Autor Tema: Kako lako udesetostručiti pčelinjak  (Pročitano 175769 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #30 poslato: Oktobar 26, 2012, 08:14:25 »
Dragoslave, niske temperature u ovo doba pčelari malo preuveličavaju. Iskustvo nas uči da uvek bude toplijih dana u ovo doba i posle zahlađenja. Bilo koji posao se može uraditi i popraviti stanje u košnici.

Što se tiče straha od grabeži, gledaj da radiš posle podne. Nije dobro poraniti sa poslovima oko pčela u situacijama promenljive paše. Treba pustiti pčele da se usmere ka nekom drugom poslu, bilo da je to prikupljanje nekih sitnih količina nektara, polena ili propolisa. Ne treba ih usmeriti ka otvorenoj košnici. Ovo bi trebalo da bude jedan od onih aksioma (kako se to kaže) u radu sa pčelama.

O poslu koji treba da uradiš:

Slično načinu spajanja o kojem sam pisao ovde, radiš i kod popravljanja stanja u košnici. Ako se plašiš grabeži (a moguće je navesti pčelu na to u ovo doba), radi posle podne. Npr. oko 15 sati pa nadalje (ako jako otopli onda započinješ posao oko 16 sati). Ako je dan prohladan i pčele slabije izleću, možeš raditi kada tebi odgovara. Pripremi nastavak koji je zaštićen i prostor gde ćeš uneti ramove koje vadiš iz košnice. Otvori košnicu i povadi ramove koje treba skloniti ili premeštati. Kada to uradiš, ostavljaš košnicu u stanju, takvom da sutradan samo ubaciš potrebne ramove.

Ako npr. ima legla, ostavljaš ga u središnjem delu i napraviš prazna mesta i do tih ramova sa leglom, ako tu ubacuješ punije ramove. Samo vodiš računa da pri ubacivanju ramova ne približavaš ramove baš u desetu, da ne daviš pčele ili ubiješ maticu. Kada vraćaš ramove sutradan (ili istog dana), dodate ramove približavaš postojećim, stalnim pokretom kojim približavaš i odaljavaš ram prema ramu. Time omogućavaš pčelama da se raspoređuju između ramova. Pčele će u vidu brade visiti u praznom prostoru.

Ostavi po jedno prazno mesto (jedan izvađen ram ili dva) da možeš uvek samo pomeranjem grupe ramova pogledati šta se dešava u središtu klubeta ili gnezda.

Što se tiče predstojećeg zahlađenja, mislim da će se moći ovako raditi i kada zahladi. Bitno je da nema padavina ili jakog vetra.

Razmisli koliko ti odgovara ovakav postupak. Relativno je brz, ali je potpuno bezbedan. Vežbaj, trebaće ti.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #31 poslato: Oktobar 26, 2012, 17:32:53 »
У потпуности се слажем са изнетим предлогом колеге Шолета. Код једног комшије радили смо после подне пре пар дана на температури око 16-17 степени. Ово је била само контрола количине легла и распореда хране када сам морао да мало интервенишем са пребацивањем тамнијих рамова напуњених медом ближе клубету, јер је комшија који већ десетак година ради са пчелама ипак направио мале пропусте око распореда квалитета саћа и хране у тим рамовима.
Срећом у питању су само мали и појединачни пропусти док је код осталих прегледаних заједница било све у реду.

Такође и данас на око 15-16 степени извршили смо на кратко преглед две заједнице.

Могу се као што рече колега Шоле на кратко отварати кошнице и по потреби пребацити по који рам са више меда  до клубета  али строго пазећи на пчеле прилоком приближавања рамова.

Пчеле ће највероватније током новембра ако будемо имали око десетак степени напољу или нешто више у најтоплијем делу дана пребацивати мед са крајњих рамова у зону клубета то јест тамо где им је она најпотребнија, чиме ће испавити неке наше, евентуално направљене грешке у претходном периоду.

Колега Драгославе ако у РВ кошницама имате више од десетак килограма хране можете бити безбрижни мада је далеко боље ако се пчеле зазимљавају са петнаестак или нешто више килограма меда. Заједнице зазимљене са десетак килограма меда сасвим нормално зимују али због квалитета одхрањеног пролећног легла, током марта месеца морају добити одговарајућу количину хране, најбоље сирупа 1:1 или нешто мало гушћег којом ће делимично надокнадити потрошену храну и којом ће обезбедити пчелама поменуту довољну количину хране за легло, док не дође до значајнијег уноса свежег нектара из природе.

