Autor Tema: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu  (Pročitano 88809 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Marin Marinic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 50
  • Pol: Muškarac
Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« poslato: Mart 08, 2011, 09:42:40 »
Đerzon je pred pašu uklanjao maticu i na ovaj način, kako se tvrdi, dobijao veći prinos meda po društvu. Na ovaj način je postizao da se pčele orijentišu na sakupljanje nektara umesto na odgajanje legla. Pored toga je postizao da se pčele ne roje i dobijao maldu sparenu maticu na kraju paše.

Postoji mnogo varijacija na ovu temu, a uklanjanje matice može doveti i do izvesnih problema jer se mlada matica u velikom i jakom društvu u jakoj paši teško i sporo sparuje pa je ishod neizvestan što se matice tiče. Ovakva društva teško primaju dodatu sparenu maticu ako sparivanje mlade matice ne uspe.

Neki pčelari vade maticu sa ramom legla i pripadajućim pčelama i sa ramom meda i polena i na taj način formiraju nukleus. U nukleus se natreve dva-tri rama pčela. Izletnice se vraćaju u svoju košnicu. Šestog  dana se kidaju prinudni matičnjaci kada je paša već u jeku i ostavlja se samo jedan najmljđi. Provera matičnjaka se vrši još jednom posve dva-tri dana. Tada je svo leglo već zatvoreno i pčele se usmeravaju na unos.

Ovo je jedan od načina rada, a naravno ima još varijacija u pogledu vremena uklanjanja matice ili legla. Na pčelaru je da odluči koji metod će primeniti i sebi prilagoditi.

Za sad toliko.

Uzastopna Poruka: Mart 08, 2011, 19:20:21
Ovo sam napisao na SPOS-ovom forumu kao jednu od varijanti. Prenosim u celosti.

Odstranjivanje matice na 10 do 14 dana.pred početak bagrema ali u zajednicama koje već u sebi imaju preko 8 ramova legla. Desetog dana se oduzmu svi maticnjaci koje su pcele povukle i kroz dan dva se doda mlada sparena matica.Ako nemamo mladu maticu možemo ostaviti do dva najbolja matičnjaka.
Ovom metodom su eliminisani nužni pregladi svakih 7-8 dana i osigurani su značajno veci prinosi sa paše jer ova društva poseduju radnu energiju kakvu poseduje novo naseljeni roj. Rojenje je sprečeno, a instikt za sakupljanjem hrane je dominantan. Nema odgajanja legla dok matica ne pocne da leze.
Ovo je simulacija vec izrojene kosnice i u harmoniji sa instiktom pčela, tj. simulacija faktora prisutnih pri prirodnom rojenju.
U slučaju da se dogodila neka greška uvek imamo na usluzi maticu koju smo izvadili iz tih zajednica sa ramom legla, ramom perge i meda i normalno ceo njen razvitak koji se stvorio od paše do paše.Njen napredak je dostigao snagu jednog nukleusa od 5-6 ramova ili više.

Mogućnosti ima više pa to ostavljam da drugi napišu svoje stavove.
« Poslednja izmena: Mart 08, 2011, 19:20:21 od strane admin »

Van mreže Milan Miladinovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 26
  • Pol: Muškarac
  • skype ::: milan007miladinovic
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #1 poslato: Mart 08, 2011, 13:39:08 »
Браво Марине,ту смо пратимо  ;)

