Košnice Voja

Ostale teme na forumu => Pitajte pčelari početnici => Temu započeo: slobodan ilic Januar 10, 2011, 22:30:42

Naslov: Ram gradjevnjak
Poruka od: slobodan ilic Januar 10, 2011, 22:30:42
Postovane kolege posto sam pocetnik pokrenucu ovu temu jer verovatno mnogima kao i meni nije bas jasno kako se radi sa ovim ramom i molim Vas da svi Vi koji vise znate o tome podelite svoje znanje i iskustvo sa nama.
   U ime svi onih kojima ce Vase informacije dobro doci i u moje licno ime srdacno se zahvaljujem. Hvala
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Januar 11, 2011, 09:58:43
Namenski postavljen ram na kojem će pčele odgajati isključivo trutovsko leglo se naziva ramom građevnjakom. Uloga ovakvog rama nije samo u redukciji brojnosti varoe. Moguće je u određenoj meri regulisanje brojnosti trutovskih ćelija na ostalim ramovima. Ali kao i puno ostalih činjenica ovo nije apsolutno uvek moguće, jer je pčela živo biće i teško je predvideti i usmeriti svaku reakciju i ponašanje. Početak izgradnje i odgoja trutovskog legla je i pokazatelj stepena oporavka i razvoja zajednice. Tada se pčele približavaju stanju potpune kondicione spremnosti i razvoja jedinki.
Položaj rama građevnjaka u košnici određuje pčelar. I to je predmet rasprava i diskusija na osnovu različitih iskustava. Mora se ozbiljno uzeti u obzir da i objektivnost zaključka o položaju rama građevnjaka može zavisiti od uslova i i geografskog prostora u kojem se dešava ili proverava, ali i od sezonskih uslova koji mogu bitno uticati na efikasnost po pitanju uklanjanja varoe. Imajući ovo u vidu, ne mogu se koristiti iskustva i saznanja koja su sprovođena u npr. hladnijim klimatskim uslovima kao opšti obrazac za položaj ovog rama.
 Ono što se može videti pri istresanju roja u prazan nastavak je da pčele odmah počinju sa gradnjom radiličkog saća (ako se izuzme niz prelaznih ćelija i mogućnost da roj trenutno nema matice). Tek kasnije po obodima saća se grade trutovske ćelije ili na bočnim ramovima, koje će kasnije izgraditi, ako je košnica dovoljne širine. Takođe se mora imati u vidu  i to da gustina pčela na ramovima ima uticaja na stepen ivadiranja legla. Odgoj trutovskog legla se dešava u aktivnoj sezoni pri višim spoljnim temperaturama. U toku leta gustina pčela u centralnim delovima se smanjuje pa su periferni delovi košnica naseljeniji pčelom. To je uslovljeno regulacijom parametara u gnezdu. Varoa ne podnosi najbolje visoke temperature i težiće da naseli leglo u nešto hladnijoj zoni. U svakom slučaju varoa će biti daleko brojnija u delovima košnice gde je najviše pčele na leglu (naročito trurovskom).
Moja iskustva pokazuju da je najbolji položaj građevnjaka po bokovim legla. Mogu biti i dva građevnjaka do bočnih zidova košnice ali ne ramovi pune površine. Dovoljna je i 1/3 za trutovsko leglo, pa je moguće koristiti ram polumedišta za ovu namenu. Isecanje se tada može vršiti u dva navrata. Najbolje je omogućiti pčeli da gradi ram i da ga potom matica zaleže postepeno. To će omogućiti privlačenje više generacija varoe. Isecanje se vrši uglavnom u drugoj polovini leta pri tome ne mislim na astronomske podatke), ali treba znati da će tada do odgoja trutovskog legla doći samo ako ima solidne paše ili se pčele prihranjuju. Ne mora svako prihranjivanje dovesti do odgoja trutovskog legla (odnosno izgradnje saća uopšte, a time i trutovskog saća-građevnjaka) i to zavisi od tipa košnice. Kada se građevnjak iseca kasnije treba pratiti stanje unosa, jer će pri smanjenju unosa i gubitku pčela i opštoj redukciji legla, koji je u skladu sa nastalim uslovima, doći do uništavanja trutovskog legla od strane pčela pa izvesna količina varoa prelazi u radiličke ćelije. To znači da je trutovsko leglo svojevrsni amortizer koji koji odvlači varou sa radiličkog legla, ali može biti i generator razvoja varoe ako se sa građevnjakom neoprezno postupa. Ram građevnjak (ako se želi trutovsko leglo) mora biti postavljen u blizinu gnezda tek kada društvo ojača, ineče će biti i radiličkog legla pa to otežava isecanje
Naslov: Рам грађевињак
Poruka od: Рајко Борић Januar 11, 2011, 12:46:15
Овде је описан електрични грађевињак од пластике http://www.mitezapper.com/
Још га нема у продаји али би ускоро требало да се појави.
Они препоручују постављање грађевињка уместо трећег рама и да се струја укључује сваких 23-25 дана. Топлота убије све а пчеле то очисте и матица залеже трутове поново. Нема потребе за отварањем кошнице.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: sava mitic Januar 11, 2011, 16:20:55
Ja planiram da pred bagremovu pašu u prvi plodišni nastavak Rodne Voje na podnjači na mestima krajnjih ramova sa leve i desne strane umesto RV rama postavim plodisni Eko voja ram.
Pčele ce tokom bagremove pase izgraditi taj ram u kome će matica zaleći radiličke ćelije, a ispod
Eko voja rama pčele će izgraditi trutovske ćelije. Po završetku bagremove paše ukloniću trutovsko leglo ispod EV rama i vratiti pčelama na nova izvlačenja trutoskih ćelija i po mogućnosti
obaviću tokom leta još nekoliko isecanja.
Na ovaj način ukloniću jedan deo varoe i na ovaj način.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: stevanovic sveto Januar 11, 2011, 18:25:57
Pčelar samo ne treba biti len. Ram građevnjak je odlično sredstvo za smanjenje broja varoa. Na jednom predavanju u Užicu dr Zoran Stanimirović je rekao i preporučivao da se ram građevnjak stavlja u sred nastavka, čak i dva, s tim da se naizmenično iseca trutovsko saće (svakih 7 do 10 dana). Ovo što je Dragan napisao to sve zavisi od mesta do mesta, od nadmorske visine i td...I moje je mišljenje da je bolje dodavati ram građevnjak sa strane legla jer su tamo bolji uslovi za život varoe, a zna se da se i trutovi razvijaju na nižim temperaturama. Ako bi ga stavljali u sredinu, pčele ne bi uvek u tom ramu pravile samo trutovsko saće, pa bi onda imali problem sa popriličnim brojem radiličnih ćelija u kome bi matica zalegla radilično leglo. Za nas koji uz LR koristimo i Farar nastavke nije nikakav problem da za ram građevnjak koristimo fararove ramove. Kolega Dragane, slike su ti odlične i govore u prilog tome koliko je efikasno "oružje" ram građevnjak.Pozdrav.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Zika Stojanovic Januar 11, 2011, 18:58:28
U sredinu ili sa strane?
Sa aspekta brzine gradnje i kompaktnosti trutovskih ćelija dr Zoran je u pravu.
Sa aspekta biologije truta i varoe u pravu ste vas dvojica.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: stevanovic sveto Januar 11, 2011, 19:13:48
Dr Zoran Stanimirović je rekao da se najbolji rezultati sa ramom građevnjakom postižu u srednje jakoj paši, dok u jakoj paši pčele ram građevnjak iskoriste za lagerovanje meda, što je i kod mene bio slučaj nekoliko puta. Kod slabe paše je bolje skidati poklopčiće trutovskog legla i istresanje trutovskih lutki iz saća.
Zatim se to saće ispere vodom i ponovo vrati u košnicu. To se može ponoviti nekoliko puta.
Korišćenjem rama građevnjaka iz društva može da se ukloni i više od 50% varoe, što je odličan rezultat. Znači, da sam pčelar mora da se odluči, u zavisnosti od intenziteta same paše, gde da postavi ram građevnjak i koliko (jedan ili dva).