Поздрав свима.....

Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže milic dragoslav

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 53
  • Pol: Muškarac
  • Pcelarim kosnicom Rodna Voja
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #32 poslato: Oktobar 26, 2012, 21:01:06 »
Hvala na savetima.Danas sam pokusao sa jednom kosnicom ali su bile neverovatno agresivne da sam morao da odustanem .Uradio sam nesto drugo bez skidanja hranilice odvajao sam gornji nastavak i proveravao dali je tezak ili lak i obelezavao kom drustvu nedostaje  a koje drustvo ima visak hrane desavalo se da je gornji nastavak lak nastavak ispod mnogo tezi. moja procena je da nigde nema ispod deset kilograma hrane Pozdrav

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #33 poslato: Oktobar 27, 2012, 00:13:45 »
Hvala na savetima.Danas sam pokusao sa jednom kosnicom ali su bile neverovatno agresivne da sam morao da odustanem .Uradio sam nesto drugo bez skidanja hranilice odvajao sam gornji nastavak i proveravao dali je tezak ili lak i obelezavao kom drustvu nedostaje  a koje drustvo ima visak hrane desavalo se da je gornji nastavak lak nastavak ispod mnogo tezi. moja procena je da nigde nema ispod deset kilograma hrane Pozdrav

Колега Драги,
Тај наставак који је лак најбоље би било спустити испод овог у коме има више хране.
Ако у њему има по 2-3 рама меда те рамове межете подићи у наставак који ће Вам остати горњи а празне или рамове са мање меда из тог наставка можете спустити у тај празнији наставак.
Ни сада није касно да се то уради ако је температура изнад десетак степени. Треба само пазити да кошница ако у њој имамо легла, што мање остаје отворена то јест да радове урадимо у што краћем року али ипак строго пазећи на пчеле и посебно на рамове са леглом на којим се негде налази матица.
Најбоље би било да је све ово већ одавно завршено али ни сада није касно.
Мислим да никако не бисте смели оставити горњи наставак изнад плодишног ако у њему нема макар 6 централних рамова солидно напуњених медом са минимум око 8-10 килограма меда.
Препоручио бих Вам такође да обратите пажњу на централне рамове на којим се сада налази клубе да их не раздвајате и не окрећете за 180 * .

Мислим да је све ово већ објављено у некој од тема о зазимљавању друштава али није лоше да се и овде нађе. Ако желимо да удесетостручимо пчелињак и да нам пчеле нормално презиме онда морамо појаснити и како их треба то јест како их је најбоље зазимити.

Пуно поздрава из Новог Милошева..... 
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #34 poslato: Oktobar 27, 2012, 20:15:33 »
Napisao sam poruku još danas, ali nisam hteo da namećem svoje mišljenje. Ipak sam rešio da je pošaljem sa željom da doprinesem rešenju, koliko mogu.
Suština je u ovome:
Најбоље би било да је све ово већ одавно завршено али ни сада није касно.
 

Ali ako se mora ispravaljati, mora se.


Količina hrane može biti dovoljna, ali ne i raspored. Na brzinu sam napraravio neke skice i na njima se vidi ono što sam često nalazio u košnicama (naročito kada ima više novijeg saća).

Na skici jedan je ono što pčele često urade kada skladište više meda u donjem nastavku (SK 1 – skica 1). Dobije se nešto meda koji je u donjim delovima središnjih ramova, a gornji deo je prazan. Kada se podbaci taj nastavak, med je dalje od klubeta. U slučaju dugotrajnijeg ranog zahlađenja, ostaje beskoristan do proleća. Donji nastavak je sa slabijim središtem (tu ima samo vence) i kada se podigne gore (SK 2), središte je i dalje slabo. Društvo će opstati samo ako zima ne bude hladna (na tome se ne zasniva sigurnost prezimljavanja – na pretpostavci kakva će zima biti). Ne treba zaboraviti da i pri blagim zimama može doći do potrošnje hrane zbog pojave legla. Opet je položaj klubeta na ispražnjenim ramovima. Potrebno je skloniti dva (ili više, ako imaju manje hrane) središnja rama i staviti ih bočno u košnici (SK 3).