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #2 poslato: Mart 10, 2011, 13:20:28 »
Eh, Marine,
Hajdemo laganini, praktično. Svi znaju da je uspjeh u omjeru otvorenog i zatvorenog legla u datom momentu. Naravno, od pašnih prilika sve zavisi i ne može svako svaku metodu primijeniti. Može, ali zato može biti i kontraproduktivna. Probao sam svašta, osim Vojin način i Rensonovu metodu, a i to ove godine ide, i moram reći da sam najzadovoljniji već starom metodom pokojnog Đerzona. Bio sam ja počeo govoriti o ovoj metodi, pa su neki rekli da je zastarjela, dokazano loša itd., ali valja ipak sve reći, samo što je meni najdraže kad se govori iz prakse, a ne knjige na koljena pa tuhaj po jakim mislima (i fraziranje). Tad obično odustajem od nadmudrivanja jer, rezervni živci i zdravlje, koliko ja znam, ne nalaze se ni na jednom otpadu. Probaj pa iznesi pošteno iskustvo! Zato ću ovdje samo tačno reći šta sam radio, šta pogodio, šta promašio, a šta kao zaključak izvukao. Valja imati na umu da kod mene skoro nikad nema jake paše. Maticu oduzimam sa 1 o. legla i pčelama i formiram nukleus tu na pčelinjaku (pridodam još 1 okvir legla i hrane iz drugih). Peti-šesti dan porušim matičnjake (ostavim 2 najbolja otvorena) i poslije 25 dana ofarbam mladu maticu, a 35 dana poslije obezmatičavanja vrcam i, ako se hoće ljudski, na mom terenu tihe paše to bi bilo to, i odmah potom liječenje i zazimljavanje (uz to može ići još sijaset stvari: mliječ, polen, nova društva, matice za sebe, ostali radovi). Ako bude 15 kg meda, to je super!!! Uporedo s ovim načinom, svi ostali načini do sada su mi pali u vodu. Onaj nukleus mogu višestruko iskoristiti, a pošto svi to znaju, neću nepotrebno gnjaviti. Dosta za prvi put. Uostalom, ja sam i zamolio Marina da otvori ovu temu jer ju je opsluživao na SPOS-u.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Nikola Vucinac

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 345
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Subotica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #3 poslato: Mart 10, 2011, 16:21:50 »
Esad Jusić


Koji je to vremenski preiod kad oduzimas maticu (mesec, dan) kada posle 35 dana vrcas i pocinjes sa tretmanom protiv varoe ?
46* 01' 37" 07 N
19* 41' 17" 50 E

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #4 poslato: Mart 10, 2011, 17:28:04 »
Esad Jusić


Koji je to vremenski preiod kad oduzimas maticu (mesec, dan) kada posle 35 dana vrcas i pocinjes sa tretmanom protiv varoe ?

Nijedna godina nije ista, mogu se samo porediti koja je gora od koje, zato ni datum primjene nije isti. No, okvirno za mene i ove terene, to bi bilo nekad 05. 05., nekad polovinom, a nekad i krajem maja. Pošto je prošlu godinu kiša sjekla i po 16 dana, evo gledam u Pčelarski dnevnik i tačno ti prepisujem. Prvi detaljan pregled izvršio sam 20. 03. 2010. g. i utvrdio da DB K18 ima 7 ulica, žuta matica odlično leže na 4 okvira, pune svega (hrana, polen), potom je slijedilo martovsko gubljenje starih pčela pa stalni kišni prekidi (nisu se osladile ni bagremom, ni glogom ni maslačkom, to i sam znaš) pa je 26. 04. stanje bilo nešto bolje, 23. 05 - krcato te su dobile PM sa širokim poluokvirima, a tačno 04. 06. (serijski) oduzeo matice sa po 1 o. legla i formirao nukleuse te pod starku podbacio još 1 PM. Već 07. 06 popodne sredio matičnjake i uzeo jedan okvir s matičnjacima za nukleus, ostale matičnjake porušio, 3 pojeo komplet, ostale ponio kući.  Mladu maticu sam ofarbao 07. 07. kad je već bila odlično zalegla i tad sam počeo brljaviti nešto drugo (prelaz sa DB na DB PM-ove, kao Fararov sistem). Jah, zaboravih reći najvažnije: 01. 07. imale su punih 5 DB okvirova meda za vrcanje (nisam vrcao, čekao još pa ostao bez svega). Ista društva u poređenju s ovakvima dala su skoro nulu (i s rešetkom, i bez nje, i LR, i DB). Zbog svega ovoga što posmatram godinama, hoću da vjerujem u mogućnosti tzv. MALIH košnica.
Pošto je jul bespašan, eto zašto sam rekao da je to već vrijeme za tretman i zazimljavanje, makar što ujesen bude nekog unosa, ali on dobro oplemeni zimsku hranu, a može i seoba na vrijesak koji zamedi jednom u 10 godina.
Eto, Nikola, tako je to tačno datumski kod mene.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Nikola Vucinac

