, o tartufima imam nekakvu malu knjižicu, smo treba da ju pronađem. Ne mogu ti napamet odgovoriti. Po nekim saznanjima tartufa ima u Srbiji, ali ne znam koliko se beru (kopaju) i da li ih neko izvozi. Ja znam da se oni smatraju izuzetnim afrodizijakom, zbog toga su im cene mnogo visoke. O preventivi protiv kancera ne znam. Ja u svojoj gljivarskoj karijeri nisam uspeo da nađem tartufe, što ne znači da nisu bili tu negde. Tačno je da je za otkrivanje tartufa potreban dresiran pas. Posebno kvalitetni tartufi nalaze se u Istri. Pozdrav.

Van mreže milos golijan

  • Gost
  • *
  • Poruke: 2
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #9 poslato: Mart 01, 2011, 20:56:27 »
moze mala sala.  ;D sve su gljive jestive.neke jednom a neke vise puta ;D

Van mreže Predrag Maksimovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 58
  • Pol: Muškarac
  • Da svi ljudi budu srecni !
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #10 poslato: Mart 02, 2011, 10:21:59 »
Milose kad sam bio klinac kod dede na selu sam sam brao pecurke. Ucili oni mene koje su jestive, ja sam dan danas ubedjen da je to Blagva, kod nas zvana Kajmacare. Stariji su bili u poslu po njivama, dok sam ja bio i kuvar tih blagvi. Uzmem jednu i ispecem je na plotnu, posolim i malo kajmaka.Pa povracaj, pa povracaj. Srecom strina dosla iz polja do kuce. Danas jedem pecurke ali, nezaboravljam kako sam se otrovo sa tom jednom pecurkom. Verovatno je bila neka dvojnica  jestive, koja je bila otrovnica. Nebi bilo lose, ako bi Sveta objasnio koje su to dvojnice. Da nebi jeli pecurke samo jednom.

Pozdrav iz zavejanog Kragujevca.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #11 poslato: Mart 02, 2011, 12:47:29 »
  MUHARA, muhor, zmijska gljiva,bjesnjača, omorka (Amanita muscaria)

 Muhara je jedna od najdekorativnijih vrsta, tako da se naročito ističe u šumama sjevernih krajeva gdje i najčešće raste.Muhara je u prvom stadijumu razvoja u cjelosti prekrivena prhkim bradavičastim ostacima ovoja s naročito istaknutim gomoljem stručka koji je mnogo širi od klobučića, zbog čega neodoljivo podsjeća na veliki hrastov žir. Muhara se javlja u raznim oblicima tako da je oformljena var. formosa koja ima bradavice i stručak žućkaste boje, var. regalis ima boju klobuka poput jetre, dok su bradavice i stručak žućkaste boje, i Amanita aureola koja ima klobuk žuto-narandžaste ili crvenonarandžaste boje i već u ranoj mladosti gladak, odnosno bez ostataka ovoja. Muhara i sve njezine varijacije mogu se zamijeniti sa jestivom Blagvom koja ima meso žućkaste boje, na klobuku nema ostataka ovoja i na stručku ima istaknut i trajan bijeli opnasti ovoj.
 Klobuk Muhare je mesnat i prilično velik (5 do 20 cm), najpre okruglast, zatim poluokruglast i na kraju raširen. Rub klobuka je lagano narebran. Prekriven je bijelim bradavičastim ostacima ovoja koji se za vrijeme dugih kiša  mogu isprati. Kožica je crveno-narandžasta, ili krvavocrvena, te po vlažnom vremenu malo viskozna. Listići su gusti, široki, slobodni, najpre bijeli, a pod starost manje više žućkasti. Stručak je valjkast, mesnat, robustan, najpre pun, zatim šupalj. Osnova stručka je gomoljasto zadebljana po kojoj su se smjestili bradavičasti ostaci ovoja. Na gornjem dijelu nalazi se bijeli viseći i narebran venčić. Meso je bijelo, ispod kožice klobuka lagano žućkasto-narandžasto, miris i okus nisu izraženi. Muhara raste u ljeto i jesen po listopadnim i crnogoričnim šumama.
 Znakovi trovanja koje izaziva muhara javljaju se za 1 do 4 sata nakon konzumiranja, dakle vrlo brzo.Otrovni spojevi koje sadrži muhara imaju narkotička i halucinogena svojstva, to znači da oni djeluju prvenstveno na centralni i vegetativni živčani sustav. Bolesnik najprije osjeti jake bolove u trbuhu, nastupa znojenje, povraćanje i proljev. Nakon toga se javljaju živčane smetnje koje se mogu razviti do ludila i pijanstva. Muhara je od davnina poznata kao simbol otrovnosti među gljivama, međutim, na sreću ona ipak nije smrtonosna za zdrave ljude.

Romano Božac  Kuharica sakupljača gljiva

Van mreže Predrag Maksimovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 58
  • Pol: Muškarac
  • Da svi ljudi budu srecni !
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #12 poslato: Mart 02, 2011, 13:28:31 »
Ta je bila moja mala, srecom nisam ni halucinirao ni treso ko trovan mis. Utrubu sam povratio i to srecom odmah. Hvala Sveto i do danas je postojala dilema. Vise dileme nema.

Pozdrav iz zavejanog Kragujevca

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #13 poslato: Mart 02, 2011, 13:53:32 »
Tvoja je verovatno ovako izgledala kao ova na slici. Kiše znaju da joj isperu bele bradavice pa je onda teško razlikovati od Blagve. Blagva ima žuto meso, a Muhara belo meso, blagva ima ovoj koji nije priljubljen uz stručak a Muharin ovoj je srastao sa dnom stručka. Pozdrav.

Van mreže Predrag Maksimovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 58
  • Pol: Muškarac
  • Da svi ljudi budu srecni !
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #14 poslato: Mart 02, 2011, 18:43:20 »
Sveto kao da sam tu ubrao, bas takva je bila. Po velicini, kao jaje. Sad mi je muka kad je vidim.Nije imala bradavice i licila je na blagvu. NJih sam obozavao sa plotne da jedem. Bio sam ubedjen da je blagva. Hvala druze Sveto na trudu. Sad sam ukapirao sta me je trovalo.

Pozdrav od Predraga.