Ja sam kod takvih društava preslagao (ako je to bilo potrebno) po skici 4 (SK 4). Čak i ako ima legla, ostavljao sam ga u donjem nastavku. Leglo će izaći za neko vreme, a pčele u prvom delu zime troše med iz prvog nastavka. Između ramova sa leglom se kasnije ponekada (ne uvek, ako je klube krenulo u drugi nastavak)mora ubaciti dva prazna rama, ali je to lak i brz posao. I imaju početak ležišta klubeta u drugom nastavku. U tom drugom nastavku nisam stavljao nikakvu vertikalnu pregradu (lesonit i sl.) do ramova sa medom*. Može se staviti jedan mlad ram prazan ili sa vrlo malo meda.

Pčele mogu biti ljute, kada se razbija klube koje već uspostavljaju. Košnicu treba lagano uznemiriti sa par laganih udaraca i malo nadimiti leto. Pčelarskim nožem se samo razdvoje delovi košnice (zbeg, poklopna daska ili nastavci) ali se ne otvara odmah. Sačeka se dvadesetak-trideset sekundi da se pčela malo smire. Kada se odižu delovi košnice, blago se nadimi i kada se otvori košnica, opet malo sačeka. Vreme je hladno i one se uglavnom povlače prema klubetu. Od pomoći može biti i mala baštenska prskalica koja raspršuje vrlo sitne kapi – aerosole. Samo blago prsnuti po pčelama na ramu ili preko satonoša.

Ne treba raditi panično, ne može se prehladiti ni pčela ni leglo, ako se radi u nekom razumnom vremenu (opet podvlačim - ne žuriti). Samo leglo ima svoju temperaturu (ako je poklopljeno) a pčele se u velikom broju okupe oko legla i greju ga. Inače tehnološki napredak je omogućio da se može videti da ima pčela koje, na sebi svojstven način oslobađaju vrlo mnogo toplote. Naročito kada su ramovi u nastavku i ne vade se van na neko duže vreme tokom rada. U svakom slučaju, radite svoj posao (koji je, kako reče Voja trebalo ranije uraditi) i ne brinite, neće biti neke štete.

*Kada se ranije uklone neki ramovi, pčele hoće u velikom broju da se nakupe u tom praznom prostoru. I tu se može zadržati ulica pčela, koja je u praznom prostoru. Pri ovako kasnom vađenju ramova, to se retko dešava, jer su u središnjem delu pčele već ustanovile ono što se zove toplotnim centrom ili ležištem klubeta.

I još nešto: ako pri pregledu zaključiš da su neka društva slaba sa pčelom, nemoj se ustručavati da ih spojiš kasnije. Broj košnica nije bitan. Bitno je da prezime. U proleće možeš vrlo rano napraviti rojeve i koristiti hranu koja je preostala kada se društva spoje.


PS
Vojo, sada je prebacivanje meda u područje klubeta slabije. Pčelama treba prazan prostor za ležište klubeta i već je doba kada se smanjuje svaka živost pčela. Meni u onim mojim četvoraramnim oplodnjacima u prvom nastavku ostaje nepoklopljen med i pčele ga prebacuju gore tek kada započnu sa jačim unosom polena u proleće i odgajanjem legla. I tada je to prenošenje slabo. Opet pčele ostavljaju prazne ćelije u gnezdu za unos polena, leglo ili jednostavno da mogu da očuvaju toplotu ako zahladi.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže milic dragoslav

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 53
  • Pol: Muškarac
  • Pcelarim kosnicom Rodna Voja
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #35 poslato: Oktobar 27, 2012, 21:15:57 »
Hvala vam na iscrpnim objasnjenjima problematicni su osam drustva a mozda ja malo i panicim od polovine nedelje najavljuju toplije vreme pa cu ja iskoristiti jedan dan da uradim kako mi savetujete.Pozdrav iz Bozevca

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #36 poslato: Oktobar 27, 2012, 21:22:50 »
Ako ti nije mrsko, napiši zašto čekaš toplije vreme (i koliko toplije). Osim ako nije jak vetar ili jaka kiša, to sam već naveo, može se raditi.