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 345
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Subotica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #5 poslato: Mart 10, 2011, 17:40:37 »
Pitanje sam postavio zbog bagremove pase. Kod tebe nema bagrema pa su sve radnje za medobranje odlozene mnogo kasnije. Kod nas se to sve radi jos u aprilu posto cekamo bagrem pocetkom maja.
46* 01' 37" 07 N
19* 41' 17" 50 E

Van mreže Željko Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 175
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: sela Radoinja, Miševići
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #6 poslato: Mart 10, 2011, 20:46:51 »
Eh kolega Jusić me uvek razgali svojim duhovitim i upečatljivim postovima.
Način na koji je on radio i vremenski usklađivao radnje su prilagođeni podneblju, koje je slično kraju u kome kolega Djoko Z. i ja pčelarimo. Ja nisam baš često primenjvao ovo pravilo, da bi dao neki zaključak, ali mi je logično to što kažu kolege Marin i Esad. Pa iako je lošija godina zameni se matica, što je već dovoljno samo po sebi, pa nukleus...
PS. Esade jedne godine ja u nekoliko košnica odložio vrcanje. Kad sam se vratio s odmora sve čisto, nigde kapi meda u medištima ;D
Ali nema veze važno je da je njima to sigurno u tom trenutku puno koristilo. Godine su u brdima nekako sve čudnije. Ali to nije tema...
Pozdrav iz NV

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #7 poslato: Mart 10, 2011, 21:41:17 »
      Evo i mog priloga iz prakse.
      Dobio savet moj pčelarski dugar da primeni "dijamantsko pravilo" baš kako to Marin i Esad  opisuju.
pita me šta ja o tome mislim. Ja kažem da ja to ne radim niti bih radio, ali da ništa ne tvrdim, neka proba pa se uveri.
     Uradi on to desetak dana pred bagrem (oduzme maticu sa ramom legla). Njegov tadašnji ortak (pčele im bile na istom pčelinjaku) to ne uradi ostavi matice u košnici bez ikakvog ograničenja.
     Te godine bagremova paša bila osrednja.
Po završetku paše ortak od 20 društava ocedi 450 kg meda a moj drugar, koji je primenio "dijamantsko pravilo", od 50 društava ocedi svega 150 kg. meda. Tad mi je rekao: "Prvi put te nisam poslušao i pogrešo sam". Danas on ima 160 društava i odlične prinose, bez uklanjanja ili ograničavanja matice.
      Ovo je iskustvo iz prilično kratke i burne bagremoe paše, za brdsku livadsku pašu zaista nemam iskustava ni uporednih rezultata pa mi ne pada na pamet da negiram Marina i Eska, iako sam pročitao dosta članaka koji ovaj metod odbacuju kao prevaziđen, a preporučuju kao bolje, raznorazne metode ograničavanja matice, koji po njima daju daleko bolje rezultate.
Ne zamerite samo razmenjujemo iskustva i mišljenja.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #8 poslato: Mart 11, 2011, 05:19:52 »
Pitanje sam postavio zbog bagremove pase. Kod tebe nema bagrema pa su sve radnje za medobranje odlozene mnogo kasnije. Kod nas se to sve radi jos u aprilu posto cekamo bagrem pocetkom maja.