Pozdrav.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: elvismujovic Januar 11, 2011, 20:13:42
Koliko ram građevnjak utiče na smanjenje prinosa. Za građenje saća i ishranu larvi trutova troši se određena količina nektara i upošljava se određeni broj pčela koje bi inače bile izletnice.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: sava mitic Januar 11, 2011, 20:23:06
Ali šteta koju bi napravile varoe koje se uklanjaju sasecanjem trutovskih larvi sa gradjevnjaka bi bila daleko veća. Sa druge strane dolazite do prihoda od voska koga dobijate od gradjevnjaka.
Korist je jos u tome sto mlade pčele stalno imaju posao oko izgradnje novih ćelija u gradjevnjacima čime se ublažava i rojidbeni nagon.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: stevanovic sveto Januar 11, 2011, 20:24:20
Kolega Elvise, kad je u pitanju borba protiv varoe, onda je zanemarljivo to što će pčele da potroše za ishranu i odgoj trutova. Moje je mišljenje da je bilje staviti ram građevnjak nego da imam više izletnica. Neki praktikuju da samelju sadržaj trutovskog legla zajedno sa saćem, dobro procede i stave u hranilicu, a pčele to sve iskoriste, pogotovo zato što tu bude i dosta meda. Kolega Savo ti je dao odličan odgovor. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: elvismujovic Januar 11, 2011, 23:51:51
Ali korišćenje građevnjaka baš i ne ide sa postizanjem starosne strukture pčela o kakvoj Voja priča. Voja ograničava maticu na jedan nastavak baš zato da je što manje legla u košnici, da bi imali što manje pčela koje brinu o leglu i da bi nam se mlade pčele što manje trošile na odgajanje legla. Nekako mi ram građevnjak i formiranje povoljne starosne strukture pčela ne idu zajedno
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Januar 12, 2011, 00:46:43
Položaj građevnjaka
Žiko, moja iskustva govore da nije potrebna brza izgradnja građevnjaka. Upravo je cilj prihvatiti što više varoe iz legla sa drugih ramova, pa je nešto sporija izgradnja prednost. Kompaktnost se ne dovodi u pitanje. Društvo će samo u povoljnim uslovima odgajati trutovsko leglo. Ako su uslovi nepovoljni ni u sredini neće biti „revolucionarnih“ rezultata. Postavljanje po bokovima dovodi do većeg prirodnog opadanja varoa u određenim situacijama i delovima sezone. U međuvremenu je pristigla Elvisova dilema ili konstatacija, pa bih dodao da sam već naveo da se najpovoljnija starosna struktura postiže kada pčela lagano ulazi u rojevi nagon (to je početak odgajanja trutovskog legla). Tada je povoljna starosna struktura i stanje pojedinačnih pčela.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: slobodan ilic Januar 12, 2011, 02:12:44
UH kolege koliko korisni i dobri informacija,svaka Vam cast . Nemojte samo da posustajete i ima da je stjeramo  u cosak  ;D
  Zahvaljujem svima koji svoje znanje i iskustvo dele sa nama.Hvala i samo napred.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Zika Stojanovic Januar 12, 2011, 08:42:30
Položaj građevnjaka
Žiko, moja iskustva govore da nije potrebna brza izgradnja građevnjaka...
Slažem se!
Medjutim, hteo sam da naglasim da što je sat bliži leglu brže se i "trutovskije" gradi i obrnuto.
Izgradnja trutovskog saća je lakša i brža od radiličkog, jer se brže gradi "zid od blokova nego od cigle".
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Januar 12, 2011, 09:36:13
Izgradnja trutovskog saća može biti i iznuđena (i kod vrlo slabih zajednica a npr. nedostaje ram i vrlo je brza). Mislim da je bolje kada to rade pčele koje postižu povoljniji telesni razvoj (kako pojedinačni, tako i cele zajednice). Invadiranje ćelija legla je, čini mi se predmet rasprave i dalje. Tvrdi se da je to na osnovu feromona, a postoje tvrdnje da je to čisto „mehanička“ pojava. Da varoa naseljava leglo kada larva popuni raspoloživi prostor ćelija legla. Sada, ja nisam neki naučnik i nemam čime da vršim merenja. Ipak mislim da je to jedan jedinstveni proces složene i sveobuhvatne komunikacije pčela međusobno i pčela u odnosu na prostor (figurativno rečeno: pčela sa prostorom). Rast larve i popunjavanje prostora se regiliše načinom ishrane. Mislim da popunjavanjem prostora larva daje signal pčelama kojim se reguliše dalje postupanje hraniteljica. Takav mirisni signal je po mom shvatanju i signal varoi da krene u akciju zaposedanja ćelije legla. Dalje, verujem da će bolje hranjene larve biti (i jesu) privlačnije za varou. A to nam je upravo cilj. Ako se postavljanjem rama u centar legla želi postići rezultat boljeg zaposedanja varoe, mogu se postići lošiji rezultati upravo zbog onoga što sam naveo. To bi se zahtevalo i od slabijeg društva koje je daleko od ulaska u proces rojevog nagona. Poznato je da postoji velika razlika u privlačnosti ćelija legla na istom ramu i moslim da je to razlog. Takođe znamo da su jaka društva privlačnija za varou (ili da se varoa u njima bolje razvija). Kod njih je leglo kvalitetnije hranjeno.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Mirko Bradić Februar 03, 2012, 13:01:28
Bio na dva predavanja i oboje predavača kaže da su stručnjaci koji su tvrdili da treba trutovsko leglo izrezivat sve tiši a i da pčela nebi gradila trutovsko da joj ne treba pa joj tim izrezivanjem radimo veliku štetu, e sad kao početnik budi pametan.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Nenad Nessa Markovic Februar 03, 2012, 21:04:27
ja prosle godine pokusao da primenim ovo i nekako nista nisam dobio, kasno izgradile sace zalegle samo par trutova i nista ni nalik onom sto sam do tada citao, pa ako neko zna kako to tacno i detaljno treba uraditi da ima efekta neka nas edukuje hvala i pozdrav
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: sava mitic Februar 04, 2012, 08:30:06
Kolege Nenade i Mirko