Plašiš li se niskih temperatura ili nemaš vremena. Šta smatraš lošim vremenom za rad.

Pitam zato što sam napisao da se može raditi i po umereno niskim temperaturam (pa i vrlo niskim).

PS 

Ne zameri ako možda delujem prestrogo sa ovim pitanjima.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže milic dragoslav

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 53
  • Pol: Muškarac
  • Pcelarim kosnicom Rodna Voja
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #37 poslato: Oktobar 27, 2012, 22:56:16 »
Gledam prognozu za sredu i cetvrtak najavljuju preko deset stepeni bez padavina a kosnice su mi u polju i mislim da je bolje da sacekam jos par dana. Jos jednom hvala.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #38 poslato: Oktobar 27, 2012, 23:09:34 »
Gledam prognozu za sredu i cetvrtak najavljuju preko deset stepeni bez padavina a kosnice su mi u polju i mislim da je bolje da sacekam jos par dana. Jos jednom hvala.

Dragoslave,
Od srca čestitam na hrabrosti, istrajnosti i uspjehu i želim da u proljeće bude sve uredu.

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže milic dragoslav

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 53
  • Pol: Muškarac
  • Pcelarim kosnicom Rodna Voja
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #39 poslato: Oktobar 27, 2012, 23:23:02 »
Hvala kolega mada ja sebe jos ne dozivljavam kao pcelara pa mi neprijatno da se obracam iskusnim pcelarima sa kolega .Pozdrav

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #40 poslato: Oktobar 27, 2012, 23:36:24 »
Hvala kolega mada ja sebe jos ne dozivljavam kao pcelara pa mi neprijatno da se obracam iskusnim pcelarima sa kolega .Pozdrav

Ne, ne, ne! Itekako si ti pčelar, a bićeš još bolji i veći jer skromnost je vrlina. Zato, kolega, i želim baš da ti ide sve od ruke. A krano si skuckao i uredio pčelinjak. Takve treba svim pogurati

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #41 poslato: Oktobar 28, 2012, 11:28:23 »
O onome, što se stvarno dešava u životu pčela , mora se učiti od majstora kakvi su Šole i Voja i još poneki, nije uvlačenje. Ovako elaboriran problem rasporeda hrane u košnicama za zimu, nisam imao prilike nigde da pročitam, a tu se mogu naći stvari koje ranije nisam ni primećivao. Zato hvala!
Hteo sam reći nešto oko rada sa pčelama na niskim temperaturama, a opet je to vezano za hranu. Jednom prilikom sam slušao Branka Reljića koji je pričao da pčele u januaru treba pregledati (naravno kratkotrajno) i ako treba pomoći im, ako im je med van domašaja, tj ako se klube u celini formiralo u donjem nastavku a može se raditi čak do -17 (najbolje je ako je temperatura oko nule da pčele ne poleću). Pomoći ćemo im tako da iz donjeg nastavka dva okvira iz sredine klubeta, gde je najviše pčela i gde se možda već pokrenulo leglo, podignemo gore među med, donje ramove oprezno sastavimo, vratimo gornji nastavak i kroz nekoliko sati klube će se prebaciti u gornji nastavak sa medom. Ovom manipulacijom izgubićemo par stotina pčela, ali ćemo spasiti društvo sigurne smrti. Čika Branko je rekao da su ovo Fararove preporuke.
Ja ovo nisam nikad praktikovao, pre svega zbog moje zimske lenjosti, ali sam zato imao gubitke, a ono što sam hteo reći je da se može raditi sa pčelama i po hladnijem vremenu bez bojazni da će pčelama nešto biti, a pogotovo je to potrebno ako raspored hrane nije dobar.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #42 poslato: Oktobar 28, 2012, 13:26:40 »
Dragan:

Citat
ono što sam hteo reći je da se može raditi sa pčelama i po hladnijem vremenu bez bojazni da će pčelama nešto biti, a pogotovo je to potrebno ako raspored hrane nije dobar.

Naravno, pčela je hladnokrvan stvor, a prisustvo legla je već nešto drugo.

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #43 poslato: Oktobar 28, 2012, 17:45:11 »
Evo jednog zapravo dva snimka na kojim se vidi pravilan raspored hrane za zimu.