Moj Nikola,
Prije ću pod zemlju, no li uhvatiti bagrem! Kod mene je, obzirom na nadmorsku visinu - planinski prelaz. Prijatelji su me zvali da zajedno selimo ka Doboju, a na vrijesak ka Grahovu. Odbio sam i bio upravu, manje štete sam imao i nisam se mučio. Poviš mog pčelinjaka je šumarak (bivša Titova vila) pun bagrema. Prošle godine sam posmatrao 16 dana kako ga kiša ispira. Tako je bilo i s maslačkom, i s glogom..., malo su uhvatile jesenje paše, malo ih ja prihranio i pitam se kako su uopšte preživjele. Dodijalo mi je sve to, Nikola. Ne može se čovjek s nevremenom hrvati. Zato i jesam riješio svesti se na hobistu, naseliti 20-ak raznih košnica za posmatranje, a štap u ruke pa na Vrbas. Zaista sam više sit pčela i njihovih "prinosa"! A deverao sam i sa 100-tinjak društava.
Pozdrav, svako dobro!

Uzastopna Poruka: [time]Mart 11, 2011, 22:25:11[/time]
Moj Željko,
Sve je čudnije, baš sve, i ništa ne nagovještava nešto bolje, ali..., naše je da se koprcamo. Žao mi je svakog, a posebno ljudi koji su sebe, svoj život i porodicu uložili u pčele. Mrka kapa! Daj Bože da se prevarim. Čini mi se, kad bi i naišla neka bogovska godina, da bi kila meda bila jeftinija od žvakače gume. Eto, sreće.
Pozdrav, svako dobro!

Uzastopna Poruka: [time]Mart 11, 2011, 22:25:29[/time]
Miliću,
Nema zamjeranja. Ja samo govorim šta sam radio u nuždi i NIKOM ne savjetujem da me posluša. Svako je sebi najbolji prijatelj. Postoje pravila i izuzeci, a u šumi svega toga u pčelarstvu je sve, baš sve ne dvosjekli, nego višesjekli mač. Ja sam paralelno s Đerzonom radio još nekoliko načina i redovno dobijao "meso". A, šta ću od njega?!
Upravu si, može se Đerzon višestruko modifikovati, a to svako odluči prema svojim pašnim prilikama, znanju, vremenu itd. Ove godine će me posebno zanimati RV ograničena na P1 i Rensonova metoda. A poslije toga, vala neka bude šta god hoće. Ne znam da li bih trebao reći, ali hoću. Poštenim radom, pčelarstvo je velika mamipara i promašaj i kao hobi i kao profesija! Puno muke zarad ništa. Molim da se niko ne demorališe, ali ja i Bogu i đavolu zahvaljujem pa mi zalogaj ne zavisi od pčelarstva. Jer, onaj koji stalno pogled baca ka nebu (vrijeme), taj stotinama raspeća trpi zbog toga.
Pozdrav, svako dobro!

Uzastopna Poruka: Mart 11, 2011, 22:25:44
Eh,
Da se unekoliko ispravim. Da i kod mene ima: bagrema, uljane repice, suncokreta..., ili da selim, ili da su ove proklete vremenske prilike bar malo bolje, i ja bih drukčije postupao.
Jedne godine sam izvrcao tačno 550 kg. Pazite, svi kažu da rojenje ukida prinos. Unekoliko se slažem. Ali, baš ta unosna godina bila je rojevna. Sjećam se da sam i dobio meda, i formirao novih društava uz pomoć rojevih matičnjaka, i bilo prirodnih rojeva, ali sam se nateglio k'o konj pa se zato doboga ljutio na rojenje. Heh, eto šta je čovjek, jer sad kažem: "Daj mi, Bože, svaku godinu onakvu sve do smrti!" No, kod mene ovdje stari ljudi imaju običaj reći: "Eh, da Bog haje šta cuko laje...!"
Dalje, frapirala me činjenica koju sam pročitao i na SPOS-u i na HPS-u (čini mi se), a to je da su i 2 pa i 3   kg meda jeftinija od 1 l konjaka!!! E, aferim, rek'o bi moj dedo da je živ!
Pozdrav, svako dobro!
« Poslednja izmena: Mart 11, 2011, 22:25:44 od strane admin »

Van mreže Naste Kitani

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 10
  • Pol: Muškarac
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #9 poslato: Jul 17, 2011, 23:01:23 »
Postovani kolega Esad, dali si probao ove godine Rensenova metoda I RV i kako je bio, ima li bolji rezultati?