Imali smo priliku svi da pogledamo Rotacioni sistem nemačkog instituta IWF Getingen u kome ćete
videti kako oni rade sa gradjevnjacima. Film traje 51 minut pa ga treba odgledati natenane i više
puta. Ono što možete primeniti u našim uslovima iskoristite eksperimentalno na par košnica, a
nakon provere izaberite šta vama odgovara.


Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Jun 02, 2013, 00:05:41
Približno optimalno vreme postavljanja rama građevnjaka u mnogim područjima je ovih dana. Mesto postavljanje ram građevnjaka je kao i mnogo toga, predmet rasprava, a time i često gubljenja vremena. Kao dodatak primerenom korišćenja rama građevnjaka i duskusiju po tom pitanju sam iskoristio mogućnost pregleda stava prof Zorana Stanimirovića (http://www.spov.info/za-pcelare/strucne-teme/108-strategija-ek-borbe-protiv-varoe) i „samostalno osmišljene“ tekstove poznatog pčelara praktičara (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg167254#msg167254). To je u stvari jedan isti tekst samo se mora drugačije posmatrati. Moje viđenje ove tehnike uklanjanja dela varoe iz košnice je u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=217.msg1803#msg1803), a na fotografijama koje sam danas fotografisao je potvrda mog stava. Postavljanje rama građevnjaka pčelari određuju prema uslovima koji to nameću.

Momenat postavljanja rama građevnjaka se može upariti i sa odvajanjem nešto rojeva. Uzima se ram legla sa pčelom i napravi roj sa leglom iz više košnica, a na mesto oduzetog rama sa postavi građevnjak.


