Košnice Voja

Radovi na pčelinjaku => Medonosna pčela (Apis mellifera) => Temu započeo: Valon Mustafi Decembar 31, 2010, 08:54:57

Naslov: Vrednost matice
Poruka od: Valon Mustafi Decembar 31, 2010, 08:54:57
  Kako oceniti vrednost matice; koji su faktori ili osobine po kojima se ocenjuje matica i njeno potomstvo?

  Pozdrav svima...
Naslov: Odg: Vrednost matice
Poruka od: momamilosevic Januar 01, 2011, 21:57:48
Onaj pčelar,koji za uzgoj matica upotebi leglo rekordne pčelinje zajednice i ako se leglo neguje pod najpovoljnijim uslovima i u najpovoljnije vreme za razvoj matica i trutova,ima najveću verovatnoću da će odnegovati i najbolje matice.
Naslov: Odg: Vrednost matice
Poruka od: Zika Stojanovic Januar 01, 2011, 22:55:34
Kolega Momo,
tako radi najveća većina pčelara koji odgajaju matice za svoje potrebe.
Međutim većina nas gubi iz vida činjenicu da je uticaj truta ne genetske osobine novih matica mnogo veći
od uticaja stare matice. Uticaj oca (truta) je oko 66%, a majke (matice) oko 33%.
Mi možemo da kontrolišemo (odabiramo materijal) sa ženske strane, ali sa muške ide malo teže i li gotovo
nikako.

Evo šta bih ja predložio i sa te strane.

Ako smo prošle godine nabavili matice od nekog dobrog odgajivača i među njima pronašli onu koja nam se najviše sviđa, od nje predlažem da uzimamo larve za uzgoj novih mladih matica.
S druge strane, od svojih starih matica(ne kupovanih) iz prethodne dve godine pronađemo društvo s najboljim karaktersitikama i to društvo pretvorimo u trutaru. To ćemo najbolje učiniti tako što ćemo takvom društvu oduzimati postepeno ramove u kojima su bile usađene ranije satne osnove, pa umesto takvih ubacivati ramove građevnjake. Kada nam zajednica bude sva od ramova građevnjaka, eto nam košnice trutare. Trutari treba posvetiti istovetnu pažnju kao i rodonačelničkom društvu - znači da ima obilje svega!

Kada krenemo u uzgoj matica (najbolje u periodu maj-jun), nukluse sa matičnjacima koji potiču od najbolje zajednice od kupljenih matica odnesemo na posebnu lokaciju van matičnog pčelinjaka. Na tu istu lokaciju prenesemo i našu košnicu trutaru. U vreme sparivanja najveća će biti verovatnoća da će se nove mlade matice spariti s trutovima iz košnice trutare. Na taj način ćemo u najvećoj meri iskontrolisati i muško poreklo.

Ja mislim da bi tako bilo najbolje raditi, ali moram priznati da sam to do sada uradio samo jednom i bio sam prezadovoljan.
Naslov: Odg: Vrednost matice
Poruka od: Milic Vukic Januar 22, 2011, 14:17:34
Vrednost matice ocenjuje se pre svega prema leglu (izgled i količina).
Ako je leglo kompaktno, bez preskakanja a uz to položeno u koncetričnim krugovima, možemo zaključiti da je matica dobra.
Pored toga dobra matica je u stanju da odneguje dovoljno jako društvo, koje će sakupiti višak meda za pčelara.
Dakle količina sakupljenog meda u istim uslovima u odnosu na druge zajednice je takođe pokazatelj vrednosti matice.
Mirnoća, blaga priroda je takođe odlika vredne matice.
Otpornost prema bolestima i dobro higijensko ponašanje je odlika kvalitetne matice.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Vrednost matice
Poruka od: Dragan Šošić Novembar 20, 2012, 11:50:09
Približava se zima i malo je poslova na pčelinjaku. U „slobodno vreme“ se razvijaju se diskusije o različitim tehnikama ili vrednosti i kakvoći matica npr. Prilikom praćena ovakvih rasprava, treba biti oprezan. Često oni najiskusniji i sa podugim stažom u pčelarstvu „odvaljuju“ retoričke bisere.

Svaka tehnika ima svoje opravdanje i može biti svrsishodna ako se njome ovlada. Tu nema spora. Nevolja je kada se objašnjavaju pojedini razlozi primene ovog ili onog načina i to čini na način koji drugima može naneti štete.

Stalno je prisutno razmišljanje koja je matica najbolja: „prirodna“ ili „veštačka“. Ovo ramišljanje je ponekad blago zloupotrebljeno. Postaje težnja da se istakne „pisac“ u nekoj svojoj potrebi da ukaže na svoj način rada ili jednostavno da „ostane u formi“, što se tiče prisustva u javnosti.