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #10 poslato: Jul 19, 2011, 00:57:05 »
Postovani kolega Esad, dali si probao ove godine Rensenova metoda I RV i kako je bio, ima li bolji rezultati?

Dobri moj Naste (moje prve komšije su i sad Makedonci: Petrovski),
Možda nisi pročitao, ali ja sam na ovom Forumu već rekao da sam odustao od pčelarstva, ali nisam htio opširnije obrazlagati da ne bih negoga demoralisao, naljutio, izazvao svađu i sl. Dakle, nisam probao to što me pitaš, ali još nije isključeno. Jer, dobro je neko rekao: "Jednom pčelar, uvijek pčelar!" Naime, napustio sam pčelarstvo u smislu očekivanja prinosa i držanja 100-tinjak zajednica, ali sam ostavio različite košnice pa ih skoro i ne diram, samo posmatram. Naravno, ono najnužnije što moram, to uradim. Jedno je sigurno: od njih mi ne zavisi zalogaj pa lijekove NIKAD NIKAKVE (ni u vidu najprirodnijeg) neće dobiti! Ako umru, a vjerujem da hoće - to je konačni rastanak. Da ne bih druge uznemiravao, a da prema tebi reagujem kao čovjek, sve što te zanima odgovoriću ti meilom ako se obratiš: esad.jusic@hotmail.com
Pozdrav i svako dobro tvojima i tebi! (Zapjevaš li kadgod onu "Da znaeš, mori mome, da znaeš, kolka je žalba za mladost?" Prekrasna pjesma! Ja ti to volim, možda sam malo staromodan, al' šta mogu.)