Nedoumice u postavljanju rama građevnjaka se javljaju usled pogrešnog tumačenja (odnosno „doslednih“ i nekritičkog prepisivanja) uputstava, npr. prof Zorana Stanimirivića. Rezultat takvog nekritičkog i neobjašnjenog stava je stalno i zamarajuće linkovanje „ka svojoj stručnoj“ temi (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg17659#msg17659), koja obiluje prepisivačkom delatnošću ili ka linku gde je to isto prepisano (http://www.scribd.com/doc/83392280/35/RAM-GRADJEVNJAK). Kada to neko odštampa, dobiće loš i nakaradni „udžbenik“ ili priručnik sa puno nejasnoća i nedoumica.

G. prof Stanimirović nastupa sa veterinarskog stanovišta. To bi podrazumevalo „lečenje“, ako bi se to tako moglo nazvati.

Pčelarska praksa je malo složenija i mora se naći neka sredina. Kada bi svi isecali trutovsko leglo, toliko priležno i uporno, „tokom čitave aktivne sezone“ od aprila do jula, postavlja se pitanje šta se dešava sa potrebama sparivanja matica. Takođe, razvoj varoe (i zaposedanje radiličkog legla i štete na njemu)  s proleća je zanemarljiv u odnosu na završetak svih paša i laganu pripremu pčela za zimu, kada pčele prestaju sa odgojem trutovskog legla i kada se sva varoa usmerava ka radiličkom leglu. Korišćenje građevnjaka samo u proleće, okarakterisano kao nedovoljno je tačno, ako se slepo prati teoretski grafikon razvoja varoe i poštuje samo teorija. Ako se u stvarnosti desi da je društvo (ili ceo pčelinjak) sa previše varoe, mora se raditi građevnjacima. Naročito kada se ima u vidu da će se time sačuvati dobar deo pčela jer varoa pre ulazi u trutovsko leglo. Još kada se ima u vidu nastupanje medobera, to je još jedan razlog da se varoa vrati u neke prihvatljivije brojne okvire baš u proleće ramom građevnjakom, a ne hemikalijama. Kasnije će pčele pre obnavljati radiličko nego trutovsko leglo i to daje mogućnost da varoa ošteti dodatni deo radilica.

Takođe, veterinarsko gledište vodi i računa o mogućoj pojavi krečnog legla.

Prepisivački (i nekritički) stav pčelara praktičara to prihvata kao ustaljenu i jedino ispravnu praksu sa samo jednom osnovom: rek'o profesor (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg167254#msg167254), a ne veterinarsku meru „lečanja“ (odnosno bezbednijeg smanjenja broja varoa) jako zaraženih društava. Neću komentarisati stav poznatog pčelara praktičara, jer nema blage veze sa životom i nije stav često proklamovanog iskustva, već pogodnost copy-paste mogućnosti. Nije vredno pažnje.


Ram građevnjak se koristi u proleće u slučaju sprečenosti da se obavi kasnojesenji tretman. Bez obzira što neki s proleća u košnice trpaju hemikalije koje zagađuju košnicu, upotreba građevnjaka je bolje rešenje. Bolje, ali teže. Ima i svojih prednosti. To je smanjenje rojevog nagona zbog odgajanja dodatne količine legla i gradnje saća za to leglo.

Gubitak vremena pri gradnji novog saća građevnjaka po isecanju, je povoljnost po svim osnovama. Zapošljava se više pčela i društvo zadržava radno raspoloženje i omogućava dugotrajniji prihvat varoe usled postupnog i višednevnog zaleganja. Pride, dobije se izvesna količina dobrog voska. Ako se uzima u obzir pojava krečnog legla, tu je opet bitnije da je saće sa trutovskim leglom na bokovima gnezda i da je u postupku gradnje. Već korišćeno i isprano trutovsko saće koje se stavlja u sredinu gnezda podstiče pčele da objedine gnezdo u jednu celinu i obavezno ovo trutovsko saće bude zaleženo. U uslovima zahlađenja, pčele često zapuste trutovsko leglo, ne samo na većoj i celovitoj i ujednačenoj površini sa ovim leglom, već i tamo gde ga ima manje i u neposrednoj je blizini radiličkih ćelija. Tada se javi krečno leglo, ali pčele vrlo brzo očiste tih nekoliko ćelija. U slučaju građevnjaka sa većom površinom legla, razvoj gljivica može uzeti maha i preneti se i na radiličko leglo.

Postavljanje rama na gradnju novog trutovskog saća na bokove (ili na jedan bok) gnezda, ovo ne da ublažava, već svodi na najmanju meru. Pčele inače nerado zaležu mlado saće koje se ubaci u oblast gnezda pri nepovoljnim uslovima. Novoizgrađeno trutovsko saće će biti zaleženo tek kada je društvo potpuno spremno za taj poduhvat i tada ga održava bez većih napora. U slučaju vrlo jakog zahlađenja pčele mogu vrlo brzo otklopiti dobar deo  tog građevnjak (ili ceo). Pri tome se odstrani i deo varoe, ali u svakom slučaju (i sasvim sigurno) se omete razvoj jer sve mlade jedinke budu uništene.

Što se tiče mogućnosti pojave krečnog legla na građevnjaku, sa gledišta borbe protiv varoe, to je i neka vrsta prednosti (sa gledišta veterinarske prakse, ovo je manje prihvatljivo i razumem stav prof Stanimirovića). Zato je bolje ne koristiti građevnjake velike površine. Građevnjaci manje površine daju slobodu raznovrsnijeg korišćenja, sa većim vremenskim razmacima postavljanja.