Ima tu još po nešto važno da se čuje.  :)

Mlađi pčelari i ne moraju ovako lagodno i bez kape da rade.

http://www.youtube.com/watch?v=U8W6BWn7i4U

http://www.youtube.com/watch?v=xYsVlX7I52Q&feature=relmfu


Pozdrav svima.....


Evo i još jedan snimak ali ovde sa malo više meda, zapravo samo jedan od 3 tada napravljena snimka o zazimljavanju zajednica u RV košnicama.
Praktično ovde imamo jedan nastavak sa medom za koji slobodno možemo reći da je višak, a koji se može po potrebi prebaciti nekoj zajednici u kojoj nemamo dovoljne količine hrane...

Zapravo najbolje je da se vide sva tri snimka:

Prvi deo:  http://www.youtube.com/watch?v=R_L_0zcQAlY&feature=relmfu

Drugi deo: http://www.youtube.com/watch?v=lMntp4ZeAv4&feature=relmfu

I treći deo:


http://www.youtube.com/watch?v=7b_xL1YwEDc&feature=relmfu


Pozdrav svima....
« Poslednja izmena: Oktobar 28, 2012, 18:07:03 od strane Vojo Brstina »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
« Odgovor #44 poslato: Oktobar 28, 2012, 21:48:01 »
Vojo na snimcima si jasnije pokazao kako treba rasporediti hranu za zimovanje. I tu se, naravno slažemo. To je pravilno zazimljavanje. Samo mislim ne treba imati tri nastavka kod svih društava: dva nastavka je dovoljno. Naročito u košnicama, kao što je ona u trećem delu (košnica sa narandžastim plodištem). Ona ima prilično hrane u prvom nastavku i može se desiti da klube ostane tu i započne sa leglom u prvom nastavku.

Psebno je dobro kada ima viška hrane i taj nastavak se skloni za pomoć drugim društvima ili ostavi za proleće.

Dragan:

Citat
ono što sam hteo reći je da se može raditi sa pčelama i po hladnijem vremenu bez bojazni da će pčelama nešto biti, a pogotovo je to potrebno ako raspored hrane nije dobar.

Naravno, pčela je hladnokrvan stvor, a prisustvo legla je već nešto drugo.

Pozdrav, svako dobro!

Rad koji je neophodan u hladnim danima nema nikakve veze sa postojanjem legla. Istresao sam pčele u nastavak bez ramova na temperaturi ispod nule i sve su se podigle u gornji nastavak. Ni jedna nije ostala. Samo što se ne sme ostaviti prvi nastavak bez ramova. Tada deo klubeta može pasti na podnjaču i tu ostati.

Nešto što je povezano sa ovim je strah nekih pčelara da pogledaju košnicu po vremenu koje nije toliko opasno po pčele (na nekih desetak stepeni – ili nešto manje) u strahu da klube ne padne na podnjaču. Kao da je to neka lopta koja nema nigde oslonac. Pa pčele je jako teško istresti sa rama, a ne da klube padne. Ovakvu tezu održavaju pčelari (nažalost iskusni), ali koji nikada nisu otvorili košnicu po hladnom vremenu.

Da se razumememo: ne predlažem da se u toku zimskog mirovanja radi na pčelinjaku  kao i leti. To je bezobrazluk koji je širio jedan nazovi stručnjak, nazivajući to „modom pregledanja košnica u decembru“. A kasnije je jednom mesečno pravio video snimke i zimi. I stalno ponavlja ono svoje „čudno, čudno...“ Pa mora da se čudi onome što nikada nije vodeo ni doživeo a drži predavanja “k’o mator“ :D (što bi rekli kao stručnjak).

Ali ako pčelama treba pomoći (u stvari ispraviti svoju grešku) ne treba se plašiti da će klube „pasti“ na podnjaču. Zbog takvog „sujeverja“ puno početnika (ali i vrlo iskusnih pčelara) izgubi neka društva koja su po svim merilima imala dovoljno pčele da vrlo bezbedno prezime.

A greška nastupa zbog onoga: znaju pčele...Da znaju ne bi naseljavale onakva mesta kao što je ovo na slikama. Da budem jasan, znaju pčele, ali nemaju izbora. Kada smo im već nametnuli nešto, treba brinuti o njima.

Sa ovim temperatura nema nikakve veze. Inače, kada ima legla samo je teže pčelaru da radi.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).