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #11 poslato: Jul 21, 2011, 10:03:11 »
Postovanje svima.Moje skromno iskustvo i razumevanje je da se bolji rezultati postizu ako je u kosnici stalno prisutna kvalitetna matica koja leze.U 2 ili 3 slucaja koja sam imao da su neka drustva ostala bez matica pred  ili tokom pase,primetio sam da su se drustva prilicno pogubila u svom radnom raspolozenju i da nisu bila u stanju da nista bitno ostvare u pasi,za razliku od drustava slicne jacine,ali koja su imala maticu koja leze.Matice mislim da je bolje proizvoditi namernim pustanjem u odabranom jakom drustvu pojavu rojevog nagona,pa razrojavanjem u fazi zrelih maticnjaka,ili formiranjem jakih rojeva sa dosta hrane i mlade bube i dodavanjem jednodnevnog legla u takav roj,uz kontrolu nakon 7 dana i odabirom maticnjaka,a rusenjem starijih maticnjaka nad jajima starim 2 ili 3 dana,koja su poklopljena.Jak roj sa dovoljno hrane i mlade bube i na taj nacin moze proizvesti vrlo kvalitetne matice,sto imam licna dobra iskustva.Ako se postupak formiranja rojeva uradi neposredno u pocetku ili pred glavnu pasu,prinos u drustvu ne zaostaje bitno,cak je i bolji,jer se izletnice vrate u staro drustvo,a par satnih osnovica i slobodan prostor podsticu obicno drustvo na veci elan i radno raspolozenje,pa je obicno takvo drustvo,cak i bezbedno od rojevog nagona tokom te sezone,uz uslov da imaju dobru ventilaciju u kosnici i dovoljno prostora,sto imaju blagovremenim dodavanjem polumedista i medista,ako treba i par njih,ako pasa to zahteva.Ako je drustvo vec u pocetnoj fazi rojevog nagona a pasa pocinje,puno bolja varijanta od obezmaticavanja je ostaviti staru maticu sa 1 ramom na kome nema maticnjaka u sredini plodista,a ostatak pouniti ramovima sa satnim osnovama i praznim izvucenim radilickim sacem.Ono sto se uglavnom desava je da pcele odmah odustanu od rojenja i krenu da izvlace sace,unose nektar,matica krece da leze i ako se ovo sve desilo u vreme recimo obilne bagremove pase,rezultat su uglavnom odlicni ili vrhunski prinosi cistog meda.A ako je neophodno,da se menja,ta matica se moze zameniti kasnije dodavanjem nukleusa sa novom oplodjenom i kvalitetnom maticom,a odvajanjem stare matice u nukleus,ako je jos uvek dobra.Ja nikada ne ubijam matice,vec od starih formiram obicno nukleuse u kojima su 2 ili 3 stare matice jedna iznad druge u posebnim nastavcima a dele ih pregradne daske sa mrezom na sredini,10 x 10 cm uglavnom.Onda se i na tom mestu stvara jako drustvo,a za ne daj Boze ima se sacuvanih par oplodjenih matica u rezervi.
Imam iskustva da su par matica koje  su bile obelezene i u 4toj godini pa cak i u 5toj nosile pune DB ramove od vrha do dna u srednjim ramovima u plodistu i da takva drustva nisu nimalo zaostajala u razvoju i prinosima meda u odnosu na druga.Zato mislim da je dobro dobre maice cuvati koliko god je moguce i ostaviti im vremena da ostave svoj pecat kroz vise generacija pcela.Treba menjati lose matice bez puno oklevanja ,bez obzira na starost,a takodje dobre treba cuvati,bez obzira na starost.Zato mi se bilo kakve metode obezmaticavanja proizvodnih drustava nikako ne dopadaju i ne mislim da ih primenjujem ni u buducnosti,jer mislim da su moderna istrazivanja i praksa,puno vise na strani toga da drustvo uvek ima kvalitetnu oplodjenu maticu.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #12 poslato: Oktobar 18, 2011, 02:53:02 »
Marine,
Nastavljaj ovo, voljan sam i ja koju pridodati.
Aco, s dužnim poštovanjem, pročitaj moje postove iznad pa ćeš vidjeti o kakvim pašnim prilikama se radi kod mene. I, ja ne ubijam matice, nego formiram nova društva, a na kraju imam dvije mogućnosti: spojiti, ili ostaviti, tj. uduplati pčelinjak.
Bio sam prestao posjećivati pčelarske forume, i danas osim ovoga nigdje više se ne javljam, bio sam u problemima, i sad sam, ali moramo ovo privesti kraju radi drugih.
I meni se Aco, kao i tebi dešavalo da ostane društvo bez matice, no rezultat nije isti kao kod tebe, nego obratno uz to da društvo malo oslabi. Iz okruženja (iste pašne prilike) mogu ti dati imena i telefone 20-ak pčelara da oni iznesu svoje mišljenje (nemaju svi pčelari kompjuter, a s takvih 30-ak ja redovno sjedim i razmjenjujemo mišljenje, čudno, nikad se ne posvađamo).
Da sam i ja pri slivovima velikih rijeka, nadomak polja uljane repice i suncokreta, da imam bagrema, tj. da i ovo što ima ne ispljuskaju kiše - i ja bih drukčije nastupao.
Čujem kako su drugi pčelari prošli (zahvaljujući bogatijim pašnim prilikama, mislim samo na poštene). No, evo skupne odrednice ovdašnjih prostora: u prosjeku 5 kg po košnici, a to nije prinos, to je gubitak i, kad je već gubitak, nije ni trebalo vrcati (otimati), nego društvima još i dodati. Moj prijatelj koji ima pčelarsku tradiciju preko nene i dede, oca pa do njega doživio je krah. Nagovorio sam ga da odseli na vrijesak u okolini Livna. Razočaran, ipak je odselio ali samo 30-ak društava (manje društava, manje troška). To ga je unekoliko spasilo: dale su po 8 kg. S tim prinosom on treba zazimiti 150 društava. Sreća je što ima i pčelarsku prodavnicu pa se nekako izvuče. Za tvoju informaciju, kad sam već bio odustao od pčelarstva (ostalo mi još bilo 15 društava) zamolio sam ga da to ON kupi za mizerne pare. Obećao je, a kasnije mi se plačno izvinuo jer reče da ne zna kako će drva za zimu kupiti. Vozi Pasata starog više od 20 godina (moj Golf je prešao 30-u). Eto, moj Aco. Čujemo se. Znaš, sve mi je jasno, ali nikako ne mogu sebi objasniti kako iz damara i misli ne mogu izbaciti pčele. Sad ću ti biti puno jasniji. Samo razmjenjujemo mišljenja.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #13 poslato: Oktobar 18, 2011, 15:55:10 »
Esade,veliki pozdrav,razumem tvoju situaciju i zasto se odlucujes za Djerzonovo pravilo.Iskustvo mi kaze da svako resenje,ne samo u pcelarstvu,ima uvek i dobre ali i neke lose strane.Treba da svako dobro razmisli sta ce njemu u njegovim uslovima dati vise dobrih rezultata.Potpuno te razumem da je jako tesko naci adekvatno resenje,koje je zadovoljavajuce,ako je prinos tako mali.Samo da sam na tvom mestu,ja bih drugacije ipak.U smislu ili udruzivanje sa nekim kolegom,pa seljenje na bagrem,tamo gde je dobar prinos,mora da ima nekih solucija.Sa druge strane mozda se negde relativno bilzu moze naci neka druga solidna pasa,mozda vrijesak,cuo sam da on zna da da dosta prinosa.Po meni je jako tesko baviti se rentabilno pcelarstvom,ako nema bar jedne pouzdane burne pase u toku godine,idealno bagrema,ali naravno i suncokret,ako nema drugih burnih pasa moze da da sve sto treba i za pcelara i za pcele.Takodje bi verovatno par hektara pod heljdom redovno,svake godine,moglo dati dobar rezultat.Mozda probati i sa facelijom...
Takodje mislim da bi cena 100posto cistog ekobio meda iz tih krajeva morala biti bar 20KM i da sigurno mozes naci dovoljno kupaca.Ja sam moj eko bio 100posto cist bagrem komotno isplasirao po 6 e na veliko a 7 e na malo i 7 do 8 e sa po 200gr devicanskog saca u 1kg meda.7otak kg heljde koju sam takodje imao ove godine,odma je planula po 7 e za kg.Tvoj planinski med bi morao imati adekvatnu cenu,pa da tako malo premostis situaciju.Ali po meni je pravo resenje bar 1 selidba,a ne Djerzonovo pravilo,koje je samo kao neki vid amortizovanja nepovoljne situacije.Jednostavno treba ti 1 dobra pasa u 1 godini da bi mogao da opstanes.S druge strane siguran sam da bi kosnica kao RV,sa 2 nastavka za njih i nekoliko EV nastavaka iznad kao medista za tebe,morali dati bolji rezultat za tvoj kraj.Ne znam jesi li pokusao tako nesto?Veliki pozdrav i dobre zelje ,Aca