Posle „kraćeg uvoda“ sledi i nekakvo moje obrazloženje.

„Večita dilema“ (http://spos.info/forum/index.php?topic=19881.msg354372#msg354372) pčelara koliko je sposoban da prizvede ili izabere najbolju maticu je nepotrebna. Ne treba najbolja matica. Dovoljno je imati dobru maticu. I to ne mogu uvek odrediti pčele a da ne bude na štetu pčelara. Pčele mogu vrlo dugo zadržati maticu koja će samo omogućiti opstanak društva, bez ikakve koristi po pčelara. Koliko sam ja shvatio pčelarstvo, potrebno je i jedno i drugo: i potpuna briga o svakoj pčelinjoj zajednici i korist od nje. Pčele ne mogu odrediti kvalitet matice. One mogu da je zadrže ili smene ako ne zadovoljva osnovne potrebe društva. A često se dešava da i ne mogu da odrede koliko je matica dobra. Dešava se da se matica šeta po ramovima i ne zanosi uopšte i da je pčele ne smene.

Za uvođenje nove matice u društvo je potrebno izvesno vreme i to je prirodno. Za to vreme pčele ne po pravilu ne trpe, ne slabe i naročito ne gube radni elan. Ne mora biti ni gubitka po pitanju interesa pčelara. Podrazumeva se da je reč o celokupnom postupku od dodavanja matice do momenta dok se ona ne dokaže. Iz ovakvih ili sličnih tvrdnji može doći do grešaka drugih pčelara pri pokušaju da se ubrza postupak uvođenja nove matice. Te greške mogu dovesti do slabljenja društva, gubitka društva ili pojave bolesti. Ne isključuje se i grabež. I do nje može doći.
Pčele ne trpe, jer se smanjuje obim poslova koji obavljaju. U razdoblju čak i dužeg odsustva matice uglavnom se usmeravaju na unošenje polena. To je osnova za kasniji buran razvoj kada nova matica započne sa zanošenjem legla. Ne slabe, po pravilu, kada se zamenjuje matica jer je to relativno kratko vreme (izuzetak su društva koja duže vreme nemaju maticu). Ne slabe upravo zbog smanjenja obima poslova. Radni elan gube u nekom kratkom vremenskom razdoblju dok ne prihvate novu maticu, koja može biti prihvaćena i dok je npr. još u kavezu za dodavanje matica. Naprotiv, radni elan se znatno pojačava. To se zove efekat roja. Neko vreme pčele rade znatno više nego uobičajeno u korist pčelara jer je manje otvorenog legla. Za nekih desetak dana se rad svodi na onaj uobičajen. Zanimljivo je pitanje na čemu se zasniva Đerzonovo pravlo. Tako da pčele ne „proizvode gubitke“ nego mogu ostvariti viškove koji su veći od uobičajenih.


Uvođenje nove matice uz pomoć celokupne oplodne jedinice je, naravno, daleko bolje od dodavanja samo matice. I tu ima izuzetaka. Ako je društvo već u rojevom nagonu ovo može biti i čist gubitak.

Uvek pčelarima savetujem da ne koriste oplodnjake van mera košnica koje imaju. Odstupanje od obrasca dovodi do povremene neupotrebljivosti takvih oplodnjaka.
To ne mora biti sporno i stvar je opredeljenja pčelara. Međutim, nije tačno da se vrlo mali oplodnjaci roje i napuštanje tih malih oplodnjaka od strane pčela ne mora biti izraženo u nekoj velikoj meri. Da bi se društvo (bilo koje veličine) rojilo mora biti potpuno razvijeno. To podrazumeva i odgoj jednog ili više naraštaja trutova. Vrlo mali oplodnjaci ne odgajaju trutove ili to vrlo retko čine. Pre će stepen razvoja sa odgojem dostići npr. šestoramni oplodnjak sa velikim ramovima. Mali oplodnjaci mogu u nekim slučajevima napustiti oplodnjak kada su ugroženi. I to se uglavnom dešava pri dugotrajnijem odgoju  matica. nije pravilo i samo mali postotak napuste pčele. Tako da se mali oplodnjaci ne roje, nego napuštaju oplodnjak u izuzetnim okolnostima.