Objašnjenja zašto se to tako radi i zašto se ram stavlja na bokove legla podrazumeva kompletnije sagledavanje većine uslova u košnici i van nje. Može se staviti i do zida košnice. U tom slučaju je bolje da ram ne bude celom površinom građevnjak (trutovsko saće). Može biti podeljen na dva dela, tako da je u jednom delu (oko 2/3 gornje površine rama) radiličko saće, a u donjem delu trutovsko. Ukoliko postoje mogućnosti, najbolje je koristiti ram polumedišta, koji se stavlja u plodište sa većim ramovima.
Ne obeležavam posebno takve ramove, jer ih stavljam na desnu stranu plodišta (kao drugi ram ili do zida). Kada je mlado igraženo trutovsko saće na obodu gnezda, krajem aktivne sezone, pčele poklope to leglo, ali ga vrlo brzo i unište. Pri tome se puno odraslih varoa nađe na uvlaci mrežaste podnjače. Ovo sam imao prilike videti više puta i uočljivo je samo pri jakom napadu varoe. Pri tom kasnom uništavanju trutovskog legla od strane pčela potomstvo varoe (mlađe jedinke) bivaju sve uništene i to nije za podcenjivanje. Kasnijim jačanjem i obnovom društva, pčele ponovo usmere maticu da zaleže građevnjak, koji takođe po zatvaranju uglavnom bude ponovo uništen ili daje mogućnost pčelaru da ga odstrani iz košnice. Ram postavljen u sredinu gnezda ima mogućnost da opstane (naročito ako je u starijem saću) i time se dobija jaka i brojna generacija varoe, koja se potom preusmerava ka radiličkom leglu. Građevnjak koji pčele iznova grade daje mogućnost za višednevni prihvat varoe. To se može videti na jednom od detalja fotografije, po starosti legla (larvi).



Građevnjak na fotografijama je izgrađen i odgajan u uslovima oskudne paše ovih prohladnih dana. Obično se smatra da varoa ulazi neposredno pred poklapanje ćelije sa leglom. Ovo nije tačno i varoa može ući i u ćeliju sa trutovskim leglom dan (ili čak i duže) od momenta poklapanja. Pisao sam o tome da pčele krajem sezone nekoliko dana „kasne“ sa zaposedanjem radiličkog legla, kada je trutovsko leglo samo u tragovima (ima ga par ćelija). Sasvim je moguće i realno da je veća površina sa trutovskim ćelijama privlačnija za varou. Na svim ramovima ove košnice iz koje je građevnjak sa fotografija sam viljuškom razrušio oko stotinu ćelija sa trotovskim leglom koje je pri samom procesu poklapanja i našao sam samo 5 varoa. Svo to trutovsko leglo je razuđeno razbacano po ramovima u grupicama od par trutovskih ćelija, a ima i pojedinačnih. Na fotografijama se vidi da praktično nije otpočelo poklapanje ni jedne ćelije, a varoa se već naselila. Može se već videti i da ima dve varoe u jednoj ćeliji. Najprivlačnije ćelije „nakupe i tri do četiri, a bude ih i do 8 (toliko sam najviše do sada izbrojao) u tek poklopljenoj ćeliji (to znači da se nisu razmnožile unutar ćelije, već su zaposele ćeliju). Zanimljivo je da do vrlo zaraženih ćelija ima i onih koje su na raspolaganju i ima ih mnogo, ali se varoa natrpa samo u u poneke u većem broju.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Šuljagić Goran Januar 17, 2014, 23:26:22
Dragane,
ono sto sam do sada procitao o gradjevnjaku je da varoa neposredno pred zatvaranje celije polaze jaja...na ovim ramovima nisu poklopljene celije a ako dobro vidim ima varoe...kada ti praktikujes da izvadis ram? ako moze detaljnije objasnjenje tvog nacina rada..unapred hvala
Pozdrav
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Januar 18, 2014, 19:25:46
Za varou je bezbednije da na vreme izabere odabranu ćeliju. Dešava se da i pored više otvorenih ćelija, više varoa zaposedne neku ćeliju sa trutovskom larvom iako u neposrednom okruženju imaju ćeliju, takođe sa larvom sličnog uzrasta. Varoa još ne polaže jaja, jer trutovske larve to onemogućavaju. Kada se poklopi ćelija, larva se uspravlja i plete košuljicu. Tek kada se larva uspravi, postoji mogućnost da varoa zaleće prva jaja.

Građevnjake stavljam kao predzadnji ram (ako stavljam samo jedan poluram , to je uvek sa desne strane - tako da uvek znam gde se nalazi). Ubacijem ram polumedišta (LR polumedišta), visine 152 mm. Na ramu su radiličke ćelije, a pri dnu, pčele grade građevnjak sa trutovskim ćelijama. Građevnjak se ubacuje kada je društvo dobro razvijeno, jer se u suprotnom može desiti da deo građevnjaka budu radiličke ćelije ili da ceo građevnjak bude sa radiličkim ćelijama.