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #14 poslato: Oktobar 18, 2011, 16:18:28 »
Esade,veliki pozdrav,razumem tvoju situaciju i zasto se odlucujes za Djerzonovo pravilo.Iskustvo mi kaze da svako resenje,ne samo u pcelarstvu,ima uvek i dobre ali i neke lose strane.Treba da svako dobro razmisli sta ce njemu u njegovim uslovima dati vise dobrih rezultata.Potpuno te razumem da je jako tesko naci adekvatno resenje,koje je zadovoljavajuce,ako je prinos tako mali.Samo da sam na tvom mestu,ja bih drugacije ipak.U smislu ili udruzivanje sa nekim kolegom,pa seljenje na bagrem,tamo gde je dobar prinos,mora da ima nekih solucija.Sa druge strane mozda se negde relativno bilzu moze naci neka druga solidna pasa,mozda vrijesak,cuo sam da on zna da da dosta prinosa.Po meni je jako tesko baviti se rentabilno pcelarstvom,ako nema bar jedne pouzdane burne pase u toku godine,idealno bagrema,ali naravno i suncokret,ako nema drugih burnih pasa moze da da sve sto treba i za pcelara i za pcele.Takodje bi verovatno par hektara pod heljdom redovno,svake godine,moglo dati dobar rezultat.Mozda probati i sa facelijom...
Takodje mislim da bi cena 100posto cistog ekobio meda iz tih krajeva morala biti bar 20KM i da sigurno mozes naci dovoljno kupaca.Ja sam moj eko bio 100posto cist bagrem komotno isplasirao po 6 e na veliko a 7 e na malo i 7 do 8 e sa po 200gr devicanskog saca u 1kg meda.7otak kg heljde koju sam takodje imao ove godine,odma je planula po 7 e za kg.Tvoj planinski med bi morao imati adekvatnu cenu,pa da tako malo premostis situaciju.Ali po meni je pravo resenje bar 1 selidba,a ne Djerzonovo pravilo,koje je samo kao neki vid amortizovanja nepovoljne situacije.Jednostavno treba ti 1 dobra pasa u 1 godini da bi mogao da opstanes.S druge strane siguran sam da bi kosnica kao RV,sa 2 nastavka za njih i nekoliko EV nastavaka iznad kao medista za tebe,morali dati bolji rezultat za tvoj kraj.Ne znam jesi li pokusao tako nesto?Veliki pozdrav i dobre zelje ,Aca