Za odgajanje matičnjaka su potrebni određeni uslovi. Veća brojnost matičnjaka se dobija pri rojevom nagonu. Do rojenja dolazi kada je društvo u vrlo povoljnim uslovima. Nije potrebno izobilje paše da do rojevog nagona dođe. Na slikama su matičnjaci koji su odgajani u vrlo nepovoljnim pašnim uslovima i vidi se da su prepuni mleča. U vreme kada su odgajani dolazi do gotovo bespašnog razdoblja (u mojim uslovima pčelarenja). Zašto kažem vrlo nepovoljnim uslovima? Zato što je za odgoj matičnjaka nepovoljno kada ima malo paše, a još gore je kada postojeći unos prestane (kod mene je tada i lipa pri kraju). Inače, ne mogu se matičnjaci odgajati ako društvo nije blizu rojevog nagona. Tokom čitavog radno i sabiračkog razdoblja (uključujući i bespašna razdoblja), pčele mogu biti u rojevom nagonu. Time može (i mora) upravljati pčelar. Na slikama se takođe vidi da larve još treba da se razvijaju (naravno u odličnim uslovima).

Do dobrih matica je jednostavno doći, samo treba raditi. Zato veću odgovornost moraju imati iskusniji pčelari kada nešto objašnjavaju. Paušalne ocene nisu način za objašnjavanje nekih pojava i radnji.


Ponekad je najbolja matica je ona koja je pri ruci kada je to potrebno. Kada se društvo sredi ona tu ostaje ili se zameni nekim od brojnih postupaka.
Naslov: Odg: Vrednost matice
Poruka od: Zoran Vučković Jul 30, 2023, 19:58:50
Није се писало у овој теми а нешто се мислим да и неће....
Размишљам а нисам стручан за матице па можда неко и помогне...
У последње време се рекламирају ове увозне матице из Аустрије и пчелари имају речи хвале. Мирне су и пчелиња друштва доносе мед.
Интересује ме да ли ће и њене ћерке после две или три генерације да имају исту или сличну продуктивност и мирноћу пчела ако се буду париле у неконтролисаним условима?
Јер не желим да будем у позицији да стално купујем матице него да добијем неке боље карактеристике пре свега мислим на мирноћу с обзиром да немам бурна медобрања па ми велика продуктивност и није најважнија.
Да, знам да доста зависи и од трутова на које не могу да утичем али више мислим да можда те прве генерације матица задржавају добре карактеристике а да касније генерације драстично губе квалитет.
Хвала
Naslov: Odg: Vrednost matice
Poruka od: slavoljub_simic Jul 31, 2023, 12:59:06
tek ćeš da znaš dali su njene ćerke mirne kada one izlegu i trutove, jer dosta zavisi genetika od trutova. pozdrav.
Naslov: Odg: Vrednost matice
Poruka od: Vojo Brstina Avgust 03, 2023, 15:40:33
Približava se zima i malo je poslova na pčelinjaku. U „slobodno vreme“ se razvijaju se diskusije o različitim tehnikama ili vrednosti i kakvoći matica npr. Prilikom praćena ovakvih rasprava, treba biti oprezan. Često oni najiskusniji i sa podugim stažom u pčelarstvu „odvaljuju“ retoričke bisere.

Svaka tehnika ima svoje opravdanje i može biti svrsishodna ako se njome ovlada. Tu nema spora. Nevolja je kada se objašnjavaju pojedini razlozi primene ovog ili onog načina i to čini na način koji drugima može naneti štete.

Stalno je prisutno razmišljanje koja je matica najbolja: „prirodna“ ili „veštačka“. Ovo ramišljanje je ponekad blago zloupotrebljeno. Postaje težnja da se istakne „pisac“ u nekoj svojoj potrebi da ukaže na svoj način rada ili jednostavno da „ostane u formi“, što se tiče prisustva u javnosti.


Posle „kraćeg uvoda“ sledi i nekakvo moje obrazloženje.

„Večita dilema“ (http://spos.info/forum/index.php?topic=19881.msg354372#msg354372) pčelara koliko je sposoban da prizvede ili izabere najbolju maticu je nepotrebna. Ne treba najbolja matica. Dovoljno je imati dobru maticu. I to ne mogu uvek odrediti pčele a da ne bude na štetu pčelara. Pčele mogu vrlo dugo zadržati maticu koja će samo omogućiti opstanak društva, bez ikakve koristi po pčelara. Koliko sam ja shvatio pčelarstvo, potrebno je i jedno i drugo: i potpuna briga o svakoj pčelinjoj zajednici i korist od nje. Pčele ne mogu odrediti kvalitet matice. One mogu da je zadrže ili smene ako ne zadovoljva osnovne potrebe društva. A često se dešava da i ne mogu da odrede koliko je matica dobra. Dešava se da se matica šeta po ramovima i ne zanosi uopšte i da je pčele ne smene.