Ove godine ću ubacivati u jednom delu društava, jedan ili dva polurama do samog zida. Pisao sam zašto ubacujem građevnjake do zida. Razlog je taj što u nepovoljnim momentima pčele same uništavaju trutovsko leglo i tako izbace i prilično varoe. Ovo se može desiti (i dešava se) po završetku suncokretove paše. Samo što je potrebno da pčele imaju dovoljno prostora (ili da prostor bude prilagođen snazi društva), da se ne skladišti i poklopi med u građevnjaku.
Kada se oslanjate na to da pčele same uklone deo varoe, čišćenjem trutovskog legla, moraju ostali ramovi biti sa što manje tretovskih ćelija.


Nije dobro stavljati izgrađen ram građevnjak, zato što je bolje da matica više dana zaleže građevnjak i time se omogući da više varoa uđe u to leglo (više naraštaja varoe). Izgrađen građevnjak ove površine matica zaleže za jedan dan.

Na većem pčelinjaku je napornije raditi sa građevnjacima, ali se to može poklopiti i sa drugim poslovima. Npr. ove godine ću iz društava odvajati poluramove za formiranje oplodnjaka. Tako da pri formiranju oplodnjaka mogu da se isecaju građevnjaci.

Postoje saveti da se ram građevnjak koristi i u središnjem delu gnezda i da se to uradi rano u proleće. To nije dobro, jer nema potrebe rano preopteretiti društvo da odgaja trutove. Izuzetak je velika naseljenost varoe u tom društvu (ili na pčelinjaku).
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Šuljagić Goran Januar 18, 2014, 20:09:30
Veliko Hvala na iscrpnom odgovoru!
Pozdrav
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Januar 18, 2014, 21:19:47
Ništa kolega, nadam se da će ti koristiti. Možda nisam napisao ni u jednoj ranijoj poruci da se u slučaju jačeg napada varoe, stavljanje dva rama, na kojima pčele delimično izgrađuju trutovski građevnjak, treba staviti u košnicu u razmaku od 7 dana. Izuzetak su ramovi sa pregradama, gde ima 2 ili tri nezavisna građevnjaka.

Ako nije jak napad varoe, ipak treba imati u vidu da su trutovi važni za oplodnju matica i to raditi negde u junu. Što znači da nisam baš za ono od aprila pa do kraja sezone uništavati trutove bez mere.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Vojo Brstina Januar 20, 2014, 00:20:05
Ja sam građevnjake obično dodavao prilikom vrcanja bagremovog meda kada ujedno vršim i kontrolu plodišta. Kao što to i Šole radi građevnjak, zapravo porazan RV ram sa žicama dodajem na drugo mesto.

Pozdrav svima..
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Nebojša Stojićević Februar 01, 2014, 20:23:27
Ako smem biti slobodan i reći da su ovi tekstovi Dragana Šošića odlični. Kao pčelaru početniku, ovaj tekst mi je rešio sve nedoumice oko gradjevnjaka.
Sve najbolje.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Šuljagić Goran Februar 01, 2014, 21:33:43
Ako smem biti slobodan i reći da su ovi tekstovi Dragana Šošića odlični. Kao pčelaru početniku, ovaj tekst mi je rešio sve nedoumice oko gradjevnjaka.
Sve najbolje.
Čovek tako lepo piše i objašnjava da je to za svaku pohvalu!
Svaka čast!
Pozdrav
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Februar 01, 2014, 21:50:44
Hvala kolega, ako ti je koristilo, zadovoljstvo je moje.


Napisao sam nešto što bi moglo biti sporno. Napisao sam da varoa zaleže kada se larva uspravi.  Da ne bude sporno, ovo je samo uopšteno napisano, jer je kolegu zanimalo šta će varoa u nepoklopljenom leglu. Na neki način, larva je"uspravljena" kada počinje da plete košuljicu. Varoa ne polaže jaja odmah po poklapanju ćelije, ali se vrlo često piše da ulazi neposredno pred samo poklapanje legla. Tako da se može smatrati da su pčele već počele da poklapaju ćeliju. Slike pokazuju da to nije tako (ne samo ove slike, to će vam praksa pokazati-često ulaze ranije u ćeliju legla).


Momenat kada varoa počinje da zanosi prvo jaje je nekih 30 sati (ovo govorim po sećanju i nemojte zameriti ako baš nije tačno u “sekundu”). Izbegavanje zanošenja odmah po poklapanju saća je zato što se larva truta “kreće” pri pletenju kokona. Varoi treba mir i red u ćeliji legla. Tako da ona počinje da zanosi kada se i trutovska larva primiri i započne preobražaj.

 I varoa u ćeliji legla je “disciplinovana”, jer i one pri haotičnom kretanju mogu oštetiti jaja, koja se nalaze na zidu ćelije. Tako da je i njihovo “đubrište” ili na dnu ćelije ili se trude da nije razbacano svuda po ćeliji. I hranjenje je takvo da se naizmenično hrane, sa ciljem da što manje uznemire trutovsku larvu u preobražaju (ili lutku). Ako je uznemire, ona može oštetiti jaja,koja su na zidu ćelije.


O ovome je J. Kulinčević napisao jedan članak u Pčelaru. Mislim da su švajcarski naučnici pratili sve faze razvoja varoe u ćelijama i njihovo ponašanje. Tako da nema potrebe da prepričavam. U svakom slučaju, to je jedan od najboljih tekstovao varoi u leglu, sa dobrim ilustracijama.