Gdje si Aco,
Otprilike, sve si upravu, malo detalja još fali, ali dobro si obuhvatio sve. Jeste, sve je u pčelarstvu dvosjekli, ako ne i višesjekli mač. Ovdje burne paše nema već 10 i više godina, to će ti potvrditi svi pošteni pčelari. Facelija je nevjerovatna biljka (fali mi zemlje; uvijek nešto fali). Heljda je oko mene redovno, no ne kao u Srbiji i drugim krajevima. Ovdje kod mene računaju u dunumima, a u Srbiji u hektarima (desetorostruka razlika). No, jedne godine su je posjećivale, više ne. Seoba? Tu si upravu: rizik - ili sve ili ništa. Vrijesak? Vrlo čudna biljka! Pratim ga duže vremena, selio sam na njega iznad Duvna, phuuu, najbolje bi to tamošnji mještani opisali (imam dvojicu prijatelja iz tog kraja). Med? S kupcima nisam imao nikad problema i mogu sve prodati. Kod mene je standardna cijena 15 KM (oko 7,6 evra/eura). Više bih se pouzdao u mliječ, ali izgleda da ga farmaceuti imaju od čega napraviti. To bi mi bilo najdraže raditi, na med više ne bih ni pomislio.
Ovo zadnje pozdravljam. I ja hoću da vjerujem da su za mene izlaz: manje košnice. Stislo me je sa svih strana, ali ću, kad uhvatim volje i želje, najvjerovatnije sve LR pretvoriti u RV, još jednom pokušati pa ćemo vidjeti.
Imam ja i RV, ali je godina bila tako loša da nemam obraza izvršiti poređenje jer ne želim izvoditi proizvoljne zaključke i time se bez pouzdanih dokaza svrstati tamo ili ovamo.
Volio bih kad bi ti opisao svoje pašne prilike: n. visina, lokacija, medonosno bilje, doba cvjetanja, kako i koliko te kiše "sakate" itd. A tek slike, e to bi bilo odlično.
Pozdrav, svako dobro i sretno u svakom pogledu!