Za uvođenje nove matice u društvo je potrebno izvesno vreme i to je prirodno. Za to vreme pčele ne po pravilu ne trpe, ne slabe i naročito ne gube radni elan. Ne mora biti ni gubitka po pitanju interesa pčelara. Podrazumeva se da je reč o celokupnom postupku od dodavanja matice do momenta dok se ona ne dokaže. Iz ovakvih ili sličnih tvrdnji može doći do grešaka drugih pčelara pri pokušaju da se ubrza postupak uvođenja nove matice. Te greške mogu dovesti do slabljenja društva, gubitka društva ili pojave bolesti. Ne isključuje se i grabež. I do nje može doći.
Pčele ne trpe, jer se smanjuje obim poslova koji obavljaju. U razdoblju čak i dužeg odsustva matice uglavnom se usmeravaju na unošenje polena. To je osnova za kasniji buran razvoj kada nova matica započne sa zanošenjem legla. Ne slabe, po pravilu, kada se zamenjuje matica jer je to relativno kratko vreme (izuzetak su društva koja duže vreme nemaju maticu). Ne slabe upravo zbog smanjenja obima poslova. Radni elan gube u nekom kratkom vremenskom razdoblju dok ne prihvate novu maticu, koja može biti prihvaćena i dok je npr. još u kavezu za dodavanje matica. Naprotiv, radni elan se znatno pojačava. To se zove efekat roja. Neko vreme pčele rade znatno više nego uobičajeno u korist pčelara jer je manje otvorenog legla. Za nekih desetak dana se rad svodi na onaj uobičajen. Zanimljivo je pitanje na čemu se zasniva Đerzonovo pravlo. Tako da pčele ne „proizvode gubitke“ nego mogu ostvariti viškove koji su veći od uobičajenih.


Uvođenje nove matice uz pomoć celokupne oplodne jedinice je, naravno, daleko bolje od dodavanja samo matice. I tu ima izuzetaka. Ako je društvo već u rojevom nagonu ovo može biti i čist gubitak.

Uvek pčelarima savetujem da ne koriste oplodnjake van mera košnica koje imaju. Odstupanje od obrasca dovodi do povremene neupotrebljivosti takvih oplodnjaka.
To ne mora biti sporno i stvar je opredeljenja pčelara. Međutim, nije tačno da se vrlo mali oplodnjaci roje i napuštanje tih malih oplodnjaka od strane pčela ne mora biti izraženo u nekoj velikoj meri. Da bi se društvo (bilo koje veličine) rojilo mora biti potpuno razvijeno. To podrazumeva i odgoj jednog ili više naraštaja trutova. Vrlo mali oplodnjaci ne odgajaju trutove ili to vrlo retko čine. Pre će stepen razvoja sa odgojem dostići npr. šestoramni oplodnjak sa velikim ramovima. Mali oplodnjaci mogu u nekim slučajevima napustiti oplodnjak kada su ugroženi. I to se uglavnom dešava pri dugotrajnijem odgoju  matica. nije pravilo i samo mali postotak napuste pčele. Tako da se mali oplodnjaci ne roje, nego napuštaju oplodnjak u izuzetnim okolnostima.

Za odgajanje matičnjaka su potrebni određeni uslovi. Veća brojnost matičnjaka se dobija pri rojevom nagonu. Do rojenja dolazi kada je društvo u vrlo povoljnim uslovima. Nije potrebno izobilje paše da do rojevog nagona dođe. Na slikama su matičnjaci koji su odgajani u vrlo nepovoljnim pašnim uslovima i vidi se da su prepuni mleča. U vreme kada su odgajani dolazi do gotovo bespašnog razdoblja (u mojim uslovima pčelarenja). Zašto kažem vrlo nepovoljnim uslovima? Zato što je za odgoj matičnjaka nepovoljno kada ima malo paše, a još gore je kada postojeći unos prestane (kod mene je tada i lipa pri kraju). Inače, ne mogu se matičnjaci odgajati ako društvo nije blizu rojevog nagona. Tokom čitavog radno i sabiračkog razdoblja (uključujući i bespašna razdoblja), pčele mogu biti u rojevom nagonu. Time može (i mora) upravljati pčelar. Na slikama se takođe vidi da larve još treba da se razvijaju (naravno u odličnim uslovima).

Do dobrih matica je jednostavno doći, samo treba raditi. Zato veću odgovornost moraju imati iskusniji pčelari kada nešto objašnjavaju. Paušalne ocene nisu način za objašnjavanje nekih pojava i radnji.


Ponekad je najbolja matica je ona koja je pri ruci kada je to potrebno. Kada se društvo sredi ona tu ostaje ili se zameni nekim od brojnih postupaka.

Написано пре много година а толико пуно вреди!
Сад сам у паузи док одмарам у време ове врућине, пре поновног одласка на пчелињак полако прочитао целу Шолетову поруку, шта рећи него браво!
Ово су текстови који красе овај наш форум.
Поздрав за Шолета и све драге пријатеље пчеларе и посетиоце форума.