Na prvoj slici u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=217.msg1803#msg1803) se vidi ono što sam napisao, a to je da više varoa može odabrati neku ćeliju trutovskog legla (iako ima i dobrih poznavalaca pčela, koji tvrde da je varoa “dovoljno pametna” da tako nešto ne radi).



PS

Ljudi, izvinite što vrlo često i dugo menjam i sređujem poruku. Ne zamerite i ako ima spojenih reči ili zamenjenih č i ć. Ubi me ovaj laptop :D.

Sin me "oterao" sa kompjutera, a ova tastatura je previše meka. Više gledam da ne napravim greške u pisanju nego šta pišem. Pa ako ima "stilskih gluposti"  :D izvinjavamo se :D
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: slobodan ilic Februar 02, 2014, 06:00:16
Hvala kolega, ako ti je koristilo, zadovoljstvo je moje.


Napisao sam nešto što bi moglo biti sporno. Napisao sam da varoa zaleže kada se larva uspravi.  Da ne bude sporno, ovo je samo uopšteno napisano, jer je kolegu zanimalo šta će varoa u nepoklopljenom leglu. Na neki način, larva je"uspravljena" kada počinje da plete košuljicu. Varoa ne polaže jaja odmah po poklapanju ćelije, ali se vrlo često piše da ulazi neposredno pred samo poklapanje legla. Tako da se može smatrati da su pčele već počele da poklapaju ćeliju. Slike pokazuju da to nije tako (ne samo ove slike, to će vam praksa pokazati-često ulaze ranije u ćeliju legla).

Ovo sto je napisao kolega Sosic se potpuno podudara sa misljenjem  najveci strucnjaka i istrazivaca zivota pcela a moze da se vidi na filmu koji je postavljen u temi varola od o6.50 do o8.00.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Februar 02, 2014, 20:23:27
Pogledao sam sada snimak (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=327.msg28396#msg28396). Ulazak varoe u ćeliju je kompjuterski urađen, ali sa malom greškom. Premala je ta larva u ćeliji u koju varoa ulazi. Sam oblik varoe je takav, da se ona provlači između zida i larve. Tako je u potpunosti zaštićena. Ako je larva mlađa kao nasnimku, ipak postoji mogućnost da je pčele otkriju i izbace. Moj stav je da pčele još uvek imaju odnos prema varoi u leglu kao „nečistoći“ koju treba skloniti.


Naravno, razumem daje ta animcaija urađena da bi se videlo kako se varoa ponaša pri zaposedanju ćelije legla. Napisao sam zbog toga, da se ne pomisli da bi varoa zaposela ćeliju sa relativno mladom larvom. Može se desiti, ali je to vrlo retko.

U 15 min i 6 sec, vide se pojedine ćelije legla koje su otklopljene. Jedan majstor pčelarstva (N.I.) je tvrdio (naravno podrugljivo) da ne postoji mogućnost da varoa napusti ćeliju ako je ne iznese pčela koja se izleže. Postoji vrlo velika mogućnost da varoe izađu iz ćelije iako pčela više ne može da se izleže. Upravo zbog delimično otklopljenih ćelija puno zaraženog legla. Tada, već formirana mlada pčela može da daje znake pčelama da nešto nije u redu ili da ti znaci budu vrlo slabi (pčele zaključuju da larva nije živa). O ovome sam pisao ranije nakon posmatranja pri tretmanu timolom. Zaključak o razmeni određenih znakova sporazumevanja sam doneo na osnovu dešavanja u košnici pri tretmanu timolom. Snažnijim uznemiravanjem leglo daje jače znake, koji pokazuju da je leglo u nekoj nevolji i pčele mogu očistiti velike površine sa jače zaraženim leglo. Tada se pojačava i napuštanje košnice, koju napuštaju mlade pčele jer im uznemirena varoa nanosi bol na "ranama" kroz koje se hrani. To se takođe vidi na snimcima koje sam postavio u temi Nosema ceranae (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=219.msg9456#msg9456). Pojavljuju se pčele „pešaci“.

U 15. min i 45. sec snimka (u temi varoa), stoji komentar da će onako zaražena pčela poživeti (ako ima sreće), nekih 7 dana. Sa onakvim oštećenjima, može živeti par sati. Takvu mladu pčelu, druge pčele izbace i sa jedva primetnim znakovim života iz ćelije legla. Dešava se da mlada pčela izađe iz ćelije gde je bilo dve ili tri varoe i da napusta košnicu posle nekog vremena. Takav snimak sam posatvio u temi Nosema ceranae ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=219.msg9456#msg9456) i drugi deo snimka u narednoj mojoj poruci.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: dusan lazic Februar 03, 2014, 11:32:48
Da li je neko video varou u matičnjaku?
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: stevanovic sveto Februar 03, 2014, 12:05:57
Da li je neko video varou u matičnjaku?

Mislim da je to nemoguće. Previše je kratak boravak matice u matičnjaku, a to nikako ne odgovara varoi. Njoj treba duži boravak da bi uspela normalno da se reprodukuje. Zbog toga ne verujem da je neko mogao da vidi varou u matičnjaku. Možda jedino oni koji "uzgajaju" varou u košnicama, to jest koji imaju nekoliko hiljada varoa u košnici, kao ovi na ovim slikama koje sam preuzeo sa foruma SPOSa. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: radoslav janković Februar 03, 2014, 12:17:22
Ovaj je rekorder kako je ovo uspio ovo nisam video
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: stevanovic sveto Februar 03, 2014, 12:46:18
Po meni, ovo ne pokazuje efikasnost preparata nego neozbiljan i neodgovoran odnos "pčelara" prema pčelama. Taj, verovatno nije ništa naučio o varoi i njenom životu. On je svojom tehnologijom pčelarenja omogućio uzgoj varoe na kome mu se može pozavideti :o. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 01, 2014, 22:42:29
Ram građevnjak ima prednosti u momentima kada pčele uklanjaju trutovsko leglo. Tada se na podnjaču odbaci i prilično varoe koja se nalazi, najčešće u trutovskom leglu.

U nizu fotigrafija sa naslovom Uklanjanje trutovskog legla, načinjenoj danas oko 18 sati (menjane baterije i nisam podesio datum i vreme na fotografijama), vidi se da pčele čiste trutovsko leglo, ali se na detalju vidi i da matica opet zanosi poneku ćeliju. Na uvlaci zamrežene podnjače su ostaci trutovskih lutki. Košnica do sada nije tretirana i na podnjači se vide ostaci trutovskog legla, ali varoe praktično da i nema.

U avgustu sam u više košnica otklapao trutovsko leglo i varoe je vrlo malo.

Niz fotografija sa naslovom Odgajanje i istovremeno uklanjanje dela trutovskog legla, pokazuje da pčele gaje velike količine trutovskog legla, ali istovremeno deo legla čiste. Kada se posumnja na varou, viljuškom se izvade lutke iz ćelija i vidi ima li varoe. Na dnu ćelija mora ostati đubrište, i to samo na jednom mestu. To je znak da u ćelijama nije bilo ni jedne varoe. Ako ima na zidovima rasute bele praškaste matreije, to je znak prisustva varoe. Ako je velika količina tog materijala, u ćeliji je više varoa. Na detalju fotografije iz ovog niza, vidi se dno ćelije sa prikupljenim đubrištem na malom prostoru, što je dobar znak.

Inače, preporučivao sam upravo zbog ove pojave da se ram građevnjak postavlja na obodu legla. Pčele se u jednom momentu oslobađaju trutovskog legla i to je jedna prirodna delovanje, kada treba obnavljati društvo ili ulaziti u pripremu za zimu.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Rakovac Goran Maj 18, 2016, 08:12:01





                           О овој теми дуго ништа није писано а увек је актуелна . Ево неких мојих искустава са грађевњаком у РВ кошници .
                           Пре 17 . - 18. дана сам у плодишта РВ кошница на друго и девето место поставио по Еко воја рам са сатном основом. Пчеле су сатну основу нормално извукле , матица их је залегла и ту је радиличко легло. Испод ЕВ рама пчеле су  изградиле трутовско саће  које је матица уредно залегла. При задњем прегледу сам ово саће уклонио а рам вратио у кошницу . Нисам прегледао да ли у трутовским ћелијама има варое али ако је у кошници има требало би да се концентрише овде и оваквом операцијом без коришћења било каквих препарата избаци из кошнице. Напомињем да на пар места матица није залегла ово саће већ су га пчеле напуниле нектаром. Ни то није штета зар не ?
                           Ове године ћу наставити да овакве грађевњаке држим у РВ кошницама и редовно исецам трутовско саће.
                           Што се Еко воја кошница тиче у њих ћу при следећем обиласку пчелињака убацити празне ЕВ рамове , дакле ,  без саћа или сатних основа. Пробао сам ово прошле године и на таквом раму добио трутовско саће и легло које сам исецао.
                           
                           
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: dusan lazic Maj 18, 2016, 09:38:47
I ja ovih dana ubacujem r.g.
Poluram (ram iz polunastavka121)
Poluram je sa satnom osnovom, gde obično pčele izvuku i napune medom. Ispod polurama izvuku trutovsko, koje odsecam.  Poluram, kasnije, koristim u polunastavku kao mednu kapu.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Mario Pudrlja Maj 18, 2016, 16:31:55
Znači Dušane ubacićete polu ram u nastavak prave veličine?
U poluramu će biti satna a ispod trakica voska?
Ja sam mislio tako ram EV staviti u nastavak RV.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: dusan lazic Maj 18, 2016, 18:19:54
Mario, trakice voska može a i ne mora. Izvuku one svakako...
Pozdrav.
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Milan D. Saric Mart 26, 2019, 02:08:31
Овде се није писало баш одавно... па користите ли овај вид борбе против варое, и када се препоручује стављање рама грађевњака (нисам радио оксалну зимус, па би сада што раније кренуо са третманима против напасти)...
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Anto Dankić Mart 26, 2019, 22:58:26
Stavljam građevnjak (pola SO/pola građevnjak) obično kad krene bujniji razvoj u repici
Naslov: Odg: Ram gradjevnjak
Poruka od: Rakovac Goran Jun 24, 2021, 09:33:56



Рамови грађевњаци постављени у све кошнице половином априла.
У другој половини маја извађени из кошница. Контролом трутовских ларви установљено да варое има али спорадично. Одмах постављена друга тура грађевњака који су извађени и прегледани прошлог викенда. Овога пута је приметна нешто већа количина варое на трутовским ларвама.
У циљу сузбијања варое започет третман тимолом на